U govoru o ekonomskoj politici u ponedjeljak, republikanski predsjednički kandidat Ron Desantis je više puta okrivio Kinu za podrivanje finansijske snage Sjedinjenih Američkih Država, spominjući tu državu najmanje 11 puta za 20 minuta.
To je najnoviji znak da je Kina postala dominantna tema u trci za republikansku predsjedničku nominaciju u vrijeme kada administracija demokrate Džoa Bajdena pokušava da stabilizuje intenzivno rivalstvo između dvije najveće svjetske ekonomije, piše Rojters. Kina se spominje svakodnevno na predizbornim skupovima, digitalnim oglasima i u političkim govorima raznih republikanskih kandidata.
“Autoritarna” protivnica Amerike, kako je rekao Desantis, otima industrijske tajne i krade američka radna mjesta u proizvodnji. On bi riješio problem tako što bi prekinuo stalne normalne trgovinske odnose sa Kinom i ograničio određene vrste izvoza.
Samo nekoliko minuta ranije, bivša ambasadorka u Ujedinjenim nacijama Niki Hejli, koja je suprotstavljanje Kini stavila u središte svoje kampanje, objavila je plan suočavanja sa rivalskom državom, koju je nazvala “najopasnijom prijetnjom sa kojom se Amerika suočava od Drugog svjetskog rata”.
A u komenatru koji je “Njuzvik” objavio istog dana, bivši predsjednik Donald Tramp, republikanski favorit sa velikom prednošću, optužio je Ministarstvo pravde da ga progoni jer pokušava da “zaustavi prodaju naše zemlje komunističkoj Kini”.
Kina je sada veća ekonomska i vojna prijetnja u očima američkog javnog mnjenja nego što je ikada bila
Strategija napada koju usvajaju republikanski kandidati je da Kina nije samo prijetnja nacionalnoj bezbjednosti, poput Rusije ili Irana, već i glavna ekonomska prijetnja, i da je razdruživanje američke ekonomije od Kine ključno za ekonomsko zdravlje nacije, navodi se u Rojtersovoj analizi.
“Oni kupuju našu poljoprivredno zemljište, špijuniraju našu djecu i kradu naše poslove”, rekao je u spotu objavljenom u julu republikanski senator Tim Skot, još jedan učesnik trke za nominaciju.
Kinu su pominjali kao neprijatelja tokom prethodnih izbora, posebno Tramp koji je, kada je došao na vlast, povećao pritisak na Peking usvajanjem sukobljavajuće retorike i restriktivne trgovinske politike.
U ovoj republikanskoj primarnoj trci, napadi su češći, a predlozi hrabriji, kažu politički operativci, zahvaljujući stalnoj promjeni u američkom javnom mnjenju.
“Bio to TikTok ili špijunski baloni, Kina je sada veća ekonomska i vojna prijetnja u očima američkog javnog mnjenja nego što je ikada bila”, rekao je Teri Salivan, politički strateg koji je vodio predsjedničku kampanju republikanskog senatora Marka Rubija 2016. godine.
Rojters ističe da republikanski kandidati, pored toga što se nadmeću međusobno, pokušavaju da dokažu javnosti da će biti oštriji od Bajdena, koji je sam iznio niz novih pravila i naredbi usmjerenih na ograničavanje kineskog pristupa američkim tržištima.
Prema istraživanju centra Pju, objavljenom krajem jula, oko 50 odsto Amerikanaca smatra Kinu najvećom prijetnjom za SAD. Rusija je sljedeća najveća prijetnja, smatra 17 odsto ispitanika. To je, kako se navodi u analizi, značajna promjena u odnosu na posljednji put kada je Pju postavio slično pitanje 2019. godine, kada su te dvije zemlje smatrane slično opasnim.
Jedna od politika prema Kini koju najviše prihvataju u predizbornoj kampanji je ideja o ukidanju stalnih normalnih trgovinskih odnosa. Taj trgovinski režim generalno ograničava carine između dvije države. Hejli, Tramp i Desantis su podržali tu mjeru, dok je Skot glasao za takav korak u Kongresu. Analitičari trgovine vide tu prijetnju kao ozbiljnu.
Međutim, dok neki tvrde da bi to bilo kataklizmično za trgovinske odnose i američku ekonomiju, drugi se pitaju koliko bi to zaista bilo monumentalno, s obzirom na složenu mrežu sankcija i kontrola koje su već nametnute u posljednje vrijeme od strane predsjedničkih administracija.
“U nekim smislu, već smo to postigli, jer Kina više nema koristi od carina najpovlaštenije države”, rekao je Džejmison Grir, advokat kancelarije King and Spalding iz Vašingtona koji je bio šef kabineta trgovinskog predstavnika SAD-a (USTR) za vrijeme Trampovog mandata.
Jedna opasnost, prema mišljenju Vendi Katler, bivše visoke zvaničnice USTR tokom mandata nekoliko administracija, je da bi Kina snažno odgovorila na takav potez, nametanjem većih tarifa na američke poljoprivredne proizvode i isključenjem američkih kompanija iz svoje ekonomije.
“Mogli bismo izgubiti treće najveće tržište izvoza”, upozorila je Katler.
Oko Rusije nema jedinstva
Iako su republikanski kandidati jedinstveni u ubjeđenju da se moraju suprotstaviti Kini, oni su podijeljeni povodom toga da li SAD imaju sredstva da se suprotstave Rusiji u isto vrijeme.
Desantis i Tramp kažu da je nastavak podrške Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske invazije odvlačenje vrijednih resursa koji su Americi potrebni za suočavanje s Kinom u indo-pacifičkom regionu.
Među institucijama koje su lobirale kod Desantisovog tabora da zauzme ovu poziciju je Heritidž fondacija, najveći konzervativni istraživački centar u zemlji, prenio je Rojters.
Niki Hejli i bivši potpredsjednik Majkl Pens, još jedan kandidat, došli su do drugačijeg zaključka. Oni tokom kampanje poručuju da SAD moraju stati uz Ukrajinu. Ako se SAD ne suprotstave Rusiji, smatraju oni, Kina će se osjećati osnaženom.
“Nemojte se zavaravati, pobjeda Rusije je pobjeda Kine”, rekla je Hejli u govoru u junu na konzervativnom Američkom enterprajz institutu.
Bonus video:
