Preživjeli ne vjeruju da će pravda stići

Ni deset godina nakon hemijskog napada na predgrađe Damaska niko nije odgovarao za stotine stradalih

13579 pregleda 9 komentar(a)
Oštećena četvrt u Guti za koju se vjeruje da je bila meta napada sarinom 2013. godine, Foto: Beta/AP
Oštećena četvrt u Guti za koju se vjeruje da je bila meta napada sarinom 2013. godine, Foto: Beta/AP

Jedne ljetnje noći prije deset godina porodicu Al Šami probudilo je brujanje projektila, ali nakon toga nijesu uslijedile uobičajene eksplozije. Umjesto toga članovi porodice su počeli teško da dišu.

Giad al Šami, 26, se sjeća kako su svi pokušali da pobjegnu na krov njihove zgrade na istoku Gute, predgrađu Damaska, koje je u to vrijeme bilo pod kontrolom opozicionih boraca koji su pokušavali da zbace sirijskog predsjednika Bašara al Asada.

Al Šamijeva majka, tri sestre i dvojica braće preminuli su te noći kao žrtve napada gasom sarinom 21. avgusta 2013. u kojem su stradale stotine ljudi a hiljade su povrijeđene.

Deset godina kasnije, Al Šami i ostali preživjeli kazali su za agenciju Asošijejtid pres da niko nije odgovarao za taj napad i druge zločine počinjene u Siriji tokom brutalnog građanskog rata, koji sada ulazi u 13. godinu.

Tokom protekle godine, Asadova vlada - koju Ujedinjene nacije optužuju za višestruke napade hemijskim oružjem na sirijske civile - uspjela je da izađe iz političke izolacije.

Asad je ponovo primljen u Arapsku ligu, nakon što je članstvo Sirije suspendovano 2011. poslije gušenja demonstracija protiv vlade. Uz pomoć saveznika Rusije i Irana, Asad je takođe povratio veliki dio izgubljene teritorije.

“Za sve one koji se danas rukuju s Asadom, ova godišnjica treba da služi kao podsjetnik na zločine koje je počinio njegov režim”, navela je u saopštenju Lajla Kiki, direktorica grupe Sirijska kampanja.

Asad je 2013. uveliko smatran odgovornim za napad u Guti, a eksperti za oružje su tvrdili da su raketni sistemi koji su korišćeni dio arsenala sirijske vojske.

Vlada Sirije je negirala upotrebu hemijskog oružja, dok je Rusija tvrdila da je napad u Guti izvršila opozicija u pokušaju da izazove stranu vojnu intervenciju.

Sjedinjene Države su zaprijetile vojnom odmazdom nakon napada, pri čemu je tadašnji predsednik Barak Obama kazao da je Asadova upotreba hemijskog oružja “crvena linija”.

Međutim, američka javnost i Kongres su bili oprezni i skpetični prema novom ratu nakon iscrpljivanja u Avganistanu i Iraku.

Na kraju, Vašington je pristao na dogovor sa Moskvom da Asad preda svoje zalihe hemijskog oružja.

Sirijska vlada i njeni saveznici povratili su kontrolu nad Gutom 2018, a većina stanovnika je pobjegla u posljednje pobunjeničko uporište na sjeverozapadu Sirije.

Abdel Rahman Sabija, medicinski tehničar i bivši stanovnik predgrađa, preselio se u grad Afrin u sjevernoj pokrajini Alepo, koja je sada pod kontrolom grupa koje podržava Turska.

“Izgubili smo nadu u međunarodnu zajednicu”, kazao je za AP Sabija, koji je u vrijeme napada radio u bolnici. “Zašto da im vjerujemo kada još niko nije odgovorao za svu djecu koja su ostala bez porodica”.

Sabija je kazao da je bio naviknut na granatiranje i bombardovanje iz vazduha, ali da je nakon napada 2013. sve bilo drugačije. Ulice su bile sablasno tihe, “poput grada duhova”, prisjeća se on. “Ušli smo u jednu kuću i vidjeli bebu od svega nekoliko mjeseci mrtvu u krevetu sa roditeljima.”

Bonus video: