Širenje BRICS-a bi moglo da poremeti geopolitičke ambicije bloka

Iznenađujući poziv na proširenje BRICS-a sa pet na 15 članica bi moglo da oteža proces donošenja odluka, analitičari se slažu da je geopolitika sada u fokusu nakon što je to inicijalno bila ekonomska saradnja

20382 pregleda 17 komentar(a)
Foto: Pool via Reuters
Foto: Pool via Reuters

Kada je britanski ekonomista prije dvije decenije skovao akronim BRIC da označi Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, nije imao na umu savez koji će pokušati da izazove zapadnu dominaciju u globalnim poslovima.

Džim O’Nil, tada bankar u Goldman Saksu, pisao je o investicionim prilikama u zemljama koje će postati među vodećim tržištima u razvoju u svijetu.

Zemlje BRIC-a su počele zvanično da se sastaju 2014. godine kako bi unaprijedile ekonomsku saradnju, a Južnu Afriku su dodale 2010. godine kako bi postale BRICS. Blok sada izgleda da ima više geopolitičkih ambicija.

Na iznenađenje, na samitu ove nedjelje u Johanesburgu, grupa je pozvala Saudijsku Arabiju, Iran, Etiopiju, Egipat, Argentinu i Ujedinjene Arapske Emirate u klub.

Ova promjena ima za cilj da poveća uticaj BRICS-a kao zaštitnika tzv. zemalja Globalnog Juga, među kojima mnoge osjećaju da su nepravedno tretirane od strane međunarodnih institucija kojima dominiraju Sjedinjene Američke Države i druge bogate zapadne zemlje.

Međutim, proširenje će vjerovatno dovesti do više nesuglasica u klubu koji već ima problema s donošenjem odluka zbog potrebe za konsenzusom. Čak je i zajednička deklaracija o proširenju zapela u posljednjem trenutku pregovora u srijedu zbog kriterijuma za primanje novih članova.

“To će definitivno biti problem ako će sve raditi konsenzusom. Morate promijeniti model... na većinsko glasanje”, rekao je Patrik Lukusa, specijalista za međunarodnu saradnju na Univerzitetu Vitvatersrand u Johanesburgu.

“Već postoje razlike između pet osnivača o zajedničkoj valuti. Šta će se dogoditi ako imate još deset?”

Politička polarizacija

Zakletve lidera BRICS-a da će braniti interese zemalja izvan Zapada dio su postupnog prelaza akcenta grupe s ekonomije na geopolitiku.

“Nemojte se zavaravati: ovo se ne odnosi samo na trgovinu. Ovo se odnosi na fragmentaciju i političku polarizaciju koju vidimo u svijetu”, rekao je Danijel Silke, direktor savjetodavne kuće za političke analize sa sjedištem u Južnoj Africi, napominjući da je Kina navela prijetnje novog Hladnog rata s Vašingtonom kao razlog za proširenje.

Ipak, nacije BRICS-a imaju dug put do transformacije u jedinstvenu globalnu organizaciju koja može efikasno izazvati zapadnu dominaciju u međunarodnim tijelima poput Ujedinjenih nacija, Međunarodnog monetarnog fonda ili Svjetske banke.

Članovi teškaši, Kina i Indija, često su u nesuglasicama: Nju Delhi je prijateljskiji prema Zapadu i ima vojne sporazume sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok se ponekad nasilno sukobljava sa Pekingom oko granice na Himalajima.

Za ruskog predsjednika Vladimira Putina blok je forum za udar na Zapad koji je pokušao da izoluje Moskvu zbog njenog upada u Ukrajinu. U izjavi putem video-veze u četvrtak, on je ciljao na zapadne sile čiji je “neo-liberalizam”, prema njegovim riječima, ugrozio pojavu multipolarnog svijeta u kojem nijedna zemlja ili blok ne dominira.

Njegove primjedbe izgledale su kao kontradikcija brazilskog predsjednika Luiza Injacija Lula da Silve, koji je rekao na društvenim mrežama tokom samita u utorak da BRICS nije “namijenjen kao kontrapunkt G7, G20 ili Sjedinjenim Američkim Državama”.

Lula je takođe ponovio na samitu brazilski stav o “odbrani suvereniteta (i) teritorijalnog integriteta” zemalja - očigledan udar na Rusiju zbog njenog upada u Ukrajinu.

I on je predložio ideju zajedničke valute za trgovinu i investicije između zemalja BRICS-a, nešto na šta ostali članovi nisu zainteresovani, iako svi dijele želju da smanje svoju zavisnost od američkog dolara.

Okvir za to da BRICS postane više sličan stvarnoj organizaciji “je u procesu izgradnje, ali imaju dug put pred sobom”, rekao je Tom Lodž, profesor za proučavanje mira i konflikata na Univerzitetu Limerik.

Nova razvojna banka (NDB), osnovana 2015. godine od strane zemalja BRICS kao alternativa MMF-u i Svjetskoj banci, obećala je da će povećati pozajmljivanje u lokalnim valutama kao sredstvo za smanjenje ranjivosti članova prema fluktuacijama deviznog kursa dolara. Ali od gotovo 33 milijarde dolara odobrenih zajmova od strane NDB-a, dvije trećine je bilo u dolarima, pokazala je prezentacija investitorima u aprilu.

“Dosta hajpa o BRICS-u je aspiraciono”, rekao je Lodž. “Ako žele ponovno balansiranje ekonomske moći i kreditnih institucija koje nisu pod kontrolom zapadnih zemalja, BRICS je zapravo veoma malo postigao prema tom cilju.”

Dodavanje država bogatih naftom BRICS-u moglo bi donijeti prijeko potrebnu likvidnost institucijama kao što je NDB, rekao je Gustavo de Carvaljo, stariji istraživač u think-tanku Instituta za međunarodna pitanja Južne Afrike.

Ali, kako pokazuju ponekad žestoke debate u grupi sedam najbogatijih demokratija (G7), izgradnja kohezije zahtijeva više od samog novca.

“Još je rano reći da li će se BRICS oblikovati u savez”, rekao je Carvaljo, napominjući da postojeći članovi BRICS-a često ne glasaju na isti način u Ujedinjenim nacijama.

“Ako to nije dobro promišljeno... rizici da postanu veoma razvodnjeni kao manji G7 su veoma visoki.”

Prevod: S. K.

Bonus video: