Rat u Ukrajini i dolazak njenog predsjednika u Njujork zauzimaju centralno mjesto u Ujedinjenim nacijama, ali zemlje u razvoju će se boriti za centar pažnje, kao i za bržu akciju protiv siromaštva i nejednakosti na prvom sastanku svjetskih lidera otkako je pandemija kovida-19 poremetila putovanja prije tri godine.
Početak godišnjeg zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija je u polarizirajućem trenutku u istoriji - najopasnijem od Hladnog rata, kađu mnogi analitičari i diplomate.
Oni ukazuju da je ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine uništila ionako teške odnose među velikim silama, a stigla je uz trajni uticaj pandemije, visoke cijene hrane, pogoršanja klimatske vanredne situacije, eskalacije drugih sukoba i neuspjeha svijeta da se izbori sa siromaštvom, glađu i neravnopravnošću polova.
Za zemlje u razvoju, glavni prioritet je dvodnevni samit Ujedinjenih nacija koji počinje u ponedjeljak, a ima za cilj da podstakne akciju svjetskih lidera za postizanje 17 širokih globalnih ciljeva koji značajno zaostaju do roka 2030. godine. Pored okončanja ekstremnog siromaštva i gladi, ciljevi obuhvataju obezbjeđivanje kvalitetnog srednjeg obrazovanja za svu djecu, postizanje rodne ravnopravnosti i preduzimanje hitnih akcija u borbi protiv klimatskih promjena. Po sadašnjim stopama, neće se postići nijedan.
Sastanci na visokom nivou o pitanjima uključujući prevenciju pandemije i univerzalnu zdravstvenu zaštitu takođe su u toku.
"Našli smo se u kritičnom trenutku ljudske istorije", rekla je prošle nedjelje bivša predsjednica Liberije i dobitnica Nobelove nagrade za mir Elen Džonson Sirlif.
Kada u utorak počne godišnji sastanak Generalne skupštine koja ima 193 države-članice, trebalo bi da govore predsjednici, premijeri i monarsi iz 145 zemalja, što je veoma veliki broj koji odražava mnoštvo globalnih kriza i nedostatak akcije.
Po prvi put poslije mnogo godina, američki predsjednik Džozef Bajden biće jedini lider od pet moćnih država s pravom veta u Savjetu bezbjednosti UN koji će lično prisustvovati. To je izazvalo gunđanje diplomata zemalja u razvoju da ključni globalni igrači neće čuti njihove zahtjeve, za čije su implementacije potrebne milijarde dolara.
Kineski predsjednik Si Đinping prisustvovao je prošlomjesečnom samitu BRIKS-a zemalja u razvoju u Johanesburgu - Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koga traži Međunarodni krivični sud zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini, nije otišao u Južnu Afriku i neće doći u Njujork.
Francuski predsjednik Emanuel Makron koji je prisustvovao prošle godine, odlučio je da sljedeće nedjelje ugosti britanskog kralja Čarlsa u Parizu, a Riši Sunak će biti prvi britanski premijer u posljednjih deset godina koji je preskočio Generalnu skupštinu, zvanično zbog zauzetosti.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je novinarima ove nedjelje da ne misli da je prisustvo lidera "relevantnije ili manje relevantno". Ono što je važno, rekao je, jeste da li je njihova vlada spremna da se obaveže na ciljeve Ujedinjenih nacija i mnoga druga pitanja. "Dakle, ovo nije sajam sujete", rekao je on.
Ričard Govan, direktor Međunarodne krizne grupe UN, rekao je da poslije nedavnog sastanka Grupe 20 velikih ekonomskih sila u Nju Delhiju "za neke evropske lidere trenutno nema mnogo političkog kapitala u odlasku na velike samite, i treba da ih mnogo više viđaju kod kuće".
On je stanje u Ujedinjenim nacijama nazvao "mračnim", rekavši da "izgleda da smo mnogo bliže ivici litice u diplomatiji UN" nego prije godinu dana. "Velike tenzije sila imaju sve ozbiljniji efekat na organizaciju", rekao je on.
Sa četiri lidera koji šalju nižerangirane ministre, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će se sigurno istaći i privući još veću pažnju, jer je rat u 19. mjesecu i ne nazire mu se kraj. Bajden govori u utorak i Zelenski će pažljivo pratiti stavove SAD o Ukrajini, Kini i Rusiji.
Zelenski takođe govori Generalnoj skupštini u utorak i prisustvovaće sjednici Savjeta bezbjednosti u srijedu o Ukrajini sa fokusom na principe Povelje UN koji zahtijevaju da svaka zemlja poštuje suverenitet i teritorijalni integritet drugih. Taj sastanak bi mogao da donese jedinstveni spektakl već samim smještanjem Zelenskog i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova u istu prostoriju.
U osnovi cijele nedjelje leži mogućnost da sam razlog postojanja Ujedinjenih nacija - da ujedini države radi negovanja mira i bezbjednosti, postaje sve teži zbog podjela između Zapada, Rusije i Kine, i porasta regionalnih i drugih grupa koje stvaraju multipolarni svijet.
Gutereš, koji će o stanju u svijetu govoriti na otvaranju takozvane Opšte debate u utorak, kaže da će reći svjetskim liderima da sada nije vrijeme za "postavljanje ili pozicioniranje", ili za "ravnodušnost ili neodlučnost".
"Ovo je vrijeme da se okupimo za stvarna, praktična rješenja", rekao je šef UN. "Vrijeme je za kompromis za bolje sjutra".
Gutereš, koji kaže da je rat u Ukrajini produbio podjele i pogoršao ih, rekao je da prelazak na fragmentisani "multipolarni svijet" neće riješiti bezbroj opštih pitanja.
On tvrdi da su multilateralne institucije uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata - Ujedinjene nacije i njihov moćni Savjet bezbjednosti, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, zastarjele i da im je potrebna reforma "kako bi bile pravednije i reprezentativniji za današnji svijet".
Nedavno objavljeno istraživanje MMF-a pokazalo je da, ako se svijet podijeli na različite ekonomske, finansijske i trgovinske sisteme, predstoji "gubitak je od oko 7.000 milijardi dolara godišnje", rekao je Gutereš, zbog čega je ključno imati jednu globalnu ekonomiju i sporazum o tome kako upravljati "remetilačkim tehnologijama poput vještačke inteligencije".
Ambasadorka Švajcarske u Ujedinjenim nacijama, Paskale Berisvil, rekla je da je samit o 17 ciljeva UN najvažniji događaj ove nedjelje, uz sastanke svjetskih lidera u četiri oka. Ona je izrazila zabrinutost da će sa toliko kriza možda biti teško privući dovoljno pažnje i političke volje za nalaženje rješenja.
Govan, direktor Međunarodne krizne grupe UN, rekao je da je posjeta Zelenskog Njujorku prilika za njega da angažuje lidere sa globalnog juga i druge koje dosad nije sreo. Ali Govan je rekao da raste pritisak za diplomatsko rješenje rata, i ako Zelenski kaže da "ovo nije trenutak za diplomatiju" i insistira da Ukrajina mora da se bori, "mislim da će naići na mnogo odbijanja".
Gutereš je postavljeno pitanje o tome kako da fokus bude širi od samo Ukrajine i da naglasi ciljeve Ujedinjenih nacija. "Ne želimo da imamo samo jedan reflektor", odgovorio je on. "Imamo mogućnost, kao u pozorištu, da imamo više reflektor", reka je generalni sekretar UN.
Bonus video:
