Odluka Francuske da povuče 1500 vojnika iz Nigera ostavlja zjapeću rupu u naporima zapada da se suprotstavi decenijskoj islamističkoj pobuni i, prema mišljenju analitičara i diplomata, mogla bi dati podstrek ruskom uticaju u zapadnoj Afrike.
Niger je bio posljednji ključni saveznik Zapada u centralnom regionu Sahela, južno od Sahare, do puča 26. jula u kojem je na vlast došla vojna hunta koja je zatražila od Francuske da napusti zemlju.
Francuske snage su već izbačene iz susjednog Malija i Burkine Faso nakon pučeva u tim zemljama, što je oslabilo uticaj Pariza u bivšim kolonijama usljed antifrancuskog raspoloženja, podsjeća Rojters.
Sada je uticaj te zemlje koji se prije svega dvije godine protezao na stotine hiljada kvadratnih kilometara praktično nestao.
“Javnost u zapadnoafričkim zemljama je sve podozrivija prema zapadnom vojnom prisustvu”, kazao je Mukadid Durmaz, analitičar u firmi za procjenu rizika Verisk Maplecroft, sa sjedištem u Londonu. “Francuski izlazak iz Nigera će gurnuti zapadne trupe još dalje od centralnog Sahela”.
Povlačenje, koje je francuski predsjednik Emanuel Makron objavio u televizijskom obraćanju u nedjelju veče, pozdravio je Niger, čija je hunta taj potez opisala kao “novi korak ka suverenitetu Nigera”. “Imperijalističke snage više nijesu dobrodošle na našoj nacionalnoj teritoriji”, navodi se u saopštenju.
Međutim, to zabrinjava bezbjednosne analitičare i diplomate koji kažu da je rastuća nestabilnost u Maliju i Burkini Faso nakon tamošnjih pučeva pokazatelj onoga što čeka Niger, gdje su ekstremisti proteklih godina već ubili stotine civila. Od decembra, više neće biti moguće francusko izviđanje iz vazduha, kao ni obavještajne aktivnosti ili podrška na terenu.
Hunta na Maliju se udružila sa plaćenicima ruske grupe Vagner, koju Ujedinjene nacije optužuju za kršenje ljudskih prava. Rusija takođe obigrava oko lidera u Burkini Faso.
SAD na potezu
Sada, kako ističe Rojters, dosta toga zavisi od poteza Sjedinjenih Država.
SAD su investirale oko 200 miliona u baze dronova na sjeveru Nigera u kojima se nalazi više od 1000 vojnika koji prate ulaze migranata, krijumčara i ekstremista u Sahari prema Libiji.
Sjedinjene Države su odbile da smjenu vlasti u Nigeru nazovu pučem, što znači da Vašington za sada želi da izbjegne prekid odnosa. “Nijesmo značajnije promijenili pozicije naših snaga”, kazao je prošlog ponedjeljka američki ministar odbrane Lilojd Ostin u Najrobiju. Vašington je želio mirno rješenje i “očuvanje demokratski izabrane vlade Nigera”, dodao je on.
Za razliku od Francuske, američke snage ne učestvuju aktivno sa snagama Nigera u borbama protiv islamskih ekstremista i mogle bi biti otvorene za saradnju u okviru tranzicije na civilnu upravu, ističe britanska agencija. Ipak, zapad bi bio prisutan makar na kopnu ukoliko ostanu.
Niger se smatra “važnim centrom za prikupljanje obavještajnih podataka i za bezbjednosnu pomoć. Mislim da neće odustati od toga”, kazao je za Rojters Natanijel Pauel, analitičar za zapadnu Afriku u konsultantskoj firmi Oksford analitika.
Ovo je sada jedna drugačija Afrika. Ovo je Afrika koja se probudila i ustala. Francuska, za koju se priča da je država vladavine prava... ponaša se kao totalni gangster
U izbornoj godini, teško da će predsjednik SAD Džo Bajden biti voljan da pruži priliku za upoređivanje sa povlačenjem Amerikanaca iz Avganistana, kazao je on.
Prije svega dvije nedjelje, Makron je održao žestok govor pred svojim ambasadorima, obećavajući da će braniti demokratiju Nigera.
Drugačija Afrika
Međutim, njegova pozicija je postala neodrživa. Ovog mjeseca, francuski ambasador je bio zatočen u ambasadi u Nijameju nakon što je Makron ignorisao krajnji rok koji je hunta postavila za njegov odlazak. Desetine hiljada ljudi okupile su se ispred francuske vojne baze u prijestonici zahtijevajući da francuske trupe napuste zemlju. Demonstranti su palili francuske zastave i isticali ruske.
“Ovo je sada jedna drugačija Afrika. Ovo je Afrika koja se probudila i ustala”, kazao je za Rojters stanovnik Nijameja Aisami Tčiroma. “Francuska, za koju se priča da je država vladavine prava... ponaša se kao totalni gangster”.
Prošle nedjelje, tokom intervjua o inflaciji, benzinu i imigraciji, Makron je kazao da Niger više ne želi da se bori protiv terorizma i da će se zbog toga Francuska povući. Ambasador je takođe otišao iz te zemlje.
To se uveliko razlikuje od vremena kada je Francuska 2013. godine, na oduševljenje lokalnog stanovništva, porazila islamističke borce koji su bili preuzeli kontrolu nad sjevernim Malijem.
“Po mom mišljenju, za Francuze je to više znak poraza nego bilo šta drugo”, rekao je Natnijel pauel iz Oksford Analitike.
Francuska nema mnogo opcija. Jedna bi bilo slanje trupa u susjedni Čad, gdje već ima oko 1000 vojnika.
Međutim, Čad se nalazi stotinama kilometara daleko od centra džihadističke pobune i ima svoje bezbjednosne probleme, a ni u toj zemlji ne gledaju blagonaklono na Francuze.
U okviru promjene svoje strategije u regionu, Pariz traži evropsku pomoć. Međutim, evropski saveznici nemaju naročitu želju da pomažu Francuskoj, kazalo je za Rojters četvoro diplomata koji su upoznati sa situacijom u Sahelu.
Države koje su se nekada nudile da pošalju trupe u Mali, prvenstveno iz istočne Evrope, sada to ne žele imajući u vidu aktuelni rat u Ukrajini. Mnogi od njih nijesu ni znali da će Makron objaviti povlačenje iz Nigera.
Dvoje diplomata je kazalo da evropski partneri, poput Italije i Njemačk, čiji vojnici pružaju podršku u vidu obuke i logistike, nijesu voljni da se povuku iz Nigera.
Njihovo oklijevanje se povezuje sa rastućom migrantskom krizom u Evropi. Mnogi migranti prelaze preko Nigera prije nego što preko Sahare stignu do Mediteranskog mora. Prekid veza sa Nijamejom bi značajno osujetio obezbjeđivanje tih ruta, kazali su oni.
“Makronova administracija se suočila sa brojnim neuspjesima na afričkom kontinentu od 2017. godine, ali nijedan od njih nije doveo do preispitivanja strategije, razmišljanja ili osoblja”, rekao je Džalil Harčaui, saradnik Instituta za istraživanje kraljevskih oružanih snaga u Londonu.
Bonus video:
