Pet godina je prošlo od ubistva saudijskog disidenta i novinara Džamala Kašogija. To je najpoznatiji slučaj kršenja ljudskih prava od strane Saudijske Arabije, ali čini se da je posljednjih godina svijet usmjerio pažnju na druge stvari - poput potencijalne normalizacije odnosa s Izraelom ili mogućeg odbrambenog pakta između Rijada i Vašingtona.
O slučaju Kašogi DW je razgovarao sa dvoje aktivista.
„Svjesni smo realnosti svijeta u kojem živimo i da vlade moraju sarađivati sa Saudijskom Arabijom. Ali kada se radi o diktaturama i autokratskim režimima, ignorisanje ljudskih prava i osnovnih demokratskih vrijednosti ne služi strateškim ciljevima", kaže Abdula Alaud, iz The Freedom Initiative sa sjedištem u SAD.
Abdula Alaud živi u Vašingtonu, a njegov otac, stručnjak za islam Salman Alaud - još uvijek je politički zatvorenik u saudijskom zatvoru. Uhapšen je 2017. jer je napisao tvit u kojem se založio za miran suživot Katara i drugih država Persijskog zailva.
„Čak i u trenutnoj politici, uvjereni smo da postoje mogućnosti za saradnju sa Saudijskom Arabijom, a da pritom ne budemo naivni. Možete kupovati saudijsku naftu i u isto vrijeme kritikovati ozbiljna kršenja ljudskih prava. Saudijska Arabija je uticjana, ali svijet - posebno EU, UK i SAD - takođe ima uticaj na Saudijsku Arabiju i trebalo bi da ga koristi", kaže Lina al-Hatlul iz organizacije ALQST, sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Al-Hatlul se godinama bori za pravdu za svoju sestru Ludžain koja se zalagala za ukidanje zabrane vožnje ženama u Saudijskoj Arabiji i zbog toga bila u zatvoru gotovo tri godine. Više nije u zatvoru, ali ne smije da napusti zemlju.
Ubistvo Kašogija 2. 10. 2018.
Džamal Kašogi je 02. oktobra 2018. otišao na prethodno dogovoreni sastanak u saudijski konzulat u Istanbulu - da podigne dokument u razvodu kako bi mogao oženiti tursku državljanku Hatidže Čengiz.
Kašogi je bio poznat u Saudijskoj Arabiji. Njegova porodica je bila bliska saudijskoj kraljevskoj porodici, ali dok je prijestolonasljednik Mohamed bin Salman još bio na početku svog uspona, pao je u nemilost.
Kašogi je 2017. emigrirao u SAD, i u svojim kolumnama u Vašington Postu gdje je počeo da otvorenije kritikuje Saudijsku Arabiju. Hatidže Čengiz je upoznao 2018. i zaprosio je. To je bio razlog zbog kojeg ga je, kako kaže Čengiz, ona deset sati čekala ispred saudijskog konzulata tog 2. oktobra. Ali on nikada nije izašao.
U narednim mjesecima uslijedile su senzacionalne optužbe i demanti - što je na kraju kulminiralo zaključkom da je Kašogi ubijen u prostorijama saudijskog konzulata u Istanbulu. Tijelo mu je bilo raskomadano i nikada nije pronađeno.
Nakon što su u javnost izlazili sve jeziviji detalji, Saudijska Arabija progovorila je o operaciji koja se "otela kontroli" koju su izveli agenti, ali bez znanja vrha zemlje. Bin Salman je negirao bilo kakvu umiješanost.
Suđenja, prekinuti procesi i optužnice
Saudijska Arabija je - nakon suđenja iza zatvorenih vrata - decembra 2018. za ubistvo Kašogija osudila na smrt pet osoba, a još tri osobe su osuđene na zatvorske kazne od 7 do 10 godina. Smrtne kazne kasnije su preinačene u kazne od po 20 godina zatvora. Saudijske vlasti su slučaj proglasile okončanim. Kašogijevo četvoro odrasle djece koja žive u Saudijskoj Arabiji u međuvremnu su primila milionsku odštetu za očevo ubistvo.
Turska je 2020. pokrenula proces protiv 26 saudijskih državljana u odsustvu. Saudijci su odbili ih izruče Turskoj. Ali, početkom 2023. proces je prekinut - jer optuženi nisu prisutni na suđenju. Međutim, organizacije za ljudska prava tvrde da iza ove odluke stoje politički motivi jer su se Turska i Saudijska Arabija u međuvremenu ponovno približile.
U SAD, Čengiz i NVO Democracy for the Arab World Now (DAWN), čiji je suosnivač Kašogi, podneli su građansku tužbu. Međutim, krajem 2022. vlada SAD je tužbu odbacila uz obrazloženje da Bin Salman, kao šef države, uživa imunitet. Princ je imenovan za premijera Saudijske Arabije u septembru 2022.
U međuvremenu je izašlo na vidjelo da je Kašogi uprkos vjerdibi s Čengiz, 2018. već bio oženio Egipćanku Hanan Elatr. U junu 2023. ona je podnijela građansku tužbu protiv izraelske špijunske firme NSO Group koja je navodno na njen telefon instalirala zloglasni špijunski softver Pegaz To je, kako kaže, omogućilo saudijskim vlastima da prate Kašogija. NSO Group negira optužbe.
Šta su govorili i šta sada kažu u Vašingtonu?
Tokom izborne kampanje 2020. Džozef Bajden je zaprijetio da će zbog ubistva Kašogija Saudijsku Arabiju izolovati u svijetu. Ali prije desetak dana, njegova administracija je povodom državnog praznika kraljevine saopštila da SAD „veoma cijene dugotrajne odnose sa Saudijskom Arabijom u proteklih osam decenija".
Pritom u izvještaju šefa nacionalne obavještajne službe SAD iz 2021. piše:
„Pretpostavljamo da je akciju [...] odobrio Mohammed bin Salman. Krajnje je nevjerovatno da bi predstavnici Saudijske Arabije izveli takvu akciju bez odobrenja prijestolonasljednika".
Bonus video:
