Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula neočekivani napad na Izrael, takođe je imala za cilj napore da stvori nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.
Subotnji napad, najveći upad na Izrael u posljednjih nekoliko decenija, poklapa se sa potezima SAD-a da se Saudijska Arabija gurne ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Vašingtona i Rijada, potez koji bi kočio nedavno približavanje kraljevstva sa Teheranom.
Palestinski zvaničnici rekli su da su naoružani ljudi koji su upali u izraelske gradove, ubivši 250 Izraelaca i uzevši taoce, takođe prenosili poruku da Palestinci ne mogu biti ignorisani ako Izrael želi bezbjednost i da bi svaki saudijski sporazum prekinuo detant sa Iranom, prenosi agencija Rojters.
Više od 250 stanovnika Gaze ubijeno je u odgovoru Izraela.
"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji vodi Gazu, na televiziji Al Džazira.
Regionalni izvor Rojtersa upoznat sa razmišljanjem Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran kazao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci ostavljeni van jednačine".
"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "Jučerašnja dešavanja su prekretnica u sukobu.
Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela.
Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirotvorstvo je godinama u zastoju.
U međuvremenu, Saudijska Arabija i Izrael su nagovijestili da se približavaju sporazumu o normalizaciji.
Izvori su ranije rekli Rojtersu da odlučnost Saudijske Arabije da osigura američki odbrambeni pakt znači da neće "kočiti" sporazum o normalizaciji kako bi Palestinci dobili suštinske ustupke.
Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok na Školi za napredne međunarodne studije Univerziteta Džons Hopkins u Vašingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću kako su napori napredovali ka širim izraelsko-arapskim odnosima.
"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Hajde da otrujemo obrok", rekla je ona.
Isti recept kao 1973.
Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Rojters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahteva neće donijeti mir.
"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude kapija za Ameriku koja bi potom branila njihovu bezbjednost", kazao je Hamdan.
Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage.
Preslikavajući tajming rata 1973., zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vođstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometan svojim gozbama."
On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokaz da izraelska vojna obaviještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.
U godinama od Jom Kipurskog rata Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je takođe od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije.
Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda udaljenije nego ikad.
"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, Hamasove akcije šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji“, rekao je Ričard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku.
Dohvat Irana
Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Džoa Bajdena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.
"Rekao bih da za izvjesne Hamas, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali na tom procesu ima još da se radi“, dodao je zvaničnik.
Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.
Regionalni izvor Rojtersa upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.
U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "momentalni prekid nasilja“ između obje strane.
Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad.
Teheran je napad u subotu nazvao činom samoodbrane Palestinaca.
Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Homeinija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce „do oslobođenja Palestine i Jerusalima“.
Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: „Iran ima ruke, a ne jednu ruku, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael“.
"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik.
Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje podržava širom Bliskog istoka, dajući Teheranu moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.
Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi detant Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran, ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice.
Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.
Denis Ros, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Vašingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku u Vašingtonu, dodao je: "Sve se radi kako bi se spriječio dogovor SAD-a, Saudijske Arabije i Izraela”.
Bonus video:
