Rusija je uputila pažljivo balansirane kritike za obje strane u ratu između Izraela i Hamasa, dok taj konflikt, kako ističe agencija Asošiejtid pres, pruža Moskvi nove prilike da proširi svoju ulogu globalnog posrednika i dovede u pitanje napore zapada da je izoluje zbog Ukrajine.
U očiglednom naporu Moskve da se postavi kao posrednik delegacija Hamasa juče je boravila u Moskvi gdje su, kako je saopšteno, razgovarali o oslobađanju stranih talaca, uključujući i ruske državljane, koje je militantna grupa drži u Gazi.
Kako su prenijeli ruski mediji u delegaciji je bio i istaknuti član Hamasa Abu Marzuk, dok je zamjenik ruskog šefa diplomatije Mihail Bogdanov kazao da će palestinski lider Mahmud Abas “uskoro” doputovati u Moskvu kako bi razgovarao sa Vladimirom Putinom.
Međutim, Izrael je sinoć poziv delegaciji Hamasa da dođe u Moskvu nazvao “sramnim” i pozvao Moskvu da izbaci članove militantne grupe.
“Hamas je teroristička organizacija gora od ISIL-a. Ruke istaknutih ličnosti Hamasa su umrljane krvlju preko 1400 Izraelaca koji su, poklani, pobijeni, pogubljeni i spaljeni i oni su odgovorni za otmicu preko 220 Izraelaca među kojima ima beba, djece, žena i starih osoba”, navodi se u saopštenju izraleskog ministarstva inostranih poslova.
Mada Moskvi nedostaje uticaja za posredovanje u rješenju na Bliskom istoku, jasno je da pokušava da igra na kartu onoga što se smatra svojevrsnim problemom kredibiliteta načina na koji je Zapad odgovorio na krizu.
Rusija takođe očekuje da rat između Izraela i Hamasa skrene pažnju sa sukoba u Ukrajini i podrije podršku Kijevu.
Međutim i Moskva je izložena određenim rizicima, navodi AP i ističe da bi moglo doći do pogoršanja odnosa sa Izraelom zbog kojih ta zemlja do sada nije slala oružje Ukrajini.
Putin je osudio napad Hamasa na gradove u južnom Izraelu 7. oktobra, ali je istovremeno upozorio Izrael da ne blokira Gazu upoređujući to sa opsadom Lenjingrada od strane nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
On je aktuelni rat u Gazi okarakterisao kao neuspjeh američke diplomatije tvrdeći da se Vašington odlučio za ekonomske “poklone” Palestincima i da je odustao od napora za stvaranje palestinske države.
Putin je ranije ovog mjeseca kazao da bi Moskva mogla djelovati kao posrednik zahvaljujući svojim prijateljskim odnosima sa Izraelom i Palestinom, dodajući da “nas niko ne bi mogao sumnjičiti da smo naklonjeni jednoj strani”.
Uprkos toj tvrdnji o nepristrasnosti, Rusija je prošle nedjelje Savjetu bezbjednosti UN predložila rezoluciju u kojoj osuđuje nasilje nad civilima, ali ne pominje Hamas. Savjet je tu rezoluciju odbio.
Kina je bila među nekoliko država koje su podržale ruski nacrt, podsjeća AP. Kineski i ruski izaslanici za Bliski istok sastali su se prošle nedjelje kako bi razgovaralo o zajedničkim naporima za smirivanje situacije, ističući njihovo zalagnje za dvodržavno rješenje za Izrael i Palestince.
Dok su predsjednik SAD Džo Bajden, britanski premijer Riši Sunak i drugi zapadni lideri posjetili Izrael da bi izrazili podršku, Putin je čekao devet dana prije nego što je pozvao izraelskog premijera Benjamina Netnjahua, mada oni privatno imaju prisne odnose. Putin je o ratu takođe razgovarao sa liderima Egipta, Irana, Iraka, Sirije i sa šefom Palestinskih vlasti.
Amir Vejtman, istaknuti član Netanjahuove partije Likud, optužio je Rusiju da podržava Hamas. U razgovoru za RT, on je upozorio da nakon što Izrael porazi Hamas, “pobrinućemo se da Ukrajina pobijedi, pobrinućemo se da platite za ono što ste uradili”
Putin je izrazio saučešće porodicama Izraelaca koje je ubio Hamas i naglasio “snažno odbacivanje i osudu svih postupaka čija je žrtva civilna populacija, uključujući žene i djecu”, naveo je Kremlj.
Takođe je naglasio potrebu za “mirnim rješenjem kroz politička i diplomatska sredstva”, dodaje se. Iz Netanjahuovog kabineta je saopšteno da je on rekao Putinu da se neće zaustaviti dok ne eliminiše Hamas. Za razliku od Putina, koji pažljivo balansira svoje izjave, ruski zvaničnici su bili otvoreniji u njihovim kritikama izraelskih napada na Gazu.
Konstantin Kosačev, zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta, kazao je da mada je Hamas pokrenuo rat, reakcija Izraela je “neproporcionalna” i “nehumana”.
Moguće je da manevrisanje Kremlja odražava unutrašnju politiku, budući da muslimani predstavljaju 15 odsto stanovništva. Ramzan Kadirov, lider Čečenije kojeg podržava Moskva, snažno je istupio i stao na stranu Palestinaca, kritikujući Izrael zbog otimanja njihove zemlje i postavljanja blokada.
Stav Moskve je brzo naišao na pohvale Hamasa, koji je naveo da cijeni poziv Rusije na prekid vatre.
Saopštenja Rusije takođe nailaze na dobar prijem u arapskom svijetu, gdje mnogi optužuju SAD i njihove saveznike da podržavaju Izrael dok okreću glavu na sve veće stradanje civila u Gazi.
Međutim, ova pozicija takođe predstavlja prijetnju za prijateljske odnose Rusije sa Izraelom, koji se nije pridružio zapadnim sankcijama Rusiji niti je slao oružje u Ukrajinu.
Postoji realna prijetnja od pogoršanja naših odnosa sa Izraelom u aktuelnoj situaciji”, kazao je Andrej Kortunov, akademski direktor Ruskog savjeta za međunarodne poslove.
“Tajms of Izrael” je u utorak objavio da je jedan izraelski diplomata izrazio “nezadovoljstvo ulogom koju igra Rusija” diplomatama iz Moskve, izražavajući nadu da će Kremlj zauzeti “uravnoteženiji” stav.
Amir Vejtman, istaknuti član Netanjahuove partije Likud, optužio je Rusiju da podržava Hamas. U razgovoru za RT, on je upozorio da nakon što Izrael porazi Hamas, “pobrinućemo se da Ukrajina pobijedi, pobrinućemo se da platite za ono što ste uradili”.
Na pitanje o kritikama Izraela o stavu Moskve prema ratu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je naglasio rusku osudu terorizma i potvrdio zalaganje za brzi prekid vatre i potrebu za osnivanjem palestinske države.
Usljed onoga što Izrael vidi kao propalestinski stav Moskve, pojedini ugledni Rusi podržavaju Izrael.
U pokazatelju podijeljenih afiniteta, šef najpopularnije političke kontakt emisije na ruskoj državnoj televiziji, Vladimir Solovjev, otpustio je jednog eksperta koji je u onlajn intervjuu tvrdio da dvojica vodećih diplomata u Moskvi imaju anttiizraelske stavove.
Jevgenij Satanovski, prokremljovski ekspert za spoljnu politiku, kazao je da je ruski izaslanik za Bliski istok i zamjenik šefa diplomatije Mihail Bogdanov naklonjen arapskim državama i ustvrdio da portparolka ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova prezire Izrael. On se kasnije izvinio, prenosi AP.
Neki komentatori su opisali antiizraelska osećanja kao povratak u sovjetska vremena.
“Prijateljstvo sa Arapima protiv Izraela i Zapada je važan dio zaostavštine”, naveo je u analizi Aleksandar Baunov iz Karnegi centra za Rusiju i Euroaziju. “Globalna pobuna protiv zapadnog poretka u određenoj mjeri čini Rusiju i Hamas prirodnim saveznicima, a svakako ih sprečava da budu neprijatelji”.
Kortunov iz ruskog Savjeta za međunarodne poslove tvrdi da bi Rusija mogla iskoristiti svoje snažne kontakte sa Iranom i Sirijom da pomogne u pregovorima.
“Rusija bi mogla biti dio multilateralne koalicije koja bi ponudila bezbjednosne garancije”, kazao je on. “Veoma je važno očuvati dobro izbalansiran, delikatni pristup koji ne bi udaljio nijednu stranu”.
Izabela Tabarovski, starija savjetnica u Kenan institutu, istakla je da za Putina Hamasov “napad i predviđena kopnena invazija u Pojasu Gaze predstavljaju priliku da odbaci svoj status odmetnika i poboljša poziciju dok se Bliski istok suočava sa najopasnijom krizom posljednjih godina”.
Bonus video:
