Predsjednici Sjedinjenih Država i Kine, Džo Bajden i Si Đinping, sastaće se u srijedu u Kaliforniji, a američki zvaničnici ne očekuju da će tokom razgovora biti postignut veliki napredak koji bi dramatično poboljšao odnose dvije zemlje.
Zvaničnici Bijele kuće ističu da je jedan od glavnih ciljeva samita da se osigura da obje strane nastave da razgovaraju, da bi se smanjile šanse da napetosti izmaknu kontroli.
"Ne govorimo o dugom spisku ishoda ili konkretnih rezultata. Ciljevi su da se vodi računa o konkurenciji, da se spriječi rizik od konflikta i da se osigura da su otvoreni kanali komunikacije", rekao je visoki zvaničnik Bajdenove administracije uoči sastanka Bajdena i Sija.
Dvojica lidera sastaće se na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC). To će biti prvi direktni susret Bajdena i Sija od 2022. godine, i prva posjeta kineskog predsjednika Americi za šest godina.
Tokom tog perioda, odnosi dvije zemlje su pali na najniži nivo od uspostavljanja diplomatskih veza 1979. godine.
Između dvije strane postoje brojna neslaganja, između ostalog i zbog Tajvana, trgovine, ljudskih prava i globalnog uticaja. Američki i kineski vojni avioni i brodovi takođe imaju učestale bliske i opasne "susrete" u Istočnom i Južnom kineskom moru.
Pentagon je više puta upozorio da bi rezultat toga mogao da bude smrtonosan. Međutim, do nedavno, američki zvaničnici nisu imali mnogo načina da ulože formalne žalbe, nakon što je Peking zatvorio mnoge kanale komunikacije u znak protesta zbog američkih poteza.
Promjena kineske retorike
Proteklih mjeseci, kinesko protivljenje dijalogu počelo je da se ublažava. Američki i kineski zvaničnici održali su preliminarne razgovore o nizu pitanja, među kojima su kontrola naoružanja, makroekonomija i klimatske promjene.
U pojedinim slučajevima, Si je lično primao američke delegacije.
"Govorio sam mnogo puta, i to nekim predsjednicima, da imamo 1.000 razloga da poboljšamo odnose Kine i SAD, a ni jedan da ih uništimo", rekao je Si tokom sastanka sa grupom američkih senatora u Pekingu.
Analitičari ocjenjuju da se promjena Sijeve retorike može pripisati unutrašnjim faktorima, kao što su sporiji ekonomski rast poslije pandemije te problemi u privlačenju stranih investicija zbog američkih trgovinskih restrikcija.
Komunikacijom sa Vašingtonom, Si možda pokušava da domaćoj publici i međunarodnim partnerima pokaže da i dalje kontroliše najvažnije bilateralne odnose, isttiče Amanda Šjao, analitičarka za Kinu u Kriznoj grupi.
Peking je vjerovatno zateklo to "koliko su nepovoljni spoljni uslovi s kojima se suočava", kaže Šjao, uz podsjećanje na međunarodne osude ruske invazije na Ukrajini koja je rezultirala "narativom o demokratijama protiv autoritarnih zemalja".
“To je Vašingtonu i njegovim saveznicima i partnerima omogućilo da donekle formiraju anti-kinesku koaliciju", naglašava Šjao, navodeći kao primjer prošireni savez SAD sa Južnom Korejom, Japanom i Filipinima.
Mali koraci
Iako se ne očekuje da će sastanak Bajdena i Sija promijeniti odnose dvije zemlje, zvaničnici i analitičari ukazuju na nekoliko oblasti u kojima bi uskoro mogao da bude objavljen napredak.
Američki izaslanik za klimatska pitanje Džon Keri rekao je prošle nedjelje da su Amerika i Kina - zemlje koje ispuštaju najviše gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u svijetu - postigli "razumjevanje i sporazume" koji bi mogli da dovedu do uspješnije konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, u Dubaiju kasnije ovog mjeseca. Keri je najavio da će detalji o tome uskoro biti objavljeni.
Bajden bi od Sija mogao da traži da preduzme korake da smanji trgovinu hemikalijama od kojih se pravi fentanil, opasni narkotik koji je odgovoran za desetine hiljada slučajeva predoziranja u Americi svake godine.
Fentanil je jedno moguće pitanje na kojem bi dvije strane "mogle odmah da rade da osnaže međusobno povjerenje i saradnju", ocjenjuje Zičen Vang, istraživač u Centru za Kinu i globalizaciju, sa sjedištem u Pekingu.
"Prema medijskim izvještjima, Kina ima pozitivan stav kada je riječ o pitanju fentanila i postoji prostor da se uspostavi regularna komunikacija sa SAD i mehanizmi kontrole u toj oblasti", dodaje Vang.
Kina je prošle godine obustavule sve razgovore o fentanilu, nakon što je bivša predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi posjetila Tajvan da bi iskazala podršku ostrvu za koje Peking navodi da pripada Kini.
Kina je tada obustavila i vojni dijalog sa SAD što je posebno zabrinulo zvaničnike Bajdenove administracije.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je da će Bajden zahtijevati od Sija u srijedu da se obnovi češća vojna komunikacija. Administracija vjeruje da će taj korak donijeti više stabilnosti i smanjiti rizik od pogrešniš vojnih poteza.
Načelnik Generalštaba američkih vojnih snaga Čarls Kju Braun mlađi rekao je novinarima prošlog petka da je posao pismo kineskom kolegi Liju Ženliju, u kojem je podvukao taj zahtjev.
"Razumno je očekivati da će biti nekog napretka ka obnovi određenog nivoa važnog dijaloga. Međutim, do kojeg obima i koliko će to biti trajno, ostaje da se vidi", kaže Majkl Di Svejn, istraživač u Kvinsi institutu za odgovornu, tink-tenku iz Vašingtona.
Zak Kuper, saradnik Instituta Amerikan enterprajz zadužen za američku strategiju u Aziji, smatra da Peking i dalje vjeruje da mehanizmi za rešavanju kriza idu u prilog Americi, time što je Vašingtonu "omogućeno da djeluje blizu kineske obale uz manji rizik od eskalacije". Zbog toga, Kuper ne očekuje da će razgovori biti "naročito produktivni".
Natanijel Šer, viši analitičar u Karnegijevoj zadužbini u Kini, upozorava da jedan sastanak vjerovatno neće dovesti do stvaranja trajnije osnove za odnose SAD i Kine, naročito uoči izbora u Americi i na Tajvanu.
"Međutim, jedan sastanak može da spriječi dalje pogoršanje odnosa", kaže Šer.
Bonus video:
