Rat između Izraela i palestinskih militanata nakon prekograničnog napada Hamasa 7. oktobra izazvao je veliki broj civilnih žrtava.
Sukob je u nadležnosti složenog međunarodnog sistema pravde koji je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, a čiji je cilj uglavnom zaštita civila. Čak iako države kažu da djeluju u samoodbrani, međunarodna pravila koja se tiču oružanog konflikta važe za sve učesnike u ratu.
Koji zakoni se odnose na sukob?
Međunarodno prihvaćena pravila oružanog konflikta proistekla su iz Ženevskih konvencija 1949, koje su ratifikovale sve članice Ujedinjenih nacija i koje su dopunjene presudama međunarodnih tribunala za ratne zločine.
Sporazumi regulišu postupanje prema civilima, vojnicima i ratnim zarobljenicima u sistemu koji se zajednički naziva 'Pravo oružanih sukoba' ili 'Međunarodno humanitarno pravo'. Ono se primjenjuje na vladine snage i organizovane, nedržavne oružane grupe, što uključuje i militante Hamasa".
Može li bolnica biti vojna meta?
Izrael se našao na meti kritika zbog gađanja medicinskih objekata u Gazi, uključujući i glavnu Al Šifa bolnicu u gradu Gazi. Ta zemlja dugo optužuje Hamas da je postavio komandne i kontrolne centre ispod medicinskih ustanova u naporu da izbjegne vazdušne napade. Hamas odbacuje ove optužbe.
Proteklih decenija brojni su primjeri napada na medicinske ustanove u zonama sukoba, počev od Ukrajine i Avganistana do Jemena i Sirije, ali najskorija pravna praksa odnosi se na suđenja koja se bave balkanskim ratovima iz 1990-ih.
Kanadska pravnica Kerolin Edžerton, koja je radila na nekoliko slučajeva u Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, kazala je da mada nijesu istraživali konkretno napade na bolnice, pravna praksa naglašava potrebu za ravnotežom principa vojne nužnosti i humanosti.
"Napadi na bolnice i druge medicinske ustanove su zabranjeni prvom Ženevskom konvencijom, a ta zaštita se odnosi i na ranjene, bolesne i zaposlene u tim ustanovama. Zaštita ne prestaje osim ukoliko jedna od strana u konfliktu ne koristi te ustanove kako bi izvršila čin... kako bi naudila neprijatelju", kazala je ona.
Definisanje onoga što bi "naudilo neprijatelja" je samo po sebi u fokusu pravne borbe. Utvrđivanje da li je zaštita bolnice zaista ugrožena zasniva se na dokazima, rekla je Edžerton.
Čak i ukoliko je utvrđeno da je medicinska ustanova postala vojna meta, Izrael se mora zapitati da li će predvidiva kolateralna šteta nadmašiti vojnu korist, kazala je ona.
Šta predstavlja kršenje zakona o ratnom zločinu?
Organizacija Hjuman rajts voč navela je kao ratne zločine namjerno targetiranje civila od strane Hamasovih militanata, neselektivne raketne napade i uzimanje civila za taoce, kao i izraelske protivnapade na Gazu u kojima je ubijeno preko 11 000 Palestinaca, uključujući hiljade djece, prema podacima medicinskih vlasti u Gazi, a koje Ujedinjene nacije smatraju pouzdanim.
Uzimanje talaca, ubijanje i mučenje su eksplicitno zabranjeni Ženevskim konvencijama, dok bi izraelski odgovor takođe mogao biti podložan istrazi o ratnim zločinima.
Šta stoji u Ženevskim konvencijama?
Njihov sveobuhvatni cilj je zaštita civila u ratnim uslovima.
Prema zakonima oružanog konflikta, borci uključuju pripadnike državnih oružanih snaga, vojske i dobrovoljačkih snaga i nedržavnih oružanih grupa. Direktno gađanje civila ili civilnih objekata je zabranjeno. Namjerno napadanje lica i materijala uključenih u humanitarnu pomoć je odvojeni ratni zločin dokgod su osobe koje pružaju humanitarnu pomoć civili.
Opsada može biti smatrana ratnim zločinom ako su joj meta civili umjesto legitimna sredstva za podrivanje vojnih kapaciteta snaga kakav je Hamas, ili ukoliko se utvrdi da nije uravnotežena.
Karim Kan, tužilac Međunarodnog krivičnog suda, upozorio je izraelsku vojsku da će morati da pokaže da "svaki napad koji uključuje nevine civile ili zaštićene objekte" poput bolnica, crkvi, škola i džamija mora biti sproveden u skladu sa zakonima oružanog konflikta.
Prema tim zakonima civilni objekti mogu postati legitimne vojne mete ukoliko se koriste da efikasno doprinose vojnoj akciji.
"Teret dokazivanja da je zaštićeni status izgubljen počiva na onom koji puca, ispaljuje granatu ili raketu", kazao je Kan.
Ukoliko borac napadne legitimnu vojnu metu, napad treba da bude proporcionalan, što znači da ne smije dovesti do pretjeranog gubitka civilnih života ili uništavanja civilnih objekata. Ženevske konvencije i naknadne presude međunarodnih tribunala pokazuju da proporcionalnost nije igra brojeva u kojoj se broj civilnih žrtava sa jedne strane može porediti sa brojkama na drugoj strani, već takve žrtve treba da budu proporcionalne direktnoj i konkretnoj vojnoj prednosti koja se očekuje od određenog napada.
Koje institucije mogu suditi za ratne zločine?
Prvi nadležni za suđenje za ratne zločine su lokalni sudovi, u ovom slučaju u Izraelu i na Palestinskim teritorijama.
Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu je jedini međunarodni pravni organ koji može da podigne optužnicu jer prema osnivačkom Rimskom statut ima pravna ovlašćenja da istražuje navodne zločine na teritoriji država članica, ili zločine koje su počinili njihovi državljani, kada domaće vlasti to "ne mogu ili ne žele" da učine. Izrael nije članica MKS-a i ne priznaje nadležnost tog suda, dok su Palestinske teritorije su na listi članica MKS-a od 2015.
Prošlog mjeseca tužilac Kan je kazao da njegov kabinet ima nadležnost i za napade Hamasa na Izrael 7. oktobra i za eventualne zločine počinjene u okviru izraelskog odgovora uključujući i bombardovanje Pojasa Gaze.
Kan je kazao da je MKS juče primio zajednički zahtjev od pet država da istraže situaciju na Palestinskim teritorijama. Zahtjev su podnijele Južna Afrika, Bangladeš, Bolivija, Komori i Džibuti.
MKS je već ranije otvorio istragu o "situaciji u Državi Palestini" zbog navodnih ratnih zločina počinjenih od 13. januara 2014.
Šta međunarodno pravo kaže o ljudskom štitu?
Izrael je okrivio Hamas za civilne žrtve u Gazi, tvrdeći da ta grupa koristi Palestince u Gazi kao ljudski štit i da krije oružje i komandne centre u bolnicama i stambenim oblastima.
Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje upotrebu ljudskog štita i smatra ga ozbiljnim kršenjem Ženevskih konvencija.
Navodno prisustvo ljudskog štita ne znači automatski da neka lokacija ne može biti legitimna vojna meta. Međutim, svaki napad na takvu lokaciju mora biti odmjeren u odnosu na princip proporcionalnosti, razmatranje broja civilnih žrtava u poređenju sa očekivanom vojnom prednošću.
Priredila: N. B.
Bonus video:
