Kritike su sve veće, nakon što je Izrael počeo da napada Hamas po čitavom Pojasu Gaze. Izraelska vojska naglašava da štiti civile, ali prema navodima UN, mjere koje su do sada preduzete nisu dovoljne.
Od okončanja primirja prošlog petka, Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštavaju da su proširile svoju kopnenu ofanzivu na čitav Pojas Gaze. Sada se bore protiv Hamasa i na jugu te palestinske teritorije – dakle tamo gdje su, prema IDF-u, civili prije samo nekoliko sedmica uspjeli da pobjegnu od bombardovanja i borbi između izraelskih vojnika i militantnih islamističkih Palestinaca.
Deklarisani cilj kopnene ofanzive je oslobađanje svih talaca i "uništenje" Hamasa, kojeg, osim Izraela, i mnoge zapadne, a i neke arapske države svrstavaju u terorističku organizaciju.
S obzirom na sve veći broj civilnih žrtava, veliki broj interno raseljenih i "katastrofalno" stanje u kojem se, prema navodima Ujedinjenih nacija, nalazi stanovništvo, međunarodne kritike izraelskih postupaka sve su veće – i to ne samo iz arapskog i islamskog svijeta.
Gutereš: Savjet bezbjednosti da "spriječi humanitarnu katastrofu"
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš već nekoliko puta se osvrnuo na "katastrofalnu" situaciju u kojoj se nalazi stanovništvo u Pojasu Gaze.
Sada je pismom pozvao Savjet bezbjednosti UN da djeluje: "Pozivam članove Savjeta bezbjednosti da se založe za sprečavanje humanitarne katastrofe. Ponavljam svoj poziv za proglašenje humanitarnog prekida vatre."
Gutereš se pritom pozvao na član 99 Povelje UN prema kojem generalni sekretar svjetske organizacije može da skrene pažnju Savjetu bezbjednosti na okolnosti koje bi, Prema njegovom mišljenju, mogle da "ugroze održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti". Godine 1989. je recimo tadašnji generalni sekretar UN, Peruanac Havijer Perez de Kueljar, koristio član 99 kako bi se došlo do primirja u Libanu.
Prema navodima zdravstvenih vlasti u Pojasu Gaze koje su pod kontrolom Hamasa, do sada je više od 16.000 ljudi izgubilo život u izraelskim napadima. Izraelske procjene se uglavnom podudaraju. Pritom su oko dvije trećine mrtvih – civili. Osim toga, a prema navodima Agencije UN za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), gotovo 80 odsto stanovništva u Pojasu Gaze je u bjekstvu.
Blinken: Sprovesti planove humanitarne zaštite civila
Sumnje u izraelsku strategiju povećavaju se i u NATO, čije članice inače stalno naglašavaju pravo Izraela na samoodbranu od Hamasa. Militantni islamisti su u svom terorističkom napadu na Izrael 7. oktobra ubili oko 1.200 ljudi, oteli gotovo 250 talaca i odveli ih u Pojas Gaze.
Prošlog vikenda Emanuel Makron doveo je u pitanje jedan od ciljeva rata: "Šta znači potpuno uništenje Hamasa i da li neko vjeruje da je to moguće", upitao je francuski predsjednik u subotu na marginama Svjetske konferencije o klimi u Dubaiju i pozvao na novu pauzu u borbama u cilju priprema za trajni prekid vatre.
Čak i iz SAD, koje su najbliži saveznik Izraela, nedavno su stigle riječi upozorenja od visokorangiranih političara poput potpredsjednice Kamale Haris i državnog sekretara Entonija Blinkena. Dan prije isteka pauze u borbama, Blinken je pozvao Izrael da, prije nego što nastavi sa kopnenom ofanzivom, "sprovede planove humanitarne zaštite civila kojima bi se minimalizovale dalje žrtve među nedužnim Palestincima".
"Zone evakuacije" bi trebalo da spasavaju živote
Izraelska vojska tvrdi da je od početka napada na Hamas pazila na civilno stanovništvo. Ipak, čini se da su u Izraelu svjesni da se očekuje više. Portparol IDF Ričard Heht rekao je za britanske novine "Fajnenšel tajms": "Potrebno je vrijeme da porazimo Hamas. Ali ako ne učinimo napore na humanitarnom području, i ne minimalizujemo smrt civila, mogli bismo da izgubimo svoj legitimitet."
Zato će, kako je rekao, vojska na jugu Pojasa Gaze drugačije da djeluje.
Drugačiji je recimo način upozoravanja civila na borbe i bombardovanja. Na kraju pauze prošlog petka, IDF je u Gazi bacao letke iz aviona sa bezbjednosnim uputstvima. Na njima se nalazio QR-kod koji može da se koristi za pristup veb-stranici oružanih snaga preko telefona, a tamo može da se pronađe karta koja prikazuje Pojas Gaze podijeljen na nekoliko stotina zona različitih veličina.
Pri tome je, kako se navodi, riječ o "prepoznatljivim područjima" koja omogućavaju stanovnicima Pojasa Gaze da se orijentišu i na osnovu daljih informacija evakuišu određena područja. Od tada je IDF pružio i dodatne informacije o tome u kojoj će se od ovih zona odvijati borbe. Prema pisanju izraelskog dnevnika "Harec", IDF za komunikaciju koristi kanale društvenih mreža, razne druge elektronske kanale, a koriste se čak i telefonski pozivi.
Agencija za pomoć UNRWA smatra međutim da ta mjera nije dovoljna za zaštitu civilnog stanovništva Gaze: "Kažemo to još jednom: nijedno mjesto u Gazi nije sigurno, ni na jugu, ni na jugozapadu, ni u Rafi, ni u bilo kojoj jednostrano proglašenoj ’bezbjednosnoj zoni’", rekao je generalni predstavnik UNRWA Filip Lacarini u ponedeljak, tri dana nakon završetka prekida vatre.
Potom je u srijedu UNRWA na društvenoj mreži Iks napisala da Palestinci nemaju gdje da pobjegnu, jer su i izbjeglički kampovi prepuni.
Dina Matar, predsjednica Centra za palestinske studije na londonskoj Školi za orijentalne i afričke studije, za američki časopis "Tajm" objasnila je zašto ni ona ne misli da je karta IDF održivo rješenje za zaštitu ljudskih života: "Čak i za nekoga ko poznaje svaki kvart, teško se snaći na karti."
Osim toga, kako je dodala, teško da je moguće na vrijeme napustiti zone – zato što pozivi IDF ponekad stignu kasno, a ponekad uopšte i ne stignu, a ujedno su zone prenatrpane i većina ljudi se kreće pješice.
"Pokušavamo da Palestince na vrijeme obavijestimo gdje će se voditi borbe", kaže portparol IDF Džonatan Konrikus za američki CNN.
"Ne znam kako bismo drugačije riješili tu kvadraturu kruga – da porazimo Hamas, a da istovremeno smanjimo na najmanju moguću mjeru civilne žrtve", dodao je on.
"Humanitarna situacija se pogoršava iz sata u sat"
Čini se dakle da se situacija u kojoj se nalazi palestinsko civilno stanovništvo u Pojasu Gaze dodatno pogoršala otkako se izraelska kopnena ofanziva proširila. Nedostaju hrana, ljekovi, a prije svega čista voda – za piće, kuvanje i higijenu.
Izrael sada očigledno razmišlja o tome da poplavi Hamasov sistema tunela kako bi istjerao teroriste iz skrovišta. To bi, kažu stručnjaci, moglo da uzrokuje dalje štete u sistemu vodovoda i kanalizacije u Gazi, koji je ionako bio u lošem stanju. Prema navodima humanitarnih organizacija, oko 95 odsto dostupne vode trenutno nije za piće.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je u utorak na mreži Iks: "Humanitarna situacija u Gazi pogoršava se iz sata u sat."
Bonus video:
