Ispod svakog punog mjeseca na periferiji jednog sela u centralnom Meksiku, grupa žena u odorama časnih sestara okuplja se oko vatre, čisti se spaljenom žalfijom i zahvaljuje mjesecu, životinjama i biljkama. Zatim duboko udišu iz džointa i ispuštaju oblake marihuane u plamen.
Uprkos njihovoj odjeći, ove žene nisu katolkinje niti pripadaju bilo kojoj drugoj religiji. One su dio međunarodne grupe osnovane 2014. godine pod imenom Sestre doline, koja se zavjetovala da će širiti propovijed o iscjeliteljskoj moći kanabisa, piše Rojters.
U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je dvadesetak saveznih država legalizovalo rekreativnu upotrebu marihuane, ova grupa je takođe pokrenula uspješan mali biznis, prodajući na internetu tinkture, ulja i meleme od kanabisa i prihodovala više od 500.000 dolara prošle godine.
Međutim, u Meksiku, gdje je rat protiv droga opustošio zemlju, a hrišćanstvo je ukorijenjeno u društvu, prizor časne sestre koja puši marihuanu više je čin pobune, kažu ove žene.
Sestre često objavljuju postove na društvenim mrežama, uglavnom na Instagramu, gdje se može vidjeti kako brinu o usjevima kanabisa, održavaju radionice i prisustvuju događajima povezanim sa kanabisom.
Rojters navodi da prodaja njihovih proizvoda čini samo dio prihoda njihovih sestara iz SAD-a - oko 10.000 dolara godišnje.
Iako su vidljive na internetu, ove žene - ukupno pet - oprezne su da ne otkriju previše o lokaciji svojih operacija. Posao obavljaju u dvospratnoj zgradi koja izgleda kao prodavnica i ima jednu završenu prostoriju.
S obzirom na to da se kanabis u Meksiku nalazi u pravnoj sivoj zoni i na činjenicu da je njegova proizvodnja i dalje povezana sa kriminalnim organizacijama, one brinu da bi policija ili lokalni gangsteri mogli doći da im prijete ili da ih iznude.
U Meksiku, gdje je rat protiv droga opustošio zemlju, a hrišćanstvo je ukorijenjeno u društvu, prizor časne sestre koja puši marihuanu više je čin pobune
Tokom nedavnog vikenda kada je reporter Rojtersa došao u posjetu, zavjese su ostale navučene. Snopovi marihuane sušili su se u tajnim skrovištima - viseći sa skrivenog konopca za veš ili skriveni u šporetu.
"Sestrinstvo je u potpuno drugačijem kontekstu ovdje u Meksiku - zbog toga koliko je religiozna zemlja i zbog veza biljke s kartelima", rekla je jedna od sestara, koja se na internetu predstavlja kao "Sestra Bernardet" i zatražila je da joj se ime ne koristi iz straha od odmazde. U svom glavnom poslu kao homeopatski praktičar, ona propisuje marihuanu svojim pacijentima koji imaju kancer, bolove u zglobovima i nesanicu.
"Želimo da preuzmemo biljku od narkodilera", rekla je.
Sestre oblikuju način života po uzoru na laički vjerski pokret, Beguini, koji datira iz srednjeg vijeka. Ova grupa, sastavljena od neudatih žena, posvetila se duhovnosti, učenju i dobrotvornom radu, ali nije polagala formalne zavjete.
Sestre širom svijeta kažu da nose odore da bi iskazale jednoličnost i poštovanje prema biljci, ali takođe znaju da to privlači pažnju medija.
Pod vođstvom Alehli Paz, hemičarke koja istražuje marihuanu i sarađuje sa grupom, Sestre u Meksiku uzgajaju skroman usjev.
One sade biljke u starim kantama od boje i postavljaju ih u redove između četiri nezavršena betonska zida na krovu.
Kada biljke narastu, Sestre ih premještaju u ograđene privatne vrtove koje su pronašle uz pomoć starijih žena u zajednici koje podržavaju njihovu aktivnost.
Njihovo učešće je ograničeno na vikende koje mogu da "ukradu" iz svojih života. Pokrenute naizgled beskrajnim nizom džointa i napunjenih lula, žene provode vrijeme na farmama tako što orezuju biljke, prave meleme od kanabisa ili vagaju i čuvaju različite sojeve, označene i datirane, u starim staklenim teglama za kafu.
One takođe posjećuju druge u Meksiko Sitiju koji se zalažu za potpunu legalizaciju u rastućoj zajednici kanabisa ili održavaju radionice koje pokrivaju sve, od pripreme ekstrakta trave do hemije u vezi sa biljkom.
Na stranu poslovni potencijal, one tvrde da je borba protiv droga u Latinskoj Americi neuspješna i da je to dovelo do rasprostranjenog nasilja i masovnog zatvaranja.
Međutim, u konzervativnoj zemlji sa oko 75 odsto katoličke većine, koja je gotovo dvije decenije zaglavljena u ratu protiv droge sa kriminalnim grupama, pridruživanje Sestrama izazvalo je napetost u porodicama skoro svih žena.
Njihova osnivačica u Meksiku, koja se na internetu naziva "sestra Kamila", odrasla je u evangelističkoj porodici i napustila dom sa 16 godina zbog, između ostalog, strogih vjerskih pravila svoje majke. Kada je pokrenula Sestre doline u Meksiku, odnos je postao još napetiji.
"Bilo joj je teško da prihvati", rekla je. "Imala je određene ideje, snažno oblikovane religijom".
Ali danas, nakon dugih razgovora o biljci i pokretu legalizacije, njena majka je ključna za operacije grupe. Ona im pomaže u održavanju farme i pruža drugu logističku podršku, ispričala je Rojtersu.
Za drugu časnu sestru koja radi kao sekretarica crkve, koristi nadimak "sestra Kika" i zamolila je da joj se ne koristi ime, misija je jasna. "Vrijeme je da se stane na kraj ovoj gluposti", rekla je.
Bonus video:
