Donald Tramp je, po svemu sudeći, na putu da još jednom osvoji nominaciju svoje stranke, a onda i ponovo takmiči sa demokratom Džozefom Bajdenom na predsjedničkim izborima u novembru. Međutim, izbornu trku prate nedoumice koje se odnose na pravne procese protiv Trampa, i starost obojice kandidata, pa se postavlja pitanje – šta ako jedan od kandidata bude prinuđen da ispadne iz trke.
Bivši predsjednik Donald Tramp optužen je po 91 tački u četiri krivična slučaja, a tokom godine ga čeka bar jedno suđenje. Zdravstveni problemi mogli bi da utiču na predsjednika Džoa Bajdena koji ima 81 godinu. Predsjednik smatra da se u javnosti više govori o njegovoj starosti, nego Trampovoj.
“Naslovi u medijima – Bajdenove godine su veliki problem. Trampove, međutim, nisu”, primijetio je.
Tramp, koji ima 77 godina, takođe bi mogao da ima problem sa zdravljem.
Ali šta se događa u slučaju da jedan od njih dvojice premine ili bude onesposobljen da obavlja dužnost prije novembarskih izbora?
Ako se to dogodi prije stranačkih konvencija, neke države će možda produžiti rokove za stranačke izbore kako bi omogućile da se više kandidata uključi u trku.
Pobjednik stranačkih izbora se zvanično proglašava na stranačkim konvencijama. Republikanci će svoju održati u julu, a demokrate u avgustu. Ako favorit ispadne iz trke, a nijedan kandidat ne osvoji većinu, delegati mogu da nominuju nekog drugog.
“Ti delegati bi imali veliku slobodu da pregovaraju, da izaberu nekoga, možda nekoga ko se čak nije ni kandidovao – to se dešavalo u našoj istoriji. Ali učesnici konvencije imaju zadatak da odluče ko je kandidat Republikanske ili Demokratske partije", objašnjava Džon Fortije, analitičar instituta Amerikan Enteprajz.
U slučaju da kandidat ispadne iz trke posle konvencije, stranke bi ponovo okupile delegate da izaberu zamjenu, a nije garantovano da bi to bio kandidat za potpredsjednika.
Poslije izbora, proces je sličan. Čak i u slučaju da Bajden pobijedi, a ne može da služi kao predsjednik, njegova potpredsjednica Kamala Haris ne bi automatski bila zamjena, a elektori bi ponovo glasali.
Ali, šta se dešava ako elektori ne mogu da se dogovore?
“U tom trenutku, izbori bi se prenijeli na Predstavnički dom i odlučivali tamo, ako nijedan kandidat ne može da dobije većinu. To bi značilo da se došlo u situaciju sa kakvom se nismo suočili u nekoliko stotina godina", navodi Majkl Torning iz Centra za dvostranačku politiku.
Ako novoizabrani predsjednik umre nakon što Kongres potvrdi rezultate izbora 6. januara, novoizabrani potpredsjednik bio bi inaugurisan kao predsjednik.
Svaki od tih scenarija mogao bi da postane izuzetno komplikovan i neprijatan, a proces bi mogao da se vodi na sudovima, posebno ako rezultati izbora budu osporeni. A kao što je zemlja videla u slučaju upada Trampovih pristalica u zgradu Kongresa 6. Januara 2021, još jednom bi moglo da dođe do krvavih nereda.
Bonus video:
