Bivša predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi rekla je u nedjelju, 28. januara, da misli da bi neki protesti u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) koji zahtijevaju primirje u Gazi mogli biti povezani s Rusijom te da bi FBI trebao trebalo da sprovede istragu o njihovom finansiranju.
Pelosi, koja je to izjavila u intervjuu za CNN, nije pružila nikakve dokaze za svoje tvrdnje, prenijela je agencija Rojters.
Upitana je da li bi protivljenje politici predsjednika SAD Džozefa Bajdena u ratu u Gazi moglo naštetiti demokratima na predsjedničkim izborima u novembru.
"Da oni pozovu na prekid vatre, poruka je gospodina Putina, poruka gospodina Putina. Ne griješite, ovo je direktno povezano s onim što bi on (ruski predsjednik Vladimir Putin) želio vidjeti", rekla je Pelosi za CNN.
"Mislim da su neki od ovih protesta spontani, organski i iskreni. Za neke mislim da su povezani s Rusijom", rekla je.
"Trebalo bi istražiti neka finansiranja i želim zamoliti FBI da to istraži", dodala je Pelosi.
Ovo je prvi put da je istaknuti američki zakonodavac optužio ruskog čelnika da podstiče američke demonstrante koji pozivaju na primirje.
Protesti koji zahtijevaju prekid vatre u Gazi nedavno su izbili širom SAD, uključujući u blizini aerodroma i mostova u Njujorku i Los Anđelesu, bdijenja ispred Bijele kuće i marševe u Vašingtonu.
Demonstranti su takođe prekidali Bajdenove govore i događaje.
Proteste je organizovao niz grupa za ljudska prava, jevrejskih i antiratnih aktivista.
Članica Predstavničkog doma iz Demokratske partije Aleksandrija Okasio-Kortez rekla je u nedjelju da se protivljenje mnogih ratu u Gazi temelji na "neselektivnom gubitku života" u regiji.
"Mislim da ono što sada vidimo u cijeloj zemlji je da su mladi ljudi zgroženi nasiljem i neselektivnim gubitkom života", rekla je za NBC News kada su je upitali o protestima protiv Bajdenove politike u Gazi.
UN je zahtijevao trenutni humanitarni prekid vatre u Gazi, ali Vašington je stavio veto na rezolucije za takve pozive u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, rekavši da će to omogućiti Hamasu, koja upravlja Gazom, da se pregrupiše i ponovno izgradi.
Hamasov napad na Izrael 7. oktobra ubio je 1.200 ljudi, prema izraelskim podacima.
Izraelski napad na Gazu koji je uslijedio ubio je više od 26.000 Palestinaca, više od jedan posto od 2,3 miliona tamošnje populacije, prema ministarstvu zdravlja Gaze kojim upravlja Hamas. Strahuje se da su mnogi zatrpani ruševinama.
Izraelsko bombardovanje sravnilo je veliki dio gusto naseljene enklave, ostavljajući većinu stanovnika Gaze bez krova nad glavom, izazivajući nestašice hrane i onesposobile su većinu bolnica.
Bonus video:
