Dvadeset šest od dvadeset sedam zemalja članica Evropske unije zatražilo je danas "momentalnu humanitarnu pauzu" u borbama u Gazi, u trenutku kada vojska Izraela kaže da sprema ofanzivu na jugu te palestinske teritorije, rekao je šef evropske diplomatija Žozep Borelj.
Jedina zemlja koja na sastanku ministara spoljnih poslova EU nije podržala taj zahtev je Mađarska.
Zahtjev znači "prekid borbi" kako bi se potom omogućio trajni prekid vatre, objasnio je Borelj na konferenciji za novinare poslije sastanka.
Zemlje EU, među kojima nije Mađarska, rekle su da su "veoma zabrinute" zbog mogućnosti ofanzive u Rafi na jugu pojasa Gaze, dodao je Borelj.
Situacija u Gazi je katastrofalna i mogla bi biti "još gora", ako Izrael ostane pri svojoj želji da izvede ofanzivu, dodao je.
Tih 26 evropskih država traži od Izraela da ne pokreće vojnu akciju u Rafi, rekao je belgijski ministar spoljnih poslova Hadža Lahbib na društvenoj mreži Iks.
Upitan o odbijanju Mađarske da se pridruži zahtjevu Borelj je odbio da komentariše, ističući, međutim, da EU, ako namjerava da "igra ulogu" u regionu, to neće moći da uradi ako nije "ujedinjena".
Evropljani su veoma podijeljeni oko sukoba između Izraela i Hamasa. Neke zemlje, uključujući Mađarsku, ističu pravo Izraela da se brani, dok druge, poput Španije i Irske, pozivaju na hitan prekid vatre kako bi se stalo na kraj nasilju.
(BETA)
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je večeras da će predstaviti parlamentu (Knesetu) predlog zakona u skladu sa jučerašnjom odlukom Vlade da se odbace "međunarodni diktati" kojima se traži palestinska državnost.
Netanjahu se uz to pohvalio da je decenijama sprečavao takav potez, prenijeli su izraelski mediji.
U video saopštenju izraelski lider je rekao da se Izrael suočava sa novim pritiscima u proteklim danima, posebno "pokušajem da se na silu unilateralno osnuje palestinska država koja će ugroziti postojanje države Izrael".
On je izrazio uvjerenje da će zakon imati široku podršku, pošto je Vlada jednoglasno usvojila odluku i da će pokazati svijetu da, kako je rekao, postoji širok dogovor u Izraelu protiv međunarodnih napora da mu se nametne palestinska država.
"Svi znaju da sam ja taj koji je decenijama blokirao osnivanje palestinske države koja bi ugrozila naše postojanje", rekao je Netanjahu.
Ta pozicija je samo pojačana poslije "masakra koji je počinio Hamas 7. oktobra", rekao je premijer Izraela.
"Bez obzira na sve, Izrael će zadržati punu bezbjednosnu kontrolu na čitavoj teritoriji zapadno od rijeke Jordan, uključujući i Gazu i Zapadnu obalu", rekao je Netanjahu.
(BETA)
Sjedinjene Američke Države predložile su donošenje rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kojom bi se istakla podrška (tog tijela) za privremeni prekid vatre u Gazi što prije, sudeći po tekstu u koji je Rojters danas imao uvid.
U nacrtu američke rezolucije takođe se navodi da bi "pod trenutnim uslovima velika kopnena ofanziva na Rafu dovela do daljeg povređivanja civila i njihovog daljeg raseljavanja, uključujući potencijalno i u susjedne zemlje".
SAD su tokom vikenda saopštile da će staviti veto na rezoluciju koju je predložio Alžir.
"Mi smo više puta izrazili tu zabrinutost našim kolegama u Savjetu. Iz tog razloga SAD ne podržava akciju o tom nacrtu rezolucije. Ako se bude glasalo kako je u nacrtu neće biti usvojena", rekla je američka ambasadorka u UN Linda Tomas-Grinfild.
Izraelski mediji komentarišu da se Vašington protivio riječima prekid vatre u svakoj akciji UN u ratu Izraela i Hamasa, ali novi suparnički nacrt rezolucije je odraz onoga što je predsjednik SAD Džozef Bajden rekao u telefonskom razgovoru sa premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom.
U nacrtu se ocjenjuje da bi ofanziva na Rafu "imala ozbiljne posljedice na regionalni mir i bezbjednost i da takva velika kopnena ofanziva ne bi trebalo da se izvede u trenutnim uslovima".
Ostalo je nejasno kada i da li će o tom nacrtu glasati 15 članova Savjeta bezbjednosti UN, mada je ranije rečeno da bi se o dokumentu koji je predložio Alžir moglo glasati sjutra.
(BETA)
Međunarodni sud pravde (MSP) u Hagu je danas objavio pisani odgovor Izraela o "politici i praksi Izraela na okupiranoj palestinskoj teritoriji", o čemu je danas počelo ročište.
Izrael u odgovoru tvrdi da svaka odluka ili arbitraža suda može da dovede u opasnost ranije dogovoreni mirovni proces.
Odgovor je podnet u julu prošle godine i u njemu je Izrael ocijenio da slučaj predstavlja "jasno iskrivljavanje istorije i sadašnje realnosti izraelsko-palestinskog sukoba", smatrajući da je od suda traženo da "pretpostavi izraelsko kršenje međunarodnog prava" i da "prejudicirana priroda pitanja" ne poštuje "hiljade mrtvih i ranjenih Izraelaca" - žrtve "ubilačkih palestinskih akata mržnje i teorizma".
U odgovoru piše da Izrael nije dao saglasnost za sudsko rješenje spora s palestinskom stranom i da su se dvije strane složile da ga riješe kroz direktne pregovore, ali je slučaj predstavljen sudu.
Na početku današnjeg jedinstvenog - istorijskog ročišta o legalnosti 57 godina izraelske okupacije, palestinski ministar spoljnih poslova Rijad al-Maliki je optužio Izrael za aparthejd i apelovao na najviši sud UN da proglasi nelegalnom izraelsku okupaciju teritorija na kojima Palestinci teže da osnuju svoju državu i da se okupacija mora okončati odmah i bezuslovno, navodi Asošiejted pres.
Ročište je počelo u jeku rata Izraela i Hamasa koji je odmah postao glavna tema dana iako je predviđeno da ono bude fokusirano na izraelsku kontrolu okupirane Zapadne obale, blokiranog Pojasa Gaze i anektiranog istočnog Jerusalima.
Palestinski ministar je rekao sudu da su opkoljena i bombardovana 2,3 miliona stanovnika Gaze, od kojih polovina djece, da ih ubijaju i sakate, da su izgladnjeli i raseljeni.
"Više od 3,5 miliona Palestinaca na Zapadnoj obali, uključujući Jerusalim, izloženo je kolonizaciji svoje teritorije i rasističkom nasilju koje to omogućava", rekao je Rijad al-Maliki.
Međunarodni pravni eksprt Pol Raihler, koji predstvlja Palestince, rekao je da Vlada Izraela u velikoj mjeri podržava ciljeve izraelskog pokreta naseljenika da se proširi dugogodišnja kontrola nad okupiranom Zapadnom obalom i istočnim Jerusalimom da bi se ta područja integrisala u teritoriju Izraela.
Uz odgovor Izraela MSP je objavio dokument Palestinske uprave u kojem navodi da ne očekuje da će ovaj slučaj uticati na stvari na terenu, i kaže da je iskoristila ovu mogućnost da pokaže izraelsko širenje od 1948. godine nad teritorijom koju danas kontroliše i da svoj slučaj predstavi javnosti.
Dokument je na 390 strana, uz detaljne mape teritorije na kojoj je Izrael osnovao naselja, i citate izjava izraelskih vlasti o namerama za suverenitet, koje sadrže direktno isključenje mogućnosti povlačenja iz istočnog Jerusalima.
(BETA)
Izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac izjavio je danas da je predsjednik Brazila Luis Inasio Lula da Silva "persona non grata u Izraelu" pošto je pomenuo Adolfa Hitlera osuđujući izraelsku vojnu kampanju u Pojasu Gaze.
"Ono što se dešava u Pojasu Gaze i sa palestinskim narodom ne postoji ni u jednom drugom istorijskom trenutku. U stvari, postojalo je kada je Hitler odlučio da ubije Jevreje", rekao je brazilski predsjednik tokom zvanične posjete Etiopiji u nedjelju - prenijeli su izraelski mediji.
Poslije te izjave ministar Kac je pozvao ambasadora Brazila Frederika Mejera u Izraelu da uloži protest u Memorijalnom centru Holokausta Jad Vašem u Jerusalimu i rekao mu da ga je doveo na "mjesto koje svjedoči više od svega drugog, šta su nacisti i Hitler uradili Jevrejima".
"Poređenje izraelskog pravednog rata protiv Hamasa i zločina Hitlera i nacista je sramota i ozbiljan anstisemitski napad. U ime građana Izraela informišite predsjednika Lulu da je on persona non grata u Izraelu dok se ne izvini i povuče svoje riječi", rekao je šef izraelske diplomatije.
Predsjedavajući Jad Vašema Dani Dajan nije bio na sastanku, ali je prethodno izjavu brazilskog predsjednika ocijenio kao "ekstremno iskrivljavanje Holokausta" i "sramotno" i rekao da ta izjava potiče "iz užasne kombinacije mržnje i neznanja".
Dajan je aludirao na to da je Brazil posmatrač u Međunarodnoj alijansi sjećanja na Holokaust (IHRA), a trebalo bi da postane član te rekao da je Lulina izjava "jasno antisemitska" i da je "žalosno da se lider jedne zemlje spusti tako nisko".
(BETA)
Izraelske odbrambene snage (IDF) procjenjuju da su od početka rata u Pojasu Gaze ubile 12.000 operativaca Hamasa, dok Hamas tvrdi da ih je upola manje.
Hamas, sa oko 30.000 boraca, kako se vjeruje, ima hiljade teško ranjenih koji su izbačeni iz stroja - prenose izraelski mediji.
Ministarstvo zdravlja Hamasa je danas saopštilo da su u Pojasu Gaze tokom rata tog palestinskog islamističkog pokreta i Izraela poginule 29.092 osobe.
Izraelski mediji javljaju da ti podaci nisu potvrđeni i da to ministarstvo ne pravi raziku između civila i boraca, iako je više puta saopšteno da su većinom poginuli žene i deca.
U broj žrtava nisu uključeni naoružani ljudi ubijeni u Izraelu 7. oktobra u napadima palestinskih ekstremista, predvođenih Hamasom, na južnu izraelsku teritoriju.
Ranije danas je zvaničnik Hamasa iz Katara izjavio za Rojters da ta islamistička organizacija procjenjuje da je izgubila oko 6.000 boraca.
Hamas rijetko potvrđuje da trpi velike gubitke i prvi put je napravio razliku između boraca i civila u bilansu žrtava rata, komentarišu izraelski mediji.
Ministar spoljnih poslova Španije Žoze Manuel Albares izjavio je danas da će njegova država uvesti jednostrane sankcije nasilnim izraelskim naseljenicima na Zapadnoj obali ako njeni partneri iz Evropske unije ne postignu sporazum o tom pitanju.
Ministar spoljnih poslova Irske Majkl Martin takođe je ranije danas izrazio žaljenje što nema jedinstva i jednoglasnosti u Savjetu za spoljne poslove i dodao da njegava država "podržava uvođenje sankcija nasilnim naseljenicima na Zapadnoj obali" - prenosi Gardijan.
On je upozorio je Izrael da ne pokreće ofanzivu na Rafu za koju su šefovi diplomatija zemalja EU rekli da bi stvorila katastrofu za oko 1,5 miliona izbjeglica koje su tamo nalaze.
"Napad na Rafu bio bi apsolutno katastrofalan", rekao je Martin u Briselu gdje se održava sastanak ministara spoljnih poslova Evropske unije.
Njemačka je u odvojenom saopštenju ponovila Martinovu zabrinutost navodeći da je teško tačno procijeniti humanitarnu situaciju u Rafi ali da "svi shvataju da je ona katastrofalna".
(BETA)
U Međunarodnom sudu pravde (MSP) U Hagu započelo je danas ročište, označeno kao istorijsko, o izraelskoj okupaciji teritorije na koju Palestinci polažu pravo u vrijeme nastavka rata bez presedana između Izraela i Hamasa.
Pedeset i dvije zemlje će učestovati u šestodnevnom ročištu u Hagu, što je više nego i u jednom drugom slučaju.
Godine 2022. je Generalna skupština UN zatražila savjetodavno mišljenje o okupaciji i sada se od 15 sudija traži da razmotre "pravne posljedice nastavka kršenja od strane Izraela prava palestinskog naroda na samoopredeljenje, zbog duge okupacije, naseljavanja i aneksije palestinske teritorije okupirane od 1967".
Današnji slučaj je odvojen od ročišta održanog u januaru zbog optužbe Južne Afrike da Izrael čini genocid u ratu protiv Hamasa, izazavnog napadima palestinskih ekstremista iz Gaze na jug Izraela 7.oktobra.
Tada sud nije naredio da Izrael suspenduje vojnu kampanju kako je zahtijevala Južna Afrika, ali je naredio da se spriječi genocid protiv Palestinaca u Gazi.
Tada je Izrael već nagovijestio da neće prihvatiti presudu najvišeg suda UN i kabinet premijera Izraela, Benjamina Netanjahua, je objavio na platformi Iks: "Niko nas neće zaustaviti - ne Hag, ne osovina zla, niti bilo ko drugi".
Današnje ročište koje se odnosi na Zapadnu obalu počelo je govorom ministra spoljnih poslova Palestinske uprave, koja vlada djelovima te palestinske teritorije, Rijada al-Malikija.
"Izraelske vlade su uzastopno davale palestinskom narodu samo tri opcije, raseljavanje, potčinjavanje ili smrt", rekao Maliki.
"Ali naš narod je ovdje da ostane, ima pravo da živi u slobodi i dostojanstvu u zemlji svojih predaka. On se neće odreći tog prava", dodao je šef palestinske diplomatije.
Predstavnici raznih zemalja učestvuju u ročištu i izneće svoje stavove počev od sjutra. Nije međutim predviđeno da se obrate predstavnici izraela, ali će oni dati pisano saopštenje.
Izrael je osvojio Zapadnu obalu, istočni Jeruslim i Gazu u Šestodnevnom ratu 1967. godine.
Istočni Jerusalim je unilateralno anektiran, a izraelska vojska je povukla vojnike i evakuisala jevrejske naseljenike iz Gaze, ali je godinama drži pod gotovo potpunom blokadom.
Na osnovu Sporazuma Oslo Zapadna obala je podijeljena u tri odvojena područja, a kontrola nad njom između Izraela i Palestinske uprave.
Izrael ima potpunu administrativnu i bezbjednosnu kontrolu nad oko 60 odsto teritorije Zapadne obale, a Palestinska uprava nominalno kontroliše palestinske populacione centre.
Procjenjuje se da oko 700.000 jevrejskih naseljenika nelegalno živi na Zapadnoj obali i istočnom Jerusalimu, navodi Si-En-En.
Jevrejska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali smatraju se nelegalnim po međunarodnom pravu i veći dio međunarodne zajednice se s tim slaže.
Izrael to osporava i pravi razliku između naselja koje je odobrio i onih koje smatra divljim, uglavnom zato što su podignuta na privatnoj palestinskoj zemlji.
(BETA)
Izraelski ministar Beni Ganc, član ratnog kabineta premijera Benjamina Netanjahua, upozorio je da će Izrael pokrenuti ofanzivu na grad Rafu ukoliko do Ramazana ne budu oslobođeni izraelski taoci koje Hamas drži u Gazi.
"Svijet treba da zna i vođe Hamasa treba da znaju - ako do Ramazana taoci nisu kod svoje kuće, borbe će se nastaviti svuda, uključujući i u oblasti Rafe", rekao je bivši šef izraelske vojske Ganc.
On je dodao da onima koji kažu da je ta cijena suviše visoka poručuje da Hamas ima izbor - mogu da se predaju, oslobode taoce i civile u Gazi i da tako mogu da proslave praznik Ramazan.
On je govorio na Kongresu predsjednika glavnih američkih jevrejskih organizacija okupljenih u Jerusalimu.
Sveti muslimanski mjesec Ramazan treba da počne oko 10. marta.
Uprkos pozivima dela međunarodne zajednice, vlada Benjamina Netanjahua je odlučna da pokrene ofanzivu na grad Rafu, na jugu pojasa Gaze uz zatvorenu granicu sa Egiptom, gde se nagomilalo 1,4 miliona ljudi bježeći od izraelske ofanzive.
Većina raseljenih u tom gradu živi u izuzetno teškim uslovima.
Beni Ganc je rekao da će ofanziva biti sprovedena koordinisano i u sklopu dijaloga sa Amerikancima i Egipćanima, tako što će se olakšati evakuacija civila da bi se svelo na minimum "koliko je moguće" broj civilnih žrtava.
Rafa i grad Kan Junes na jugu pojasa Gaza, udaljeni nekoliko kilometara jedan od drugog, kao i drugi djelovi te palestinske teritorije, su na meti izraelskih artiljerijskih i vazdušnih napada u kojima je poginulo 127 ljudi u prethodna 24 časa, saopštilo je juče ministarstvo zdravlja Hamasa, koji je na vlasti u Gazi od 2007. godine.
Od početka smrtonosnog napada koji je Hamas izveo na izraelsku teritoriju 7. oktobra Izrael je obećao da će uništiti tu palestinsku islamističku grupu i krenuo u ofanzivu protiv nje u Gazi.
(BETA)
Bonus video:
