En Braton, iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), je mislila da je pronašla investiciju u koju će uložiti 6.000 dolara i zaraditi četiri miliona. Nije ni slutila da iza oglasa za kupovinu "Trampovih kartica", zbog kojeg je izgubila hiljade dolara, stoji grupa ljudi iz grada Velesa u Sjevernoj Makedoniji. Ovaj mali grad još prije osam godina stekao je neslavnu reputaciju zbog korišćenja imena bivšeg predsjednika Amerike, Donalda Trampa.
"Obavezno pišite da vam se daju konkretna uputstva kako da prevarite Amerikance", jedna je od poruka na makedonskom jeziku sa zatvorenog Telegramovog kanala, kom je moguće pristupiti samo uz odobrenje administratora, a u kojima se nalaze "prodavci" iz Velesa.
Radio Slobodna Evropa (RSE) je nakon višemjesečnog istraživanja i infiltracije u zatvorene grupe na platformi Telegram identifikovao 69 pojedinaca, koji su kreirali prevarne ponude za prodaju debitne kartice sa likom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa.
Novinari RSE su pronašli i 88 vebsajtova koji su bili aktivni u trenutku pisanja ovog istraživanja, a preko kojih se različiti proizvodi nude, kako se naznačava, "američkim patriotama".
Broj prodavaca koji komunicira sa kupcima mogao bi biti mnogo veći, jer u nekoliko zatvorenih Telegram kanala ima u proseku oko 300 članova.
RSE je poslao više upita imejlom pres službi za kampanju Donalda Trampa sa pitanjima da li su upoznati sa dešavanjima oko prodaje bezvrijednih kartica i da li planiraju da preduzmu nešto po tom pitanju. Do trenutka objavljivanja ovog teksta, odgovor nije stigao.
Veles, u kojem živi tek nešto više od 45.000 stanovnika, postao je poznat pred američke izbore 2016. godine, kada su svjetski mediji otkrili da je u njemu kreirano više od 100 političkih sajtova na kojima su dijeljene lažne vijesti, po pravilu naklonjene Trampovoj politici.
Sajtovi su koristili sadržaje sa ekstremno konzervativnih blogova i reklamirali ih kroz Fejsbuk, generišući milione pregleda mjesečno.
Kako funkcioniše nova šema?
Kroz novu šemu kreiranu ovaj put u Sjevernoj Makedoniji prošla je En Braton, sagovornica sa početka priče.
Ova 86-godišnja penzionerka iz predgrađa Nešvila u američkoj državi Tenesi, zainteresovala se za oglas koji je sredinom prošle godine vidjela na Telegramu, a u kojem je reklamirana prodaja debitne kartice sa likom bivšeg američkog predsednika.
Svaka kartica, prema tekstu navedenom na oglasu, trebalo je da na sebi ima već uplaćeno 200.000 dolara. Kako svedoči za RSE, kupila je 20 kartica, platila ih 6.000 dolara i mislila da za svoju porodicu obezbjeđuje investiciju od koje će na kraju naplatiti četiri miliona dolara.
Nije ni slutila da se cijela mreža oko ove reklame kreira čak 8.000 kilometara dalje, preko okeana, u Severnoj Makedoniji.
Matrica je na prvi pogled jednostavna. Američkim građanima plasira se priča po kojoj će danas kupljeni proizvodi sa likom Trampa vrijediti milione nakon povratka na vlast 45. predsjednika SAD.
Na prodaju se zapravo nude potpuno bezvrijedne kartice, novčići, stikeri, markice i brojni slični proizvodi, uz obećanja da će "nakon Trampovog povratka na čelo SAD to biti novac u opticaju".
Priča o brzom finansijskom povratu uloženog novca plasira se preko različitih internet kanala, najčešće onima koji podržavaju bivšeg prvog čoveka Amerike.
Za sada nema reakcije nadležnih organa ni u SAD, ni u Sjevernoj Makedoniji, zbog dovođenja američkih građana u zabludu. U međuvremenu, na račune u maloj evropskoj državi slivaju se milioni dolara.
Izmišljen novi 'monetarni sistem'
"Ja verujem u predsjednika Trampa i mislim da je pošten. Povjerovala sam da investiram u budućnost", prisjeća se En Braton razloga zbog kojih je još prije sedam godina počela da kupuje razne suvenire preko Telegrama.
Sada kod sebe ima dolare sa likom Trampa, novčiče, kartice i, kako kaže, mnogo različitih proizvoda. Sve proizvode, dodaje, kupovala je preko više Telegram kanala koje prati.
"Više ne mogu ni da se sjetim gdje je sve to bilo reklamirano", kaže Braton.
Još 2016. godine na Telegram kanalima pojavile su se reklame za različite kolekcionarske predmete kao što su "Tramp novčići" ili "Trampovi dolari". Prateća priča koja je osmišljena je da će kovanice, novčanice ili kartice postati zakonito sredstvo plaćanja u "budućem Trampovom monetarnom sistemu".
Sistem je nazvan "TRB" ("Trump Rebate Banking system"), a mehanizam prevare prema pisanju Njujork tajmsa, 2022. godine bila je prodaja "Trampovih novčića" koji su koštali oko 10 dolara po komadu.
Za reklamiranje su korišćeni lažni skrinšotovi sa poznatim ličnostima koje pozivaju ljude da što pre investiraju, jer će stvarni novac uskoro nestati.
Sredinom prošle godine američki En-Bi-Si Njuz je otkrio da iza ove marketinške operacije stoje tri kompanije sa sjedištem u državi Kolorado, opisujući iskustva velikog broja oštećenih.
Kada je u pitanju novi mehanizam koji je analizirao RSE, a koji funkcioniše posljednjih mjeseci, po svemu sudeći ne postoji firma koja sve organizuje, već se sistem zasniva na umrežavanju prodavaca putem različitih onlajn platformi.
Komunikacija se odvija preko zatvorenih Telegram kanala, a virtuelni trgovci lažne reklame dijele dalje u Telegram kanale koji su otvoreni za javnost, ali u kojima se dijele i vijesti za koje su zainteresovani pripadnici konzervativne američke publike.
Ovaj put priča se svodi na to da se ljudi koji posjeduju "TRB" proizvode naplate, to jest da dobiju povrat za do sada uložena sredstva. Cijene kartica za naplatu dostižu i po nekoliko hiljada dolara.
"Ukratko, priča će biti da im je ovaj proizvod potreban kako bi mogli da unovče ostale 'TRB' proizvode podizanjem 5.000 dolara svakog dana na bankomatu. Oni mogu da registruju do 500.000 dolara na svakoj kartici", navodi se na jednom od zatvorenih kanala u kojem se reklamira kartica kakvu je kupila i En Braton iz Tenesija.
Jednu od reklamu sa sličnim opisom je videla i En Braton. Pomislila je, kako kaže, da dugogodišnje ulaganje sada može da unovči. Cijela godina, dodaje En, prošla je u tim pokušajima, bezuspješno.
"Ovo je noćna mora. Kada se sve sabere, u posljednjih godinu dana potrošila sam više od 30.000 dolara samo u pokušajima da dobijem svoj novac nazad. Sada me kontaktiraju sa pričom da treba da platim još…", kaže En Braton.
"Kontaktiralo me je više ljudi koji su se predstavili kao podrška u okviru 'TRB'. Jedna od njih se zvala Ebigejl. Njoj sam vjerovala. Kada sam dobila kartice za koje mi je rekla da ću morati da ih aktiviram, ona je isparila, nestala”, svedoči En Braton. Karticu je dobila početkom oktobra.
En Braton poslala je imejlom RSE-u podatke o pošiljci, kao i fotografiju kartice koju je dobila, a kako je pokazalo istraživanje ova kartica je proizvod koji se nudi na zatvorenom Telegram kanalu u kojem komuniciraju makedonski trgovci.
Naime "QR" kod sa kartice vodi na sajt www.trbcollectcard.net. Praćenjem traga onlajn registracije kroz analizu proizvoda koji se na sajtu prodaje, RSE je utvrdio da se radi o proizvodu kreiranom u makedonskom gradu Velesu.
Radi se o sajtu preko kojeg se prodaju "TRB" kartice. Kroz platormu za plaćanje može se utvrditi da je prodaju proizvoda registrovala izvjesna Vesna Laftova. Kontakt ove osobe, imejl ili broj telefona, nije naveden.
Ko su "klikači" iz Velesa
Od 69 kreatora sličnih proizvoda za prodaju, na osnovu podataka sa društvenih mreža, može se utvrditi da je najmanje 45 njih kao svoju lokaciju postavilo makedonski gradi Veles.
Među njima ima onih koji se predstavljaju kao studenti, ali i onih koji navode da drže dečije igraonice, prodaju muška odijela, ili da su bili vlasnici lokalne mesare… RSE je kontaktirao nekolicinu, ali niko nije bio raspoložen za razgovor.
Veles, koji je nekada bio drugi po veličini industrijski grad u tadašnjoj jugoslovenskoj republici Makedoniji, prema popisu iz 2002, jedanaest godina nakon što je zemlja zakoračila u tranziciju poslije sloma Jugoslavije, imao je 10.000 nezaposlenih, skoro 20 odsto tadašnje populacije. Na posljednjem popisu iz 2021. godine, blizu 3.000 ljudi se izjasnilo kao nezaposleno.
Međutim, po rečima gradonačelnika Velesa, Marka Koleva, tragovi industrijskog sloma su i dalje upadljivi. Za RSE je objasnio da je veliki broj porodica nakon kolapsa industrije tokom 90-tih godina prošlog vijeka, uključujući i njegovu, ostao bez posla.
"Neki od mladih su našli način da brzo zarade ozbiljna finansijska sredstva, ali sada vidim da i naredne generacije mladih idu tim putem", kaže Kolev.
Pojava nije nova, dodaje on, ali naglašava da se u gradu samo nagađa o tome šta se dešava i da je čuo da se prodaju "neki Tramp proizvodi".
Sve je poprimilo oblik javne tajne.
"Iskreno, ne znam koliko je to legalno ili nelegalno, ali vjerovatno postoji zloupotreba, jer neke od stvari koje se plasiraju u tim (Telegram) grupama su da ‘ako bi Tramp došao na vlast, neke od stvari koje se prodaju imale bi veći vrijednost’. Ovako se manipuliše građanima SAD", kaže Kolev.
Navodi i da o dešavanjima nije razgovarao sa organima koji su nadležni za istrage, jer, kako kaže, on nema dovoljno dokaza.
Da nije sve legalno smatra Borče Pejčev, IT inženjer koji je pristao da za RSE podijeli svoja saznanja. Pejčev živi u Velesu i danas kao programer radi za jednu međunarodnu IT kompaniju.
"Prije dvije godine su me kontaktirali da napravim njihove sajtove, da napravim i skripte za njih. Sve sam ih odbio. Nudili su mi procenat, ali rekao sam im da ne želim", priča Pejčev i dodaje da je stvarni razlog za odbijanje bio taj što nije htio da "pomaže ljudima koji krše zakone".
On ne želi da otkrije o kojim sajtovima je riječ radi, kako je rekao, lične bezbjednosti.
Za nove generacije koje rade posao sa prodajom kartica, u Velesu postoji poseban naziv.
"Kada vidite po gradu, na primer, dvadesetogodišnjaka kako vozi 'bijesna' kola, znajte da se radi o onima koje mi ovde zovemo ‘klikači’. Jer se zapravo njihov posao svodi na to, kliktanje", kaže Pejčev.
Gradonačelnik Velesa sa druge strane ističe da su ta skupa kola koja se mogu vidjeti u gradu, samo reklama da se u posao uključi više ljudi.
"Ne možete natjerati nekoga da korak po korak radi i razvija se kada je neko njegovih godina preko noći zaradio pola miliona eura, milion ili dva miliona eura. Vidiš ga u Dubaiju (u Ujedinjenim Arapaskim Emiratima) kako se vozi jahtom, kako da aktiviraš njegovog vršnjaka da bude inženjer i radi za prosječnu platu u lokalnoj fabrici", pita gradonačelnik Velesa.
Jedan sajt deaktiviran nakon pitanja RSE
Jedan od sajtova na kojem se prodaje jedna od mnogih vrsta "Tramp kartice" početkom februara bio je registrovan na Borčeta Velkovskog, mještanina Velesa. On je za RSE rekao da je njegova uloga u poslu mala.
"Tu je samo stavljeno moje ime, jer imam partnere koji rade, a nisu smeli da stave ime. Sada od ovoga imam procenat tog rada, ali to nije ništa posebno", kaže Velkovski, ne navodeći o kom iznosu je reč.
On tvrdi da sve oko sajta rade drugi ljudi.
"Ima stvari koje ne mogu i ne želim da kažem, ko su mi partneri i slično. To je tajna. Oni rade kao svi koji rade u cijelom svetu, prodaju. Tako se i ovo prodaje. Ne znam šta je sporno", dodaje Velkovski.
Uz tvrdnju da je "na potpuno drugoj strani" Velkovski je rekao da će taj sajt deaktivirati, što je poslije nekoliko dana nakon razgovora za RSE i učinio.
Dipfejk i modifikovane fotografije kao reklama
Da se posredstvom spornih kartica ne obavlja nikakva prodaja, pokazuje analiza RSE.
Konkretno, "TRB Collect" kartica koju je penzionerka iz Tenesija kupila proizvod je koji se kreira u zatvorenom Telegram kanalu "TRB Collect Card + Save America Coin".
Kanal je počeo sa radom 12. septembra 2023. Upustva prodavcima su na makedonskom jeziku.
Na kanalu se gotovo svakodnevno postavljaju reklame koje prodavci treba da šire na drugim otvorenim Telegram kanalima gdje se okupljaju oni koji ne vjeruju konvencionalnim medijima.
Za četiri mjeseca na ovom kanalu postavljeno je više od 150 reklama koje treba da privuku američke kupce.
Reklame koju su kreirane za ove potrebe ilustrovane su fotografijama na kojima Tramp, članovi njegove porodice, saradnici, javne ličnosti drže ove proizvode u rukama.
Gotovo sve fotografije su lažne, odnosno modifikovane pomoću softvera na način da su kartice i novčići dodatno ubačeni na originalne fotografije.
Tako su se na lažnim reklamama za ove proizvode našli preduzetnik Ilon Mask, glumci Džejms Vuds, i Rasel Brend, novinari Taker Karlson, i Ben Šapiro, sin i ćerka Donalda Trampa - Donald Tramp Džunior i Ivanka Tramp i mnogi drugi...
I video snimci Trampa koji reklamira "TRB" kartice i govori kako je to jedinstven proizvod od kojeg će svi zaraditi su dipfejk ("deepfake"), odnosno kreirani su uz pomoć oblika vještačke inteligencije ("deep learning") koji može da manipuliše facijalnom ekspresijom, sintetiše govor i lice i tako proizvodi lažne izjave.
Da se radi o lažnim snimcima pokazuje i aplikacija "Deepware", alat koji kombinuje više sistema preko kojih se može proveriti postojanje dipfejk tehnologije u video snimcima.
Ovakve reklame dalje idu u otvorene kanale gdje se dijele uglavnom šire lažne vijesti, teorije zavjere poznate sa niza konzervativnih američkih blogova, u vijestima se veličaju Trampovi uspjesi i oštro kritikuju predstavnici administracije predsjednika Džoa Bajdena.
Kako je kreirana mreža sajtova za prodaju?
Linkovi sa Telegrama dalje vode ka veoma sličnim sajtovima. Tekstovi na sajtovima su veoma kratki i u mnogim slučajevima prekopirani.
Od 88 analiziranih sajtova preko "DomainTool" alata ni za jedan nije moguće otkriti vlasnike onlajn pretragom. Domeni su registrovani kod američke kompanije "NameCheap INC". Kao adresa sajta u gotovo svim slučajevima navodi se grad Rejkjavik na Islandu.
"Islandska kompanija koja postoji da bi se prikrili stvarni vlasnici sajta zove se 'Withheld for Privacy', a islandska policija vodi istragu protiv ove firme", kaže za RSE Stajnar Omarson, detektiv i glavni inspektor islandske policije.
On dodaje da kompanija nema pravu lokalnu kancelariju, stvarnu delatnost, niti bilo kakvo pravo osoblje na Islandu i dodaje da je njihova istraga pokazala da je firma ispostava američke kompanije "NameCheap".
"Čini se da je glavni razlog postojanja islandske kompanije da se zamagli put legitimnim vlastima da pristupe relevantnim informacijama u svojim istragama", naglašava Omarson i dodaje da će Island sarađivati na istrazi ukoliko od nadležnih organa drugih država dobije zahtjev.
Koja je uloga "CopeCarta" platforme za plaćanje?
Digitalni put od sajtova kupce dalje vodi na platformu za plaćanje, koja je u ovom slučaju "CopeCart". Ova firma je formirana u Njemačkoj, a njena ispostava u SAD ima dozvolu za poslovanje u Floridi tek od januara 2022. godine.
Baš na ovaj američki ogranak platforme povezano je više od 80 internet sajtova koje je RSE analizirao. Pregledom registrovanih proizvoda može se utvrditi da 90 odsto ponude za virtuelne trgovce za učešće u prodaji jesu "Tramp kartice", novčići i slični proizvodi ovog tipa.
"Kada pitate o 90 odsto ponuđenih proizvoda… da ne bude zabune, ne postoje proizvodi ili usluge koje 'CopeCart' prodaje. Radi se o ponudi ('marketplace') kroz koju mali procenat prodavaca nudi provizije za svoje proizvode. Ovaj set proizvoda nije reprezentativan za proizvode i usluge koji se prodaju pomoću 'CopeCart' tehnologije", tvrde u odgovorima imejlom predstavnici ove kompanije.
Menadžer 'CopeCarta' na Floridi je Vsevold Oniškevič.
On je u kratkom razgovoru za RSE više puta tvrdio da platforma "CopeCart" ne toleriše bilo kakve prevare. Na konstataciju da se veliki broj ljudi na internetu žali da su prevareni kupujući Tramp proizvode preko ove platforme Oniškevič kaže da i za to postoje procedure.
"Ako postoji prevara oni prvo treba da se obrate prodavcima, mogu i nama ili svojoj banci", kaže Oniškevič. Upitan da li su prijavljivali nadležnima ove slučajeve, on kaže da se "strogo drže procedura".
Iz kompanije kažu da imaju "strogu politiku nulte tolerancije u vezi sa prodajom određenih proizvoda". Sve ponude koje liče na memorabilije moraju da navedu da su "bez novčane vrednosti".
Svi proizvodi koje je RSE analizirao imaju u opisu upozorenje da je reč o suvenirima.
Bankomat samo vrati karticu nazad
Vraćamo se ponovo na iskustvo En Braton. Kada je kupila dvadeset "Trump collect" kartica, pokušala je da podigne novac sa bankomata.
"Poenta koju sam ja vidJela bila je da mogu otići do bilo kojeg bankomata i podići keš i uradila sam to. Bankomat je automatski izbacio karticu nazad", kaže En Braton.
Ona je probala da podigne novac na više bankomata, među kojima je i "Bank of America".
U brojnim prevarnim reklamama pominje se mogućnost podizanja novaca na bankomatima. Kao najčešće pominjana banka gdJe se novac navodno može podići je "Bank of America" (BOA), jedna od najvećih komercijalnih banaka u SAD.
"Bank of America' nema nikakve veze sa tim proizvodima. To su suveniri", kaže za RSE Vilijam Holdin, predstavnik za medije BOA i dodaje da nema tačne izvještaje o tome koliko ljudi je pokušalo da unovči ove proizvode.
Na pitanje da li može da objasni da li ove kartice mogu na bilo koji način da se naplate u BOA, Haldin kaže da mora biti potpuno kratak u odgovoru: "Ne, nije nikako moguće."
RSE je uputio i dopis po Zakonu o dostupnosti informacija američkoj Federalnoj komisiji za trgovinu koja treba da zaštiti potrošače u ovakvim slučajevima sa pitanjima u vezi sa eventualnim prijavama na kojima rade, ali odgovor nije stigao do objavljivanja ovog teksta.
Ako zvuči previše dobro da bi bilo istinito...
Skot Augenbaum, penzionisani agent američkog Federalnog biroa za istragu (FBI), za RSE kaže da je najteži dio posla objasniti građanima koji na ovaj način kupe neki predmet da svoj novac najvjerovatnije nikada neće dobiti nazad.
"Ako izgleda previše dobro da bi bilo istinito, vjerovatno i nije istinito. Samo kažem ljudima, budite oprezni. Jer ako smo imali ovu jednu damu u Tenesiju, garantujem vam da postoje hiljade ljudi koji padaju na ovu prevaru", kaže Augenbaum.
"Unutar Sjedinjenih Država, u FBI-u, imamo nešto što se zove Centar za prijavu kriminala na internetu, i oni uzimaju sve ove pritužbe koje stižu od opšte javnosti i stavljaju ih zajedno i onda otvaraju slučajeve ako je iznos dovoljno velik", objašnjava Augenbaum.
Iz FBI-a koji je nadležan da istražuje ovakve vrste prevara kratko su odgovorili da "kao pravilo ne daju nikakve izjave o eventualnim istragama koje su u toku". Na taj način bez odgovora je ostalo i pitanje da li bilo koja istraga vodi ka Sjevernoj Makedoniji.
Makedonija nema prijavu o prevari
Blažo Trandofilov, direktor makedonske Uprave za sprečavanje pranja novca, kaže za RSE da se veliki dio novca koji ove grupe zarađuju i ne vidi i da je moguće da se prima u drugim zemljama.
"Ako bi neko prijavio američkim obavještajnim službama, procedura je takva da bi nas obavijestili. Međutim, nismo dobili takva obavještenja, niti prijave o bilo kakvoj prevari", kaže Trandofilov.
Prema podacima makedonske Uprave javnih prihoda za posljednje dvije godine 98 lica sa područja grada Velesa, starosti do 35 godina, prijavilo je prihod iz SAD u iznosu od 634.198.939 denara (više od 11 miliona dolara).
Kako su naveli u odgovorima za RSE, najveći deo ovih prihoda ostvaren je od marketinga i internet usluga.
En Braton iz Tenesija kaže za RSE da nije još prijavila svoj slučaj jer "čeka posljednju šansu". Dan pre nego što je krajem januara razgovarala za RSE, ponovo su je kontaktirali iz "TRB" podrške. Rečeno joj je da će ostati bez svih ulaganja ako ne uplati novih 400 dolara.
Kaže da želi da proba da sačuva svoja ulaganja još jednom pre nego što ode u FBI.
"A šta biste vi uradili?", pita En.
Bonus video:
