IAEA: Iran dodatno uvećao svoje ukupne zalihe uranijuma, i dalje prepreke za iskusne inspektore

Teheran i dalje nije napredovao na planu objašnjavanja uranijumskih čestica nastalih ljudskom obradom koje su pronađene na dvije lokacije, pokazuje izvještaj

5608 pregleda 2 komentar(a)
Iranske balističke rakete izložene u Teheranu, u avgustu 2023., Foto: Reuters
Iranske balističke rakete izložene u Teheranu, u avgustu 2023., Foto: Reuters

Iran je dodatno uvećao svoje ukupne zalihe uranijuma, pokazuje izvještaj Agencije Ujedinjenih nacija za atomsku energiju (IAEA) u koji je Asošijeted pres imao uvid.

Taj povjerljivi izvještaj, proslijeđen državama članicama agencije, ukazuje i na to da vlada u Teheranu nastavlja sa sprečavanjem nekoliko najiskusnijih inspektora IAEA da nadziru iranski nuklearni program.

Teheran, dodaje se, i dalje nije napredovao na planu objašnjavanja uranijumskih čestica nastalih ljudskom obradom koje su pronađene na dvije lokacije.

IAEA je u tromjesečnom izvještaju procijenila da su od 10. februara ukupne zalihe obogaćenog uranijuma u ​​Iranu iznosile 5.525,5 kilograma, što je povećanje od 1.038,7 kilograma u odnosu na posljednji kvartalni izvještaj iz novembra.

Procjenjuje se da Iran ima 121,5 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto čistoće, što predstavlja smanjenje od 6,8 kilograma u odnosu na posljednji izvještaj iz novembra 2023. godine.

Smanjenje je rezultat toga što je Iran posljednjih nedjelja razblažio dio svog 60-odstotno obogaćenog uranijuma materijalom nižeg kvaliteta.

Prema definiciji IAEA, oko 42 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 odsto jeste količina pri kojoj je stvaranje jednog atomskog oružja teoretski moguće.

Čistoća od 60 odsto je samo kratak, tehnički korak do nivoa od 90 odsto koji se koristi za nuklearno oružje.

U periodu između juna i novembra prošle godine, Iran je usporio obogaćivanje na tri kilograma mjesečno, ali je potom ponovo povećao stopu na devet kilograma krajem godine, izvijestila je IAEA.

Prema prvobitnom nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama 2015. godine, Iranu je bilo dozvoljeno da obogati uranijum samo do 3,67 odsto čistoće, da održava zalihe uranijuma od 300 kilograma i da koristi samo osnovne IR-1 centrifuge za obogaćivanje, u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

Inspektori UN-a su imali zadatak da prate program.

Godine 2018, tadašnji predsjednik Donald Tramp jednostrano je povukao SAD iz sporazuma, rekavši da će pregovarati o boljem sporazumu, ali to se nije dogodilo.

Iran je počeo da krši uslove sporazuma godinu dana kasnije.

Sadašnji predsjednik SAD Džozef Bajden rekao je da je spreman da ponovo uđe u nuklearni sporazum sa Iranom, ali su formalni pregovori o mapi puta da se dotle dođe propali u avgustu 2022. godine. U međuvremenu, globalne političke okolnosti su se promijenile i tenzije na Bliskom istoku značajno su se povećale, čineći komplikovanijom nuklearnu diplomatiju sa Iranom.

Iran poodavno poriče da je ikada želio da proizvede nuklearno oružje i nastavlja da insistira na tome kako je njegov nuklearni program u potpunosti namijenjen za miroljubive svrhe, kao što su energetika ili medicina.

Međutim, generalni direktor IAEA je prošle godine upozorio da Teheran ima dovoljno obogaćenog uranijuma za "nekoliko" nuklearnih bombi - ako odluči da ih napravi.

Iranu će vjerovatno biti potrebni mjeseci da napravi nuklearno oružje, smatraju stručnjaci za tematiku širenja tog oružja.

Bonus video: