Aktuelna administracija odlazeće predsjednice Tajvana Cai-Ing-ven i novoizabrani predsjednik Lai Čing-te jasno su poručili da je “Republika Kina (Tajvan) nezavisna i suverena zemlja”, kazao je za “Vijesti” Ših Čung Liu šef Predstavništva Tajpeja u Budimpešti. On je istakao da je to “definicija statusa kvo aktuelne i buduće tajvanske vlade”, i da međunarodna zajednica, na čelu sa SAD i njihovim bezbjednosnim partnerima neće dozvoliti Pekingu da vojnim sredstvima to mijenja, a da bi u slučaju pokretanja napada Kina morala da “plati visoku cijenu”. Narodna Republika Kina “nikada nije upravljala Tajvanom” i “Kina i Tajvan ne pripadaju jedno drugom”, kazao je Liu za “Vijesti”.
U trenutku kada su tenzije u Tajvanskom moreuzu na najvišem nivou od 1996. godine predstavnik Tajpeja u Mađarskoj kaže da se “tajvanska vlada zalaže za očuvanje statusa kvo” strateški važnog moreuza i “protivi se svakom unilateralnom pokušaju promjene tog statusa, naročito upotrebom vojnih sredstava”.
Kina smatra Tajvan svojom teritorijem, ignorišući prigovore vlade u Tajpeju, a posljednjih godina je intenzivirala politički i vojni pritisak u Tajvanskom moreuzu kako bi afirmisala te tvrdnje.
Tajvan je u januaru izabrao aktuelnog potpredsjednika Lai Čing-tea za predsjednika koji će biti inaugurisan u maju. Peking Lai Čing-tea naziva “opasnim separatistom”, a uoči izbora je poručio građanima Tajvana da biraju između “rata i mira”.
U pisanom odgovoru na pitanje “Vijesti” da li smatra da je status kvo Tajvana održiv i da li očekuje dodatni pritisak Pekinga nakon što Lai preuzme dužnost u maju Liu ističe da je “očuvanje statusa kvo Tajvanskog moreuza takođe u interesu većine zainteresovanih strana uključujući SAD, Japan, Koreju, Filipine, Australiju, evropske države, itd”. “Zbog toga su sve te zemlje pozvale Kinu da se uzdrži od upotrebe vojne sile za promjenu aktuelnog statusa kvo Tajvanskog moreuza” kazao je Liu.
Kina je, kako prenosi Rojters, za ovu godinu najavila povećanje potrošnje na odbranu na 7,2 odsto, što znači povećanje vojnog budžeta koji se više nego udvostručio tokom 11 godina na vlasti predsjednika Sija Đinpinga. Pojedini analitičari smatraju da Kina na taj način pokazuje da želi da osnaži vojsku do te mjere da je spremna da pobijedi u eventualnom ratu.
Kineski lider ne želi da tajvanska demokratija na bilo koji način utiče na kineski narod. Želim da istaknem da sa napredovanjem demokratije Tajvana, tajvanski identitet postaje sve snažniji, kazao je Liu
Liu je, međutim u razgovoru prilikom posjete redakciji “Vijesti” kazao da kineska vlada svake godine povećava vojnu potrošnju i ističe da “Kina na taj način širi svoju vojnu moć” i da “njena meta nije samo Tajvan već mnogo šire”. “Mi znamo zvanične podatke, ali ne znamo tajne brojke. Međutim, razlog konstantnog povećanja vojnog budžeta fokus nije samo na Tajvan, već se zapravo radi o ambiciji Kine da poveća svoju globalnu vojnu moć u Pacifiku, u Južnom kineskom moru čak i na sjeveru. Naravno da je to izazvalo veliku zabrinutost u međunarodnoj zajednici. Generalno, pojačanim aktivnostima u Tajvanskom moreuzu Kina želi da pošalje poruku da je to sve njena teritorija uključujući i Tajvan što Amerikanci, Japanci, Koreanci, Filipinci pa čak ni Vijetnamci neće prihvatiti zbog značaja Tajvanskog moreuza”, kazao je Liu.
Odnosi Sjedinjenih Država i Kine trenutno su na najnižem nivou od uspostavljanja diplomatskih veza, a pojedini analitičari predviđaju da bi mogao izbiti vojni sukob između Kine i SAD-a oko pitanja Tajvana.
Liu ističe da je “efikasno odvraćanje” ključ za očuvanje mira i da su u tom smislu vlasti na Tajvanu oprezne i da se trude da ne nasijedaju na “provokacije i maltretiranje Pekinga”.
“Efikasno odvraćanje i uspješna komunikacija između SAD i Kine su glavni elementi za sprečavanje konflikata. Američka vlada je jasno stavila do znanja da neće dozvoliti unilateralne pokušaje za promjenu statusa kvo Tajvanskog moreuza, naročito kroz vojna sredstva”, kazao je Liu i dodao da su odnosi između Tajvana i SAD na najboljem nivou i da ne zavise od toga koja je administracija u Bijeloj kući.
“SAD na Kinu više ne gledaju kao na “strateškog partnera” već kao na “strateškog konkurenta” pa čak i kao na “strateškog rivala”. Vašington takođe pokušava da spriječi Kinu da dovede u pitanje njegovo globalno vođstvo u tehnologiji. Drugim riječima, nezavisno od toga koja partija je na vlasti, politika Vašingtona je suprotstavljanje kineskoj potencijalnoj prijetnji. Postoji snažna dvostranačka podrška SAD tajvanskoj demokratiji i očuvanju mira i stabilnosti Tajvanskog moreuza. Vašington je takođe uspješno obezbijedio tajvanske investicije u SAD u sektoru poluprovodnika. Tajvanska kompanija za proizvodnju poluprovodnika (TSMC) je predstavila nove investicije u Arizoni u SAD, u Kumamotu u Japani i Drezdenu u Njemačkoj”, kazao je Liu.
Kina je, kako ističe Rojters, potencijalno važna spoljnopolitička tema u američkoj predsjedničkoj kampanji. Republikanci tvrde da je ova azijska sila sve veća prijetnja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, američke korporativne interese i nezavisnost Tajvana.
Administarcija predsjednika Džoa Bajdena je saopštila da želi da “smanji rizik” a ne da “prekine” svoj odnos sa Kinom i da radi na tome kako rivalitet između prve i druge svjetske ekonomske sile ne bi eskalirao u konflikt.
Na pitanje “Vijesti” kako bi potencijalni poraz Ukrajine ili zastoj u ratu sa Rusijom uticao na Tajvan i da li smatra da bi to ohrabrilo Kinu i njenog lidera Sija u njihovom pristupu Tajvanu, Liu je istakao da Tajpej podržava Ukrajinu u odbrani od ruske invazije. “Tajvanska vlada i narod su donirali značajna sredstva i opremu Ukrajini. Tajvan je ponudio humanitarnu pomoć ukrajinskoj vladi i narodu”, kazao je on.
Liu smatra da bi potencijalna kineska vojna akcija na Tajvan, “jednu od najuspješnijih svjetskih demokratija, strateškog igrača u regionu Indopacifika i ključnog proizvođača u globalnoj industriji poluprovodnika podrila ne samo regionalnu stabilnost već bi poremetila globalni lanac snabdijevanja u proizvodnji čipova”. “Međunarodno društvo, prvenstveno na čelu sa SAD i njihovim azijskim bezbjednosnim saveznicima, neće dozvoliti Pekingu da napravi takav potez. A Kina će morati da plati visoku cijenu ukoliko odluči da pokrene takav napad”, istakao je.
Prema njegovim riječima “krah autonomije Hong Konga i ruska invazija na Ukrajinu podstakle su tajvanski narod na odbranu svoje demokratije i bezbjednosti”. On je istakao da su istraživanja pokazala da većina tajvanskog naroda podržava “očuvanje statusa kvo kao takvog” i da “skoro 80 odsto tajvanskog naroda identifikuje se kao Tajvanci ne kao Kinezi”.
“Najgora noćna mora za kineske lidere jeste da Tajvan postane još veća demokratija, sve popularniji u međunarodnoj zajednici i sve više strateški važan za SAD i Japan u Zapadnom Pacifiku. Takođe kineski lider ne želi da tajvanska demokratija na bilo koji način utiče na kineski narod. Želim da istaknem da sa napredovanjem demokratije Tajvana, tajvanski identitet postaje sve snažniji. Međutim, Kina kao da ne razumije tajvanski identitet i umjesto da zauzme pristup koji je više zasnovan na obostranom poštovanju ona, naročito pod vladavinom Si Đinpinga, nazaduje u smislu pristupa prema Tajvanu”, kazao je Liu prilikom posjete redakciji”Vijesti”.
Peking je i zvanično usvojio oštriji jezik prema Tajvanu o čemu svjedoči podatak da je kineski premijer Li Ćijang na otvaranju Nacionalnog narodnog kongresa 5. marta govoreći o ujedinjenju izostavio izraz “mirno”, koji je do sada uglavnom korišten, prenijeli su međunarodni mediji.
Liu smatra da je termin “mirno ujedinjenje” zapravo neka vrsta “propagande Pekinga kako bi privukao narod Tajvana”. “Sjetimo se da oni stoje iza takozvanog modela Hong Konga “jedna zemlja dva sistema”, kao neku vrstu autonomije za stanovnike Hong Konga, a sada ne postoji nikakva vrsta autonomije za Hong Konga”, kazao je Liu. “Naravno da treba da budemo spremni i Tajvan radi dosta toga u oblasti samoodbrane i odlučnosti jer želimo da pokažemo svijetu da kao i Ukrajinci, koji se protiv Rusije bore već dvije godine, i Tajvan može da se brani neko vrijeme a da onda možemo da računamo na neku vrstu spoljne pomoći”, kazao je Liu.
Komentarišući napore Pekinga da kroz investicije proširi svoj uticaj na Balkanu Liu je kazao da takvi pokušaji više “predstavljaju prijetnju i remećenje globalnog poretka”. “Čak i po pitanju takozvane “Pojas i put” inicijative, došlo je do žestokih reakcija u Evropi, Africi, Centralnoj i Južnoj Americi. Najčešće kritike uključuju narušavanje životne sredine, nagomilavanje duga, nedostatak transparentnosti i rast korupcije. Sve više država se povlači iz Inicijative”.
Dodao je da je i Evropski parlament “28. februara usvojio zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku (CFSP) i saopštio da Evropska unija osuđuje vojne provokacije Kine protiv Tajvana i protivi se svakom jednostranom potezu promjene statusa kvo Tajvanskog moreuza”.
Bez sastanaka na državnom nivou jer “Kinezi gledaju”
Kada su u pitanju odnosi Tajvana sa balkanskim zemljama, naročito sa Crnom Gorom, Liu je naveo da tu ima prostora za unapređenje. “Za tango je potrebno dvoje. Rado ćemo podijeliti svoju priču o uspješnoj demokratiji i tehnološkom napretku sa Crnom Gorom”, kazao je i dodao da je Tajvan udružio sa EBRD-om za predstavljanje projekata pametnog saobraćaja u Crnoj Gori. “Ima mnogo prilika za obje zemlje da rade na projektima pametnih gradova. Svakog marta, Tajvan organizuje Međunarodni samit pametni grad. Bila bi nam čast da pozovemo neke od gradonačelnika iz Crne Gore da se pridruže sastancima”.
On je kazao da se sve više tajvanskih kompanija povlači se iz Kine i traže potencijalna alternativna tržišta u svijetu za investicije i istakao da je Tajvan je u Crnoj Gori investirao u turističko poslovanje.
Istakao je da je, Balkan poput “neistražene teritorije za većinu tajvanskih biznismena”. “Mi ovdje nemamo kancelariju, nemamo kancelariju ni u jednoj od balkanskih država. Imajući to u vidu imamo ograničene ljudske resurse. Ovo je moja prva posjeta ovdje i primarni cilj je upoznavanje sa situacijom”.
“Dakle prvi korak je približiti narode Tajvana i Crne Gore kroz obrazovne, kulturne i ekonomske razmjene. Tajvan nudi mnogo stipendija studentima širom svijeta. Crna Gora je takođe jedna od turističkih atrakcija za potencijalne goste sa Tajvana. To su oblasti od zajedničkog interesa”, naveo je Liu u mejlu, odgovarajući na pitanja Vijesti o bilateralnim odnosima.
U razgovoru u redakciji “Vijesti” kazao je da se, tokom boravka u Crnoj Gori, sreo sa predstavnicima civilnog sektora, našeg medija i sa gradonačelnikom Kotora sa kojim je razgovarao o turističkoj saradnji. Na pitanje zašto se nije sastao sa nekim od državnih zvaničnika odgovorio je da želi da stekne “jasan utisak o ovdašnjoj političkoj sceni imajući u vidu dešavanja u posljednjih nekoliko godina. “Međutim, definitivno ću se vratiti ukoliko budem imao priliku i ukoliko vlada bude željela da sarađuje sa Tajvanom. Budući da Kinezi sve posmatraju, ne želimo nikakav javni angažman sa zvaničnicima jer ne želimo da ih stavimo u tešku situaciju”, kazao je on.
Bonus video:
