Ne samo životinje, već i požari mogu da padnu u „zimski san“. To jest, mogu nastaviti da tinjaju pod zemljom mjesecima.
Takvi požari se nazivaju podzemni ili zombi požari. Ne možete ih prepoznati po plamenu, već po oblacima dima koji izbijaju iz zemlje.
Kako i gde nastaju zombi požari?
Podzemni požari se javljaju prvenstveno u hladnim tajgama na sjevernoj hemisferi. U Kanadi, na Aljasci, na sjeveru Evrope ili u Sibiru, zemlja je prekrivena gustim slojem borovih iglica i drugih biljnih ostataka koji su veoma zapaljivi.
U ovim regionima često postoje dodatna tresetišta. Treset je isto lako zapaljiv.
Kada takve šume gore, vatra može prilično duboko prodrijeti u zemlju i tamo još dugo tinjati. Što je zemlja suvlja, vatra će bolje tinjati.
Sloj snijega, koji se formira na tlu, obično ne ugasi takve šumske požare jer voda ne prodire u zemlju. Ako u tlu ima puno treseta i drugih biljnih ostataka, ovi požari mogu tinjati ispod površine zemlje tokom cijele zime, i snijeg koji se topi ne može ih ugasiti.
Kako su povezane klimatske promjene i zombi požari?
Šumski požari su dio ekološkog ciklusa u prirodnim četinarskim šumama. Zbog debelog sloja biljnih ostataka, sjeme biljaka teško može pristupiti hranljivim materijama u zemljištu. Samo vatra oslobađa minerale i omogućava da sjeme na pepelu lakše prodre u zemlju. Tako se šuma može obnoviti.
Ali zbog klimatskih promena koje je uzrokovao čovjek, sve je više sušnih i vrućih perioda. Tokom posljednje 43 godine, Arktik se zagrijao oko četiri puta brže od ostatka svijeta.
Vrućina i suša ne samo da dovode do više šumskih požara u proljeće i ljeto – već poslije šumskih požara, sve više i više zombi požara nastavlja da tinja u zemlji.
Studija iz 2021. pokazala je da je posljednjih decenija bilo više zombi požara u borealnim šumama Aljaske, SAD i Kanade zimi kada su prethodna ljeta bila posebno vruća.
Na primjer, početkom 2024. u zapadnoj Kanadi je tinjalo deset do dvanaest puta više podzemnih požara nego inače. Prethodno ljeto Kanada je doživjela najgoru sezonu požara u svojoj istoriji. Izgorjelo je više od 18 miliona hektara šuma i travnatih površina, a oko 200.000 ljudi je raseljeno zbog požara.
Zombi požari takođe izazivaju klimatske promjene. Zato što ispuštaju gasove kao što je ugljen-dioksid (CO2) u atmosferu – kao i kod svih procesa sagorijevanja.
Šta zimski požari znače za proljeće i ljeto?
Ako se tinjajući požari ne ugase otapanjem snijega, što se najčešće ne dešava, onda se rizik od šumskih požara značajno povećava u narednim toplijim godišnjim dobima.
Zombi požari se samo polako šire u gustom podzemlju jer im tamo nedostaje kiseonik. Ali čim se u proljeće ponovo skupe suvo lišće i iglice na šumskom tlu, dovoljan je samo nalet vjetra da ponovo buknu.
To znači da tamo gdje zombi požari uspijeju da prezime u zemlji, sezona šumskih požara počinje znatno ranije: u rano proljeće umjesto kasnije tokom ljeta.
Ovo posebno važi kada je proljeće suvo. Ako zimi ima premalo snijega, koji natapa zemlju kada se topi u proljeće, ili ako ima malo kiše u proljeće, rizik od požara se povećava.
Teško je potpuno zaustaviti tinjajuće vatre u zemlji jer se šire kroz veoma zbijeni materijal. Čak ni voda nije dovoljna za gašenje požara.
Jer, možda neće doći do svih područja i onda ostaju vatreni džepovi koji bi se mogli ponovo zapaliti. Umjesto toga, mora se ukloniti cio tinjajući sloj zemlje.
Bonus video:
