Mladi ljudi su manje srećni od starijih generacija budući da pate od stanja koje je “ekvivalent krizi srednjih godina”, pokazalo je globalno istraživanje dok je glavni američki zvaničnik za javno zdravlje upozorio da se “mladi ljudi istinski muče”.
Sjedinjene Države i pojedine velike zapadne zemlje su pale na globalnom indeksu sreće, dok su nordijske države zadržale vodeće pozicije, navodi se u izvještaju koji je zasnovan na podacima američke kompanije za istraživanje tržišta Galup.
Ljudi u 143 zemlje i teritorije su upitani da procijene svoj život na skali od nule do 10, pri čemu 10 predstavlja njihov najbolji mogući život. Rezultati iz protekle tri godine se prosječno kombinuju kako bi se napravila rang-lista.
Finska je ostala na prvom mjestu - sa prosječnom ocjenom od 7,7. Odmah za njom su Danska, Island i Švedska, dok su Avganistan i Liban zauzeli posljednja dva mjesta, sa ocjenama od 1,7 i 2,7. Među državama u kojima je zabilježen rast sreće su mnoge afričke zemlje, Kambodža, Rusija i Kina. Srbija je zabilježila najveći rast sreće, prenio je “Gardijan”.
U širem smislu, rangiranje je labavo povezano sa prosperitetom zemalja, ali i izgleda da i drugi faktori poput očekivanog životnog vijeka, društvenih veza, lične slobode i korupcije utiču na procjene pojedinaca, navodi Rojters.
Juka Sikosari, finski ambasador u Londonu kazao je za “Gardijan” da je njegova zemlja uspjela da stvori “infrastrukturu sreće” uključujući “bezbjedno i sigurno okruženje”, pristupačne prilike za ljude da se izraze kulturološki i relativno ujednačena primanja. “Sve počinje sa visokim stepenom povjerenja između naših građana i institucija”, kazao je on.
Poslije 12 godina u kojima su u zapadnim zemljama ljudi uzrasta od 15 do 24 godine, prema mjerenjima, bili srećniji od starijih generacija djeluje da se taj trend preokrenuo 2017. godine.
Murti je kazao da je dozvoliti djeci da koriste društvene mreže isto kao da im dajete lijek za koji nije dokazano da je bezbjedan i dodao da je neuspjeh vlada da bolje regulišu društvene medije “ludost”.
Izvještaj ne navodi uzroke promjene, ali ona se dešava usred sve veće zabrinutosti zbog uticaja društvenih medija, nejednakosti prihoda, kao i strahova u vezi sa ratom i klimatskim promjenama na sreću djece i mladih.
Pojedine zapadne zemlje, uključujući i SAD, su prvi put ispale iz prvih 20 zbog nezadovoljstva osoba mlađih od 30 godina, navodi se u izvještaju i dodaje da se milenijalci i mlađe grupe u Sjevernoj Americi mnogo češće osjećaju usamljeno od svojih starijih sunarodnika.
Mada je ovaj fenomen najizraženiji u SAD, razlika u blagostanju po starosnim grupama takođe je velika u Kanadi i Japanu, i u manjoj mjeri u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, koje su sve zabilježile pad u ovogodišnjim rang- listama.
Za razliku od toga, mnoge zemlje sa najvećim poboljšanjima u blagostanju su bivše komunističke zemlje u centralnoj i istočnoj Evropi. Tamo, za razliku od bogatijih zemalja, mladi su naveli značajno bolji kvalitet života u poređenju sa starijim ljudima, često na nivou ili boljem nego u zapadnoj Evropi. “Slovenija, Češka i Litvanija se penju u prvih 20, a za to su u potpunosta zaslužna osjećanja njihovih mladih ljudi”, rekao je Žan Emanuel de Nev, profesor ekonomije na Univerzitetu u Oksfordu i jedan od urednika izvještaja.
Komentarišući situaciju u SAD, glavni američki zdravstveni zvaničnik, doktor Vivek Murti je ovakvo stanje pripisao pojačanoj upotrebi društvenih mreža među mladima. On je za “Gardijan” kazao da je dozvoliti djeci da koriste društvene mreže isto kao da im dajete lijek za koji nije dokazano da je bezbjedan i dodao da je neuspjeh vlada da bolje regulišu društvene medije “ludost”.
Istakao je da on i dalje čeka podatke koji dokazuju da su platforme društvenih medija sigurne za djecu i adolescente, i pozvao na međunarodne akcije kako bi se poboljšale društvene veze mladih ljudi u stvarnom životu.
Murti je kazao da američki adolsecenti u prosjeku provode skoro pet sati dnevno na društvenim mrežama i da trećina njih ostaje budna do ponoći radnim danima na uređajima. Pozvao je da smjesta bude donijet zakon kako bi se smanjila šteta koju društvene mreže nanose mladim ljudima uključujući ograničavanje ili eliminisanje opciju poput “lajkova” i beskrajnog skrolovanja.
Blagostanje u djetinjstvu u emocionalno zdravlje mogu biti najbolji pokazatelji zadovoljstva u odraslom životu, navodi se u izvještaju. Ranija istraživanja su pokazala da adolescenti i mladi ljudi koji se osjećaju zadovoljno kasnije u životu zarađuju značajno veći nivo prihoda, čak i uzimajući u obzir razlike u obrazovanju, inteligenciji, fizičkom zdravlju i samopouzdanju.
Lord Lajard, laburistički član Gornjeg doma britanskog parlamenta i jedan od urednika izvještaja, izjavio je da bi dobrobit djece trebalo da bude važno pitanje na opštim izborima koji se očekuju ove godine.
“Potrebna su nam obećanja da će se unaprijediti timovi za podršku mentalnom zdravlju i da će oni biti prisutni širom zemlje. Životne vještine bi trebalo da budu obavezni predmet u svakoj školi”, kazao je on.
Bonus video:
