Zbog ostarjele vazdušne odbrane, Iran je ranjiv na bilo kakav izraelski napad ukoliko premijer Benjamin Netanjahu odluči da ignoriše globalni pritisak da ne odgovori direktno na napade dronovima i raketama prošlog vikenda.
Zanemarujući šire diplomatske i strateške troškove koji su vjerovatno najjači odvraćajući faktor za bilo kakav kontranapad, stručnjaci tvrde da Izrael ne bi imao problem da pogodi ciljeve unutar Irana, koji ima zastarjele vazduhoplovne snage i domaće sisteme vazdušne odbrane bazirane na zastarjelim ruskim modelima, piše agencija Rojters.
Udar Irana pokazao je i snagu njegovog vazdušnog naoružanja i impresivne izraelske odbrambene sisteme, koji su osigurali da stotine balističkih raketa, krstarećih raketa i dronova lansiranih protiv njega izazovu samo minimalnu štetu.
Iran je "supersila u taktičkim balističkim raketama i bespilotnim letjelicama", rekao je Zvika Haimovič, bivši šef izraelske vazdušne odbrane.
Njegova vazdušna odbrana je druga priča, uglavnom zasnovana na ruskim protivavionskim raketnim sistemima S-200 i S-300 ili nizu lokalnih ekvivalenata poput Bavar-373, Kordad, Raad, Sajad i Talaš kao i starih američkih i ruskih ratnih aviona, od kojih neki potiču iz ere šaha Mohameda Reze Pahlavija sedamdesetih godina, navodi Rojters.
Slični sistemi su postavljeni u Siriji od 2015. godine tako da izraelski piloti imaju godine iskustva sa njima.
"Naše vazduhoplovstvo i koalicija vazduhoplovnih snaga letjeli su u ovom okruženju. Znaju kako efikasno da se nose sa ovim sistemom", rekao je Haimovič. "Ukazaću im poštovanje, ali to neće biti glavni izazov u suočavanju sa Iranom".
Sidart Kauša iz istraživačkog centra RUSI u Londonu, kaže da glavni izazov za Izrael možda neće biti izbjegavanje iranskih raket zemlja-vazduh, već sposobnost da uspješno napadne vojne baze na zapadu i jugu Irana koje zahtijevaju upotrebu probojnih bombi.
Kauša je rekao da izraelski avioni, poput nevidljivih F-35, koji bi mogli da izbjegnu iranske mreže vazdušne odbrane, obično nose manje naoružanje. Ali protiv duboko zakopanih ciljeva možda će biti potrebna veća municija, što znači da bi ih možda trebalo nositi spolja na avionima poput F-16 - što ih čini uočljivijim za radare. Iz bezbjednosnih razloga, piloti bi ih vjerovatnije lansirali sa veće udaljenosti.
"Iranska mreža vazdušne odbrane svakako nije neprobojna za ove avione, ali to povećava rizik od gubitaka, kao i kapacitet Irana da, barem u teoriji, presretne neke projektile", rekao je.
Da li će Izrael htjeti da rizikuje direktni udar djelimično će zavisiti od toga koliko je uvjeren da može spriječiti nove napade Irana, koji je salve za vikend opisao kao osvetu za smrtonosni izraelski napad na svoje generale u Siriji.
Iako izraelski zvaničnici nisu otkrili detalje, prema proračunima nekoliko analitičara, cijena napada Irana vjerovatno je iznosila od 80 do 100 miliona dolara - ali je Izrael i njegove saveznike odbijanje koštalo oko milijardu dolara
U daljoj eskalaciji, Iran bi se mogao opredijeliti za moćnije oružje iz arsenala koji, prema procjenama analitičara, obuhvata više od 3.500 raketa i par hiljada dronova.
Izraelska višeslojna protivvazdušna odbrana izgrađena je oko sistema Strijela za velike visine koji su uspješno korišteni tokom vikenda, Davidove praćke srednjeg dometa i Gvozdene kupole kratkog dometa koji je odbio hiljade raketa ispaljenih iz Gaze i Libana.
Međutim, kako ističe Rojters, ovi sistemi nisu jeftini.
Iako izraelski zvaničnici nisu otkrili detalje, prema proračunima nekoliko analitičara, cijena napada Irana vjerovatno je iznosila od 80 do 100 miliona dolara - ali je Izrael i njegove saveznike odbijanje koštalo oko milijardu dolara.
Problemi sa kojima se trenutno suočava Ukrajina u obezbjeđivanju zamjenskog naoružanja, naglasili su dugoročni uticaj na vazdušne odbrane koje su pod stalnim napadom Irana ili njegovog posrednika Hezbolaha u Libanu, koji ima arsenal od nekoliko hiljada sopstvenih projektila.
Predsjednik SAD Džo Bajden u srijedu je pozvao Kongres da usvoji paket pomoći koji bi obnovio izraelsku vazdušnu odbranu.
Brigadni general Doron Gaviš, šef izraelske operativne jedinice protivvazdušne obrane, rekao je da Izrael radi prekovremeno na obnovi svojih zaliha u pripremi za još jedan mogući napad Irana ili njegovih posrednika.
Rojters piše da bi Izraelci, kada bi se sami suočili sa Iranom u budućem napadu, mogli da koriste Gvozdenu kupolu i Davidovu praćku kao ekonomičniju alternativu, te da bi sistemi na nižim visinama mogli da uhvate sve projektile koji promaknu Strijeli.
"Ne ulazeći u brojke, može se reći da zajedno sa saveznicima, uglavnom sa SAD ali i iz drugih zemalja, mislimo da imamo potrebne zalihe", rekao je novinarima na bateriji Gvozdene Kupole na jugu Izraela.
Amos Jadlin, penzionisani general izraelskog vazduhoplovstva i šef vojne obavještajne službe, predviđa da Izrael neće samo čekati i oslanjati se na svoju odbranu da odbije napade bez odgovora sa ciljem eliminisanja prijetnje.
"Iran nije jedina strana koja zna kako da napadne", rekao je Jadlin, koji vodi strateški savjetodavni centar Mind Israel. "Izrael ima veoma značajne ofanzivne opcije. Neće biti situacije u kojoj će Izrael samo da se brani dok Iran udara".
Bonus video:
