Čak i ako rukovodstvo u Pekingu to negira, stručnjaci već godinama upozoravaju na različite pokušaje Kine da destabilizuje zapadne demokratije.
Nedavna hapšenja u Nemačkoj daju težinu tim upozorenjima.
Konferencija za novinare Ministarstva spoljnih poslova u Pekingu jedna je od rijetkih prilika da novinari postavljaju pitanja kineskom državnom i partijskom vrhu. Portparol Vang Venbin, jedan od govornika, snažno je odbacio optužbe o špijunaži. Kako je rekao, pretjeruje se u vezi s onim što ne postoji.
Portparol je optužio Njemačku da nedavnim događajima želi da manipuliše političkim narativima. Cilj je, kaže, jasan: narušiti atmosferu saradnje Kine i Evrope.
Za posmatrače, ovo je očekivana reakcija: „Kina u suštini uvijek sve poriče kada su takve optužbe u pitanju“, kaže Marajke Olberg, koja istražuje uticaj Kine na demokratije u Azijskom programu američke fondacije Njemački Maršalov fond iz Berlina.
Olberg kaže da ne može da sudi o izjavama u pojedinačnim slučajevima, „ali suštinsko poricanje je, naravno, apsurdno – znamo da Kina špijunira i radi to relativno sistematski“.
Špijunaža na različitim nivoima
Sa širenjem moći i kontrole Komunističke partije pod vođstvom države i partijskim šefom Sijem Đinpingom, kineske tajne službe i nadzorni organi takođe su posljednjih godina postajali sve moćniji. Između ostalog, sve više se koristi tehnologija kao što je prepoznavanje lica i vještačka inteligencija.
Ali, oni ne nadziru samo kritičare vlade u svojoj zemlji ili manjine poput Ujgura. Tajne službe i organi bezbjednosti širom svijeta već godinama ukazuju na kineski uticaj i špijunažu u inostranstvu.
U zemljama kao što su SAD, Australija i Kanada, ljudi su već veoma zabrinuti zbog te prijetnje. Postoji mnogo različitih oblika špijunaže, kaže Olberg: „Ponekad je to špijunaža na političkom nivou, kada se pokušava da se utiče na donosioce političkih odluka i dođe do informacija.“
Naravno, postoji i industrijska špijunaža. „Postoji špijunaža gdje je cilj da se dođe do znanja za vojnu upotrebu. Postoji pokušaj i da se preduzmu akcije protiv ljudi – obično kineskog porekla – koji se smatraju disidentima ili kritičarima. To se radi prikupljanjem informacija o njima.“
Unesite nemir u demokratije
U ponedjeljak su dva muškarca i jedna žena uhapšeni u njemačkim pokrajinama Hesenu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Tvrdi se da su došli do informacija o vojnoj tehnologiji kako bi ih proslijedili kineskoj obaveštajnoj službi.
U Saksoniji je u utorak uhapšen i saradnik nemačkog političara iz stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Maksimilijana Kraha. Takođe se navodi da je taj saradnik špijunirao za Kinu.
Činjenica da Kina pokušava da utiče na stranke poput AfD-a nije iznenađenje, ocjenjuje politikolog Ralf Veber sa Univerziteta u Bazelu. Pored prikupljanja informacija, državni i partijski vrh Kine ima generalni interes da izazove nemir i razdor u demokratijama, smatra Veber.
„To je dobro za jednopartijsku državu, jer želi da pokaže da u liberalnim demokratijama postoji nered i da one ne funkcionišu. Kina želi da poruči: ’Mi smo drugačiji model i naš autoritarni model funkcioniše’.“
Osim toga, kaže Veber, mogla bi da postoji mogućnost da se u demokratski proces uvedu određene tačke dnevnog reda kako bi se uticalo na mišljenje javnog mnjenja o Kini.
Aktuelni slučajevi su samo „vrh ledenog brega“?
Savezna kancelarija za zaštitu ustava, Vojna kontraobavještajna služba i Savezna obavještajna služba (BND) sve češće upozoravaju na pokušaje kineske špijunaže u Nemačkoj.
Marajke Olberg procjenjuje da su slučajevi koji su sada postali poznati samo vrh ledenog brijega „i da postoji još nekoliko slučajeva koji još nisu otkriveni ili koji još nisu javno saopšteni – a vjerovatno i jedno i drugo“.
Bonus video:
