Holandsko-kanadski fotograf Paolo Vuds je 2012. godine živio na Haitiju kada mu je prijatelj i kolega fotograf Gabrijele Galimberti došao u posjetu. Pokrenula se tema poreza i Galimberti, italijanski državljanin, spomenuo je da je njegov poreski račun stigao i da će Rim tražiti skoro 50 posto njegovih prihoda, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Njih dvojica su se našalili da bi Galimberti, s obzirom na to da su Kajmanska ostrva samo malo udaljena, trebalo "otići i sakriti" svoj novac tamo.
Fotografi su tada shvatili da ne znaju gotovo ništa o mračnom svijetu ofšor bankarstva. Dva mjeseca kasnije, odletjeli su na Kajmanska ostrva kako bi počeli rad na projektu koji je postao poznat kao Nebesa.
Foto-projekat je izložen u sofijskoj galeriji Synthesis do 15. juna i nudi fascinantan uvid u gotovo nevidljivi svijet ofšor poreskih rajeva.
"Čitav ovaj sistem je tajan", rekao je Vuds bugarskom servisu RSE. "Kao novinar, kada to želite da istražite, on čini sve što može da vas zaustavi".
"Gabrijele i ja smo shvatili da je ofšor sistem usko povezan s globalnom ekonomijom i da je veći dio ovog sistema zapravo legalan."
Od američke države Delaver do Djevičanskih Ostrva, ofšor zone služe kao mjesta za anonimno ulaganje bogatstva i izbjegavanje poreskih obaveza.
Osim što nude mjesto za polaganje novca i imovine, ofšor teritorije takođe omogućavaju ljudima da osnivaju netransparentna pravna lica. Takve takozvane "školjke kompanije" mogu imati sopstvenu imovinu u vidu umjetničkih djela, gotovine i vlasništva nad nekretninama.
Tajnovitost je srž ofšor bankarskog sistema, a dobijanje dozvole za ulazak bio je daleko najveći izazov foto projekta.
"Bilo je izuzetno teško", kaže Vuds. "Dugo je trajalo sastavljanje projekta jer je gotovo nemoguće doći do tih mjesta i institucija. Mnogi od njih su nas odbili, a neki su nam blokirali pristup čim smo stigli."
Kao ilustraciju nivoa tajnosti i sigurnosti ovog finansijskog podzemlja, fotoreporter kaže da neki od ofšor objekata uključuju skladišta kojima se pristupa kroz više vrata koja zahtijevaju kodove i skeniranje šarenice, što znači da je insajder morao biti s njima na svakom koraku.
Fotografi kažu da njihov projekat ima za cilj da pokrene moralna pitanja o pitanju poreskih rajeva.
Procjenjuje se da se oko 32 hiljade milijardi dolara drži u ofšor entitetima širom svijeta. Veliki dio ovog bogatstva posjeduju superbogati pojedinci, ali sve veći udio pripada kompanijama koje koriste utočište da izbjegnu propise ili poreske obaveze - u mnogim slučajevima savršeno legalno.
Vud takva utočišta naziva "strukturnim instrumentom globalizovane ekonomije".
Uticaj koji može imati skladištenje bogatstva van domašaja vlada nije odmah očigledan na isti način na koji su to druga globalna pitanja, kažu fotografi. Ali gubitak prihoda od poreza za zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i infrastrukturu ima veoma stvaran uticaj na svijet.
"Kada vidite sliku djeteta kako umire u ratu, shvatite koliko je to okrutno", rekao je Vuds Bugarskom servisu RSE. "Mnogim ljudima je teško razumjeti posljedice ofšor zona jer ih ne mogu vidjeti vlastitim očima."
Bonus video:
