Oko 80 kandidata registrovalo se za učešće na predsjedničkim izborima u Iranu 28. juna, koji se dešavaju u vrijeme rastuće konfrontacije sa Zapadom oko programa nuklearnog oružja Teherana i UN-ovog pristupa nuklearnim postrojenjima. Pobjednik će zamijeniti Ebrahima Raisija, koji je prošlog mjeseca poginuo u helikopterskoj nesreći.
Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi pozvao je sve strane da "ne dodaju nuklearno oružje u kazan Bliskog istoka", piše Guardian. Njegovi neuspješni pokušaji da ispregovara veći pristup nuklearnim postrojenjima, uključujući telefonski poziv koji je u petak uputio vršitelju dužnosti ministra spoljnih poslova Irana Aliju Bageriju, sugeriše da neće biti progresa po tom pitanju makar dok ne prođu izbori za predsjednika.
Evropski članovi IAEA borda podnijeli su zahtjev za osudu Irana i dolili ulje na vatru. To je prvi takav u posljednjih 18 mjeseci i Teheran je obećao da će imati odgovor ako bude usvojen.
Predsjednički izbori, čija će glavna tema biti stabilnost nasuprot promjeni, zapravo će odlučiti da li će Iran ponovo otvoriti ekonomiju za zapad ili će se držati samodovoljnosti i otpora, što je politika koja se usredsređuje na odbacivanje nuklearnog sporazuma iz 2015.
Veliki broj kandidata, od kojih neki više imaju slogane nego političke programe, djelimično je proizvod iranskog odbacivanja partijskog sistema.
Broj će biti smanjen od strane 12-očlanog "Savjeta staratelja", panela sveštenika i pravnika koje nadgleda vrhovni vođa Ali Hamnei, koji će odlučiti o konačnoj listi kandidata do 12. juna.
Kako bi se povećala izlaznost, savjet je pod pritiskom da Irancima pruži veći izbor u odnosu na predsjedničke izbore 2021, koji su zabilježili rekordno nisku izlaznost od 48.5 odsto. Tada je sedam kandidata dobilo odobrenje da učestvuju u trci, a troje su odustali kao dio predizbornih dogovora.Mnogi su najavili kandidaturu samo da bi odustali u korist Raisija, koji je bio konačni pobjednik i jasan Hamneijev favorit.
Jedan od izazova za otvorenost biće pitanje da li će Aliju Larijaniju, iskusnom političaru kojem je zabranjena kandidatura 2023, moći da učestvuje u trci. Mediji prenose da je Larijani najavio kandidaturu tek nakon što su mu data privatna uvjeravanja da neće biti blokiran.
Svaki kandidat imaće mogućnost da održi kratak govor nakon što mu kandidatura bude odobrena. Jedan od najkritičnijih bio je Abas Akondi, kojeg su podržale neke ličnosti oko bivšeg predsjednika Hasana Ruhanija. On je pozvao na otvaranje Irana, kazavši da zatvorenost nikad nije bila sudbina i karakteristika iranske nacije.
Ali reformisti su izgubili na popularnosti u urbanim sredinama, gdje mnogi Iranci ne vjeruju da bi klerikalni režim koji podržava Islamska revolucionarna garda tolerisao društvene promjene, ukazujući na brutalnu represiju nad nezadovoljnima. Jedan od znakova kontinuirane represeije je i Narges Mohamadi, zatvoreni nobelovac kojeg očekuje saslušanje pred sudom nakon što je optužio zatvorske čuvare da su seksualno zlostavljali zatvorenice.
Među kandidatima koji su najbliži aktuelnom vrhu je Mohamad Bager Kalibaf, predsjednik parlamenta i bivši član Revolucionarne garde. On je 2005. bio četvrti na izborima, 2013. drugi iza Ruhanija, a 2017. se povukao u korist Raisija. Njegov najbliži konzervativni rival mogao bi biti Saed Jalili, koji se protivi nuklearnom sporazumu iz 2015. Njega podržavaju mnogi od onih koji su lojalni Raisiju.
Mahmud Ahmadinedžad, populistički predsjednik od 2005. i 2013. je registrovan, ali mu je bilo zabranjeno učešće na izborima 2021. i ne očekuje se da će mu biti odobreno sada.
Jedna od četvoro žena koje su se kandidovale, Hamideh Zarabadi ima doktorat iz inženjerstva i podržava slobodu štampe, povratak vojske u baze i oslobađanje političkih zatvorenika. Nema pravila koje brani ženama da se kandiduju.
Bonus video:
