Jednog sunčanog aprilskog popodneva 2006. godine, hiljade ljudi su pohrlile u Nacionalni tržni centar u Vašingtonu, na skup sa slavnim ličnostima, olimpijskim sportistima i političkim zvijezdama u usponu. Cilj je bio prikupljanje međunarodne podrške za zaustavljanje genocida u sudanskom regionu Darfur.
"Ukoliko nama bude stalo i svijetu će biti stalo. Ako mi budemo djelovali, djelovaće i svijet", kazao je Barak Obama, tada mladi senator iz Ilinoisa govoreći pored buduće predsjednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi. Te iste nedjelje, tadašnji senator Džo Bajden predstavio je nacrt zakona u Kongresu pozivajući NATO da interveniše i zaustavi genocid u Sudanu. "Moramo preduzeti akciju i na vojnom i na diplomatskom frontu kako bismo okončali konflikt", kazao je on.
Osamnaest godina kasnije, mogućnost genocida je ponovo prisutna u Sudanu usljed eksplozivnog novog građanskog rata. Međutim, ovog puta nema skupova, nema slavnih ličnosti, nema poziva na spoljašnju vojnu intervenciju. Rijetki svjetski lideri rade išta više osim što povremeno osude zločine.
U sukobu između Sudanskih oružanih snaga (SAF) i protivničke paravojne grupe Snage za brzu podršku (RSF) stradale su desetine hiljada ljudi, a raseljeno je oko devet miliona otkad je konflit počeo u aprilu 2023. Sjedinjene Države optužuju obje strane za ratne zločine i zaključile su da su RSF i njihove savezničke milicije počinile etničko čišćenje.
Zapadni zvaničnici i humanitarni radnici u Sudanu kažu da su zbunjeni i užasnuti zbog izostanka međunarodne pažnje i resursa u slučaju ovog sukoba - naročito ako se to uporedi sa globalnim odgovorom na konflikt 2006, iz kojeg je nastao sadašnji požar.
Ukoliko se takav trend nastavi i ne bude snažne međunarodne krizne reakcije Sudan će vjerovatno postati propala država i mogao bi se ponovo suočiti da genocidom, upozoravaju oni.
"Ne možete, a da ne primijetite stepen fokusa na krize poput one u Gazi i Ukrajini a da se ne zapitate šta bi svega pet odsto te energije moglo učiniti u kontekstu kakav je Sudan i koliko hiljada, desetina hiljada ljudi bi to moglo spasiti", kazao je Alan Bosvel, ekspert za taj region u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Glavni general SAF-a, Andel Fatah al Burhan, i šef RSF-a Mohamed Hamdan Hemeti Dagalo, zajedno su preuzeli vlast od prelazne vlade u puču 2021. godine. Tenzije između dvije suprotstavljene strane eskalirale su i na kraju prerasle u rat u aprilu 2023.
U narednih 13 mjeseci, RSF je učvrstio svoje pozicije oko glavnog grada Kartuma, primoravajući SAF da premjesti svoj štab u priobalni grad Port Sudan. RSF je ostvario stalne dobitke u preuzimanju kontrole nad Darfurom i napredovanju ka jugu i istoku protiv snaga SAF-a. SAF i dalje kontroliše teritorije oko Kartuma i uz rijeku Nil, vitalni strateški put do Egipta; duž obale Crvenog mora; i istočne granice sa Etiopijom i Eritrejom.
Ne možete da ne primijetite stepen fokusa na krize poput one u Gazi i Ukrajini i da se ne zapitate šta bi svega pet odsto te energije moglo učiniti u kontekstu kakav je Sudan i koliko hiljada, desetina hiljada ljudi bi to moglo spasiti, kazao je Alan Bosvel
Konflikt je takođe prerastao u opšti regionalni posrednički rat. Egipat i Saudijska Arabija, kao i vječiti naprijatelj Rijada, Iran podržavaju SAF, dok Ujedinjeni Arapski Emirati navodno šalju oružje i vojne zalihe RSF-u. RSF navodno dobija podršku od Čada i od Rusije preko plaćeničkih grupa.
Žarište sukoba sada je u El Fašeru, glavnom gradu Sjevernog Darfura i žarištu borbi. RSF je preuzeo kontrolu nad ogromnim djelovima zapadnog i južnog Sudana u svom ratu protiv SAF-a. El Fašer je posljednje uporište SAF-a u Darfuru, koje zauzima strateški važan položaj za trgovinske puteve iz susjedne Libije i Čada.
RSF je nedavno započeo napredovanje na El Fašer gdje je, kako se procjenjuje, između 2 miliona do 2,8 miliona civila pokušalo da se skloni od borbi. (Teško je doći do preciznih brojeva.)
"Rizik od genocida postoji u Sudanu. Realan je i svakog dana sve veći", upozorila je prošlog mjeseca na sastanku Savjeta bezbjednosti UN Alis Nderizu, specijalna savjetnica UN za prevenciju genocida.
U iscrpnom izvještaju organizacije Hjuman rajts voč dokumentovano je kako su RSF i njihove savezničke milicije počinile zločine, uključujući masovna silovanja i masakre civila kada su prošle godine zauzele sudanski grad El Geneia. Američki i UN zvaničnici i eksperti za ljudska prava upozoravaju da će se vjerovatno isto dogoditi ukoliko RSF preuzme kontrolu nad El Fašerom, ali znatno većih razmjera. Sjedinjene Države i humanitarne grupe optužuju SAF da blokira da ključna humanitarna pomoć uđe u zemlju a RSF da pljačka humanitarne zalihe, pogoršavajući krizu i gurajući pojedine regione do ivice gladi.
"Potencijal za katastrofu je ovdje ogroman", rekao je Natanijel Rejmond, izvršni direktor Humanitarne istraživačke laboratorije na Školi javnog zdravlja na Jejlu koji prati sukob u Sudanu.
"Šta će se dogoditi kada RSF zauzme El Fašer? Upravo ono što se dešava na svakom drugom mjestu koje oni kontrolišu." "Moguće je da žrtava bude na nivou Hirošime i Nagasakija", dodao je on, misleći na američke atomske bombe bačene na Japan u Drugom svjetskom ratu u kojima je poginulo do 225.000 ljudi.
Humanitarne organizacije i zvaničnici koji rade u Sudanu već duže vrijeme kritikuju relativni izostanak pažnje prema konfliktu u Sudanu u poređenju sa Ukrajinom i ratom u Gazi. Oko 20 miliona ljudi - što je deset puta veća populacija nego u Gazi - je izložena riziku od gladi u raznim regionima Sudana. "Rijetki ljudi koji ne rade u Sudanu znaju da je Darfur na ivici gladi", kazala je Bosvel. "Jasno je da svi znaju za rizik od gladi u Gazi".
Objave američkog predsjednika Džoa Bajdena na društvenim mrežama o Gazi u poređenju sa Sudanom pružaju još jedan uvid u pažnju koju dobijaju oba konflikta. Bajden je o Izraelu i Gazi tvitovao najmanje 107 puta u proteklih šest mjeseci od 7. oktobra 2023 kada je napadom Hamasa počeo rat između te grupe i Izraela.
Otkad je rat u Sudanu počeo prije više od godinu dana (do 28. maja), on je četiri puta tvitovao o Sudanu - od čega su se tri tvita odnosila na evakuaciju američke ambasade u Kartumu odmah nakon izbijanja sukoba.
Humanitarne grupe nemaju dovoljno resursa za suzbijanje humanitarne krize izazvane ratom. U februaru, Ljekari bez granica upozorili su da samo u jednom izbjegličkom kampu u Sjevernom Darfuru, jedno dijete umire na svakih dva sata od neuhranjenosti. U aprilu, na prvu godišnjicu sukoba, humanitarne grupe su saopštile da je međunarodni humanitarni plan za pomoć Sudancima finansiran svega šest odsto. Na donatorskoj konferenciji te večeri u Parizu, države su obećale još dvije milijarde dolara - mada je to i dalje svega polovina od onoga što je prema procjenama humanitarnih grupa potrebno toj zemlji.
Ljekari bez granica upozorili su da samo u jednom izbjegličkom kampu u Sjevernom Darfuru jedno dijete umire na svaka dva sata od neuhranjenosti
Bajden je u februaru imenovao specijalnog izaslanika za Sudan - Toma Perijela, bivšeg američkog predstavnika iz Virdžinije i veterana Stejt departmenta. Većina eksperata pozdravlja Perijelove napore i pritisak da se održe pregovori o prekidu vatre i pokušaj da angažuje američke zakonodavce na Kapitol hilu da donesu više poluga američke moći i finansiranja za Sudan, ali se takođe plaše da su njegovi napori nedovoljni i da su stigli prekasno za civile zarobljene u El Fašeru.
Biće veoma teško smiriti situaciju, mada svi treba da pokušaju. Međutim, postoji uitisak neizbježnosti da će ovo sve da eksplodira", kazala je Bosvelova. "Teško je smanjiti stepen mobilizacije sa svih strana".
Diplomatski i humanitarni zvaničnici koji rade u Sudanu imaju neke teorije o tome zašto zločini u Darfuru i širom zemlje dobijaju tako malo pažnje danas u poređenju sa 2000-im godinama, ali niko ne daje puni odgovor. Sjedinjene Države su 2006. još uvijek dostizale vrhunac svoje kampanje "rata protiv terorizma" nakon 11. septembra. Sudan, pod bivšim diktatorom Omarom al-Baširom, pružio je utočište Osami bin Ladenu dok je on gradio globalnu terorističku mrežu Al kaide, a "napad na Bašira i njegov genocid u Darfuru tada se lijepo uklapao u (kontraterorističke) prioritete" vlade SAD, kazala je je Nikol Videršajm, bivša visoka zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koja sada radi u organizaciji sada u Hjuman rajts voč.
Uspomene na uspješne i propale međunarodne intervencije za sprečavanje genocida - u Ruandi 1994. i na Balkanu kasnije te decenije - bile su i dalje relativno svježe u pamćenju donosioca odluka. Skupe zapadne kampanje u Avganistanu, Iraku i Libiji koje su kasnije služile kao primjer za nedostatke i kontraefekte vojnih intervencija i dalje su bile u toku.
To je takođe prethodilo sadašnjoj eri rivalstva velikih sila, u kojoj je Vašington snažno fokusiran na suprostavljanje Rusiji i Kini. Sudan se takođe takmiči sa aktuelnim ratovima u Gazi i Ukrajini za međunarodnu pažnju i humanitarne resurse. Drugi tvrde da dijelom razlog i rasizam, koji je sastavni dio zapadne spoljne politike. "To se posmatra kao još jedan rat u Africi poput svih ostalih", kazao je jedan zvaničnik. Eksperti zaključuju da se izostanak pažnje ne može objasniti samo jednim faktorom.
"Gaza privlači interesovanje američke javnosti, kojeg nema na pretek, i aktivizam prema stranim krizama, ali iskreno nije bilo gotovo nikakvog javnog aktivizma ili angažovanja po pitanju Sudana" ni prije rata između Izraela i Hamasa, kazala je Videršajm.
Eksperti kažu da je relativna indiferentnost prema Sudanu od strane najviših ešalona Bijele kuće i drugih zapadnih sila, koje bi mogle da izvrše pritisak na zaraćene strane da učestvuju u mirovnim pregovorima, dovela do sadašnjeg produženog ratnog stanja
Bajden je krajem prošlog mjeseca ugostio kenijskog predsjednika Vilijama Rutoa u državnu posjetu, i njih dvojica su pozvali "zaraćene strane u Sudanu da omoguće nesmetan humanitarni pristup i odmah se obavežu na prekid vatre" pred kraj dugačke zajedničke izjave, ali nisu dalje elaborirali. Administratorka američke Agencije za međunarodni razvoj Samanta Pauer i američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas Grinfild takođe su otvoreno pozvale na okončanje sukoba u Sudanu.
Na pregovorima o primirju, održanim u Džedi u Saudijskoj Arabiji tokom proteklih godinu dana, a kojima su posredovale SAD i Saudijska Arabija, nije postignut nikakav trajni dogovor. Sa američke strane u tim pregovorima nije učestvovao nijedan najviši zvaničnik Bijele kuće ili državni sekretar Entoni Blinken, već asistentkinja državnog sekretara za afrička pitanja, Moli Fi.
Napori iza kulise pojedinih članova Kongresa u decembru 2023. godine za imenovanje specijalnog predsjedničkog izaslanika za Sudan - koji bi direktno izvještavao Bijelu kuću, umjesto izaslanika koji izvještava asistenta državnog sekretara - nijesu bili uspješni, kazala je nekolicina zvaničnika i saradnika u Kongresu koji su željeli da ostanu anonimni. Perijelo je imenovan dva mjeseca kasnije.
Perijelo je sredinom aprila kazao da će pregovori o primirju biti obnovljeni " u roku od narednih tri nedjelje". Nekoliko aktuelnih i vivših zvaničnika upućenih u ovu temu, koji su takođe željeli da ostanu anonimni, kazali su da pregovori mogu biti obnovljeni u junu, ali da RSF do tada može zauzeti El Fašer.
Pregovori o prekidu vatre su u prošlosti funkcionisali na ograničene načine, kao kada su Sjedinjene Države natjerale obje strane da nakratko prekinu borbu u Kartumu kako bi mogle da evakuišu svoju ambasadu u aprilu 2023. "Kada se u pravo vrijeme stavi prava poluga na sto moguće je natjerati RSF i SAF da prestanu da se bore", rekao je Kolod Kair, sudanski analitičar.
"Međunarodna zajednica je samo odlučila da ovaj put ne koristi istu polugu".
Kair je dodao da su pregovori formata poput onog u Džedi propali ranije, i da će vjerovatno propasti ponovo. "Postoje bojazni da zbog lijenosti i saučesništva međunarodne zajednice u ovom trenutku nema diplomata koji traže novi način pristupa.
Dok se Perijelo panično bavi diplomatijom, on se takođe javno čudi koliko malo pažnje se na međunarodnoj sceni poklanja razmjerama sukoba i smrti u Sudanu.
"Jedna od stvari koja govori o tome koliko je nevidljiv i užasan ovaj rat, jeste činjenica da mi nemamo pouzdane podatke o broju žrtava", kazao je Perijelo tokom saslušanja pred Odborom sa spoljne poslove u Senatu, koji ima 21 člana "Bukvalno ne znamo koliko ljudi je stradalo. Cifra je ranije bila između 15 i 30 hiljada. Pojedini misle da je 150 000", kazao je on. Tokom saslušanja Perijela, santori su izlazili iz prostorije zbog zakazanih saslušanja u vezi sa drugim konfliktima, a u prostoriji je često ostajao samo jedan senator dok je 20 ostalih stolica bilo prazno.
Prevod: N.B.
Bonus video:
