Kako funkcioniše panda diplomatija

Pande su tokom godina postale “izaslanici prijateljstva”, a njihovo poklanjanje ili češće pozajmljivanje drugim državama je gest dobre volje Pekinga, mada ih nerijetko koristi i da bi izrazio bijes i nezadovoljstvo

11797 pregleda 3 komentar(a)
Kineski premijer Li Ćijang sa premijerom Australije Piterom Malinauskasom u Zoo vrtu u Adelaidi u Australiji, Foto: Rojters
Kineski premijer Li Ćijang sa premijerom Australije Piterom Malinauskasom u Zoo vrtu u Adelaidi u Australiji, Foto: Rojters

Tokom posjete Australiji ove nedjelje, kineski premijer Li Ćijang napravio je klasični gest dobre volje za dobrobit odnosa između dvije zemlje: ponudio je da pošalje pande.

Ponuda je uslijedila nakon što su se odnosi između Australije i njenog najvećeg trgovinskog partnera poboljšali poslije diplomatskog spora zbog kojeg je Kina uvela niz ograničenja na australijski izvoz poljoprivrednih proizvoda i minerala 2020, podsjeća agencija Rojters.

Pande, koje potiču iz Kine, tokom godina su postale “izaslanici prijateljstva”, a njihovo poklanjanje drugim državama nazvano je panda diplomatija. Pande su takođe korištene da pokažu kineski bijes, ističe agencija Rojters.

Panda Vang Vang u zoološkom vrtu u Adelaidi u Australiji
Panda Vang Vang u zoološkom vrtu u Adelaidi u Australijifoto: REUTERS

Od osnivanja 1949. Narodna Republika Kina je koristila panda diplomatiju kako bi poboljšala svoj međunarodni imidž, poklanjanjem ili pozajmljivanjem pandi stranim zoološkim vrtovima kao ambasadora dobre volje.

Bivši kineski lider Mao Cedung je 1957. godine poklonio pandu, Ping Ping, bivšem Sovjetskom Savezu u znak obilježavanja 40. godišnjice Oktobarske revolucije. Kako bi dodatno učvrstila veze sa socijalističkim saveznicima, Kina je poslala još jednu pandu Sovjetskom Savezu 1959. godine i još pet Sjevernoj Koreji u periodu od 1965. i 1980, podsjeća britanska agencija.

Peking je 1972. godine poklonio dvije pande, Ling Ling i Hsing Hsing, Sjedinjenim Državama nakon istorijske posjete predsjednika Ričarda Niksona, u znak normalizacije odnosa između SAD i Kine i obilježavajući prekretnicu u kineskoj spoljnoj politici.

Od tada, druge države uključujući Japan, Francusku, Britaniju i Španiju takođe su dobijale pande.

Od 1984, Kina je prestala da poklanja pande zbog toga što je njihov broj značajno smanjen i umjesto toga je počela da ih pozajmljuje zoološkim vrtovima u inostranstvu, često u parovima na period od 10 godina, uz godišnju naknadu od oko milion dolara.

Kina je 2010. tražila da joj se vrate dvije pande rođene u SAD, nakon što je Peking upozorio Vašington zbog zakazanog sastanka između tadašnjeg predsjednika Baraka Obame i Dalaj Lame, kojeg Peking smatra opasnim separatistom

Mada briga o pandama može biti skupa za zoološke vrtove, one se smatraju atrakcijom za posjetioce i pomažu u generisanju prihoda. Pande se obično vraćaju kući u jugozapadnu Kinu nakon isteka ugovora o pozajmici. Mladunci pandi rođeni u inostranstvu nijesu izuzetak i šalju se kući između druge i četvrte godine kako bi se pridružili kineskom programu razmnožavanja.

Kina je kroz istoriju i svoje trgovinske partnere nagrađivala pandama. Studija iz 2013. godine koju je sproveo Univerzitet na Oksfordu pokazala je da se tajming kineskog pozajmljivanja pandi Kanadi, Francuskoj i Australiji “poklopio” sa dogovorima o uranijumu i ugovorima sa ovim zemljama.

Pozajmljivanje pandi drugim zemljama, uključujući Singapur, Maleziju i Tajland, takođe se poklapaju sa potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini.

Kina povremeno koristi pande kako bi izrazila nezadovoljstvo zbog ponašanja neke države.

Kina je 2010. godine tražila da joj se vrate dvije pande rođene u SAD, nakon što je Peking upozorio Vašington zbog zakazanog sastanka između tadašnjeg predsjednika Baraka Obame i Dalaj Lame, kojeg Peking smatra opasnim separatistom.

U nedavnom sunovratu bilateralnih odnosa panda Ja Ja, koja je bila pozajmljena Sjedinjenim Državama na 20 godina, vraćena je u Kinu u aprilu 2023.

Zabrinutost za njeno zdravlje takođe je, prema pisanju Rojtersa, podstakla nacionalistička osjećanja na kineskim društvenim mrežama, pri čemu su aktivisti za prava životinja optuživali Zoološki vrt u Memfisu u Tenesiju za neadekvatnu brigu o životinji.

U novembru prošle godine još tri pande su otišle, nakon čega su samo četiri velike pande ostale na teritoriji SAD. Tog mjeseca, kineski predsjednik Si Đinping je nagovijestio da je otvoren za slanje više pandi u SAD nakon sastanka sa predsjednikom Džoom Bajdenom u Kaliforniji, što je shvaćeno kao znak kineske spremnosti da poboljša odnose.

Kineski programi očuvanja unaprijedili su status pandi od ugrožene do ranjive vrste. Populacija velikih pandi je porasla sa oko 1100 tokom 1980-ih na 1900 2023. godine.

Trenutno ima 728 pandi u zoološkim vrtovima i centrima za razmnožavanje širom svijeta.

Bonus video: