Glad se polako približava stanovnicima Gaze, koji provode sate u redovima za nekoliko kutlača kuvane hrane i priliku da napune plastične kontejnere pitkom vodom posle skoro devet meseci izraelske vojne kampanje u enklavi, navodi Rojters.
Ponekad nema za šta da se čeka u redovima na razbijenim ulicama i prepunim školama koje su pretvorene u skloništa za ogromnu većinu Palestinaca raseljenih zbog bombardovanja.
"Nismo našli vodu, hranu ili piće kao što vidite. Hodamo na velikim udaljenostima kako bismo tražili vodu koja čak nije dostupna", rekao je Abdel Rahman Khadourah, tražeći negdje vodu u Kan Junisu u južnoj Gazi.
Uprkos usaglašenim međunarodnim naporima, Globalni posmatrač gladi rekao je ove nedjelje da je Gaza i dalje izložena velikom riziku od gladi, pri čemu se oko petina stanovništva te teritorije i dalje suočava sa "katastrofalnom" nesigurnošću kada je u pitanju hrana.
U srijedu je bolnica Kamal Advan u sjevernoj Gazi saopštila da je dijete umrlo od neuhranjenosti i dehidracije.
U školi koju vode UN u Kan Junisu i koja je pretvorena u sklonište za raseljena lica, Um Feisal Abu Nkera je sjedela prekrštenih nogu na podu između dušeka, pripremajući mali obrok za sebe i svoje šestoro djece.
Isjekla je paradajz u činiju, promiješala malu šerpu pasulja i izmrvila sastojke u malteru tučkom. Njene mlade ćerke ležale su u blizini i bezvoljno se igrale. Njen muž je hranio bebu tečnim sočivom iz flaše.
"Da dobrotvorna kuhinja ne dođe ovde na jedan dan, pitali bismo se šta ćemo tog dana jesti", rekla je ona. Pasulj je došao iz Kuhinje. Cijene hrane u Gazi su veoma visoke, a njena porodica nema nikakvih prihoda od početka rata.
"Živimo najgore dane u našim životima u smislu gladi i nemaštine", rekla je ona, upoređujući postojanje porodice prije sukoba, kada su mogli dobro da prehranjuju svoju djecu, pa čak i da im daju džeparac.
"Danas vas sin gleda i krvarite iznutra, jer ne možete da mu obezbijedite najosnovnija prava i najjednostavnije potrebe za njegov život", rekla je ona.
Ministarstvo zdravlja Hamasa, palestinske organizacije koja vlada Gazom, objavilo je danas da je 47 ljudi poginulo u napadima Izraela u prethodna 24 sata.
Od početka rata prije više od osam mjeseci poginulo je ukupno 37.765 ljudi na toj palestinskoj teritoriji, a ranjeno 86.429, prenijela je agencija Frans pres.
Procjenjuje se da je više od 15.000 djece poginulo u izraelskim napadima na Gazu.
Nevladina organizacija "Sejv d čildren" je izvještaju procijenila da je 21.000 djece nestalo tokom tog rata.
"Gotovo je nemoguće prikupiti i potvrditi informaciju u sadašnjim okolnostima u Gazi", piše u izvještaju, ali se na osnovu obima bombardovanja i gustine naseljenosti procjenjuje da je 5.160 djece mrtvo ispod ruševina.
Ostala djeca su umrla od rana zbog kojih nisu bili prepoznatljiva, sahranjena su u neobilježenim masovnim grobovima ili su nestala u haosu sukoba, piše u izvještaju kojeg je danas prenio britanski list "Gardijan".
(Beta)
Izraelska vojska je danas saopštila da je jedan vojnik poginuo, a 16 je ranjeno tokom vojne operacije protekle noći na Zapadnoj obali.
Eksplozivna naprava je aktivirana u gradu Dženinu na sjeveru te okupirane teritorije, čestom poprištu sukoba sa palestinskim ekstremistima i meti racija u proteklim godinama.
Izvještaja o palestinskim žrtvama nije bilo.
Izrael je saopštio da je uhapsio više od 4.000 Palestinaca na Zapadnoj obali otkako je Hamas 7. oktobra izazvao rat u Gazi, uključujući oko 1.750 osumnjičenih članova Hamasa.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, koje je pod kontrolom Hamasa, objavilo je da je više od 550 Palestinaca poginulo na Zapadnoj obali od početka najnovijeg rata Izraela i Hamasa.
Većina ih je ubijena tokom izraelskih racija i nasilnih potesta, mada su stradali i slučajni prolaznici, a i jevrejski naseljenici su napadali i ubijali Palestince.
Izrael je osvojio Zapadnu obalu, Pojas Gaze i istočni Jerusalim u Šestodnevnom ratu 1967. godine.
Palestinci žele da na svim tim teritorijama osnuju svoju državu.
(BETA)
Izrael je primio bezbjednosnu pomoć SAD u vrijednosti od 6,5 milijardi dolara od 7. oktobra prošle godine kada je počeo rat protiv islamističkog Hamasa, objavio je danas Vašington post.
U novinskom izvještaju se navodi da je gotovo polovina te pomoći primljena u maju, sedam mjeseci od početka rata u Pojasu Gaze.
Jedan neimenovani zvaničnik administracije SAD rekao je da visina pomoći sugeriše koliko su duboki i kompleksni odnosi te zemlje s Izraelom.
"To je veliki poduhvat i ništa nije pauzirano osim jedne isporuke", rekao je taj zvaničnik, aludirajući očito na isporuku koja je uključivala bombe od 900 kilograma, zamrznutu početkom maja, kada je predsjednik SAD Džozef Bajden upozorio na dalja zadržavanja protiveći se namjeri Izraela da pokrene ofanzivu u Rafi.
U tom gradu na jugu Gaze od sukoba u drugim djelovima palestinske teritorije sklonilo se više od milion ljudi.
Pomoć je bila tema razgovora izraelskog ministra odbrane Joava Galanta s američkim zvaničnicima ove nedjelje tokom njegove posjete Vašingtonu.
Prošle nedjelje je premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio da administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena usporava vojnu pomoć njegovoj zemlji, podsjećaju izraelski mediji.
Pomenuti zvaničnik je rekao da su u nastojanju da poreknu te optužbe o usporavanju isporuka američkog oružja eksperti razmotrili hiljade odvojenih predmeta sa kolegama u pratnji Galanta.
Svrha posjete izraelskog ministra je dijelom bila da izgladi sve napetije odnose između dvije zemlje saveznice i pokaže drugačiji odnos Izraela prema američkoj pomoći, konstatuje Vašington post.
Galant se sastao sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom, ministrom odbrane Lojdom Ostinom i savjetnikom Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejkom Salivenom.
Ministar je potvrdio da je postignut napredak u ubrzanju isporuke vojne pomoći, ali izraelski mediji javljaju da je slanje bombi i dalje zamrznuto.
(BETA)
Ministar odbrane Izraela Joav Galant upozorio je tokom posjete Vašingtonu da je izraelska vojska sposobna "da vrati Liban u kameno doba" u svakom ratu sa ekstremistima Hezbolaha, ali je poručio da je njegova vlada za diplomatsko rješenje na izraelsko-libanskoj granici.
"Mi ne želimo rat, ali smo spremni za svaki scenario. Hezbolah razumije vrlo dobro da mi možemo da pričinimo veliku štetu Libanu ako se rat pokrene", rekao je Galant novinarima tokom četvorodnevne posjete Vašingtonu koja je danas okončana.
"Imamo kapacitet da odvedemo Liban nazad u kameno doba, ali ne želimo to da uradimo. Mi ne želimo rat", dodao je ministar, prenio je Frans pres.
Širenje izraelskog rata protiv Hamasa u Pojasu Gaze na Liban bilo bi " potencijalno apokaliptično", upozorio je ranije zamjenik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija zadužen za humanitarna pitanja i hitnu pomoć Martin Grifits.
U noći između srijede i četvrtka očevici su izvjestili o bombardovanju u raznim djelovima Pojasa Gaze, a u Libanu je petoro ljudi ranjeno u izraelskom napadu na zgradu u Nabatijehu na jugu, javila je zvanična libanska novinska agencija, NNA.
U Siriji je dvoje ljudi ubijeno u izraelskom udaru oko ponoći, javila je zvanična novinska agencija SANA, pozivajući se na vojni izvor.
Sirijska opservatorija za ljudska prava je saopštila da je ciljan servisni centar fondacije povezan sa libanskim Hezbolahom i proiranskim grupama kraj glavnog grada Damaska.
U Jemenu je Komanda za Bliski istok vojske SAD rekla da je uništila radar pobunjenika Huta, saveznika Hamasa, koji su ciljali brodove u Crvenom moru i Zalivu Aden u znak solidarnosti sa narodom u Gazi.
Rat u Gazi izazvao je nasilje na granici Izraela i Libana i skoro svakodnevnu razmjenu vatre između libanskog Hezbolaha, saveznika palestinskog Hamasa i izraelske vojske.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu rekao je u nedjelju da se faza intenzivnih borbi okončava u Pojasu Gaze i najavio da bi Izrael poslije mogao da razmjesti dio snaga na sjeveru na granici sa Libanom u odbrambene svrhe.
"Rat između Izraela i Hezbolaha bi lako mogo postati regionalni rat sa katastrofalnim posljedicama za Bliski istok", upozorio je ministar odbrane SAD Lojd Ostin na sastanku sa Galantom u Vašingtonu.
Lider Hezbolaha Hanas Nasralah upozorio je prošle nedjelje da nema mjesta u Izraelu koje bi njegova organizacija poštedjela, dan pošto je izraelska vojska saopštila da su operativni planovi za ofanzivu u Libanu potvrđeni.
Hezbolah je otvorio front s Izraelom u znak podrške Hamasu dan nakon napada palestinskih ekstremista predvođenih hamasovcima na jug Izraela 7. oktobra.
(BETA)
Bonus video:
