Palestinski Hamas upozorio je večeras Izrael da bi širenje izraelskih vojnih operacija u Gaza Sitiju i raseljavanje hiljada stanovnika, na sjeveru Pojasa, moglo imati "katastrofalne posljedice" po pregovore o prekidu vatre i oslobađanje izraelskih talaca.
Ta ekstremistička organizacija je u saopštenju navela da je najviši politički lider Ismail Hanije upozorio posrednike na "kolaps" pregovora, rekavši da će premijer Izraela Benjamin Netanjahu i izraelska vojska snositi "punu odgovornost".
Prije saopštenja se činilo da su dvije strane smanjile jaz u dugotrajnim pregovorima čiji je cilj uspostavljanje prekida vatre u ratu u Gazi koji traje već više od devet mjeseci.
Očekivalo se da će se pregovori o prekidu vatre u Pojasu Gaze obnoviti ove nedjelje, javlja Asošijeted pres.
Hamas želi da sporazum osigura potpuno povlačenje izraelske vojske iz Gaze i da se rat završi.
Izrael kaže da ne može da zaustavi rat prije eliminacije palestinske ekstremističke organizacije.
Poslijeratno upravljanje Gazom i bezbjednosna kontrola nad enklavom su takođe sporna pitanja.
Izrael je započeo rat u Gazi poslije napada Hamasa na južnu izraelsku teritoriju 7.oktobra u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, najviše civila i oteto više od 250 talaca.
Od tada je u izraelskim kopnenim ofanzivama i bombardovanju ubijeno više od 38.000 ljudi u Gazi po podacima tamošnjeg ministarstva koje ne pravi razliku između civila i boraca u bilansu žrtava.
Rat je prouzrokovao masovno razaranje širom teritorije pod opsadom i raseljavanje većine od 2,3 miliona stanovnika,često više puta.
Izraelska ograničenja, borbe i kršenja reda i zakona omela su humanitarne napore i zavladala je glad.
U ranijem saopštenju Hamas je naveo da Netanjahu "nastavlja da postavlja prepreke pred pregovore", prenijeli su izraelski mediji.
Hamas optužuje izraelskog premijera za eskalaciju agresije i zločina protiv Palestinaca u, kako je navedeno "pokušaju da ih prisilno raseli da bi osujetio sve napore da se postigne sporazum".
(Beta)
Šef glavne agencije UN koja obezbjeđuje pomoć Gazi Filip Lazarini je danas objavio da je polovina tamošnjih objakata uništena tokom rata Izraela i Hamasa.
On je rekao i da je više od 500 ljudi ubijeno u napadima na te objekte, uključujući zaposlene i raseljene Palestince koji su se tamo sklonili, prenio je Asošijeted pres.
Lazarini, generalni komesar Agencije UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) je to rekao konferenciji za novinare sa egipatskim ministrom spoljnih poslova Badrom Abdelatijem koji je ponovio da Egipat podržava tu agenciju.
Izrael je optužio UNRWA da sarađuje s Hamasom i drugim oružanim snagama u Gazi i da samo produžava višedecenijsku palestinsku izbjegličku krizu, što Agencija oštro poriče.
UNRWA pruža osnovne usluge milionima palestinskih izbjeglica od rata 1948. godine, koji je izbio poslije osnivanja Izraela, a pomaže i njihovim potomcima koji su većina stanovnika Gaze.
Izraelski mediji prenose da je Lazarini ukazao na razronu štetu pošto je izraelska vojska objavila da dejstvuje u štabu UNRWA kraj četvrti Rimal u Gaza Sitiju, gde je navodno našla tunel Hamasa i ubila i uhvatila mnoge naoružane ljude.
(Beta)
Izraelski ministar finansija, ultradesničar Becalel Smotrič, ocijenio je danas da bi sporazum sa palestinskim Hamasom predstavljao "poraz i poniženje za Izrael i pobjedu za vođu te organizacije Jahju Sinvara".
Smotrič, nacionalista i lider partije koja zastupa stavove religioznog cionizma, je to rekao uoči odlaska izraelskog pregovaračkog tima na dalje razgovore o sporazumu o taocima u Kairu i Dohi, prenijeli su izraelski mediji.
Govoreći novinarima prije nedjeljnog sastanka frakcije svoje partije u parlamentu Knesetu, Smotrič je tvrdio da će sporazum poput onog o kojem se pregovara "osuditi na smrt 90 talaca koji nisu dio sporazuma i dovesti do hiljada ubijenih ljudi koji će umrijeti u narednom masakru Sinvara i Hamasa."
"To je slika koju ćemo vidjeti u Gazi, ako Bože oprosti, potpišemo taj neodgovorni sporazum", rekao je Smotrič držeći poster sa slikom vođe Hamasa koji pokazuje znak pobjede.
"Gospodine premijeru, to nije apsolutna pobjeda. To je potpun neuspjeh", rekao je izraelski ministar, obraćajući se direktno premijeru Benjaminu Netanjahuu koji je juče predstavio listu izraelskih zahtjeva, o kojima se ne može pregovarati.
Smotrič je dodao da njegova partija neće biti dio sporazuma predaje Hamasu, nagovještavajući prijetnju koju je često ponavljao, da će napustiti koaliciju ako se sporazum potpiše.
Vođa izraelske opozicije Jair Lapid je u međuvremenu ponovio ponudu Netanjahuu da će ga podržati kako bi se napredovalo ka potencijalnom sporazumu o taocima, uprkos protivljenju premijerovih ultradesnih partnera u vladajućoj koaliciji.
"Postoji sporazum o taocima, na stolu. Nije istina da bi Netanjahu trebalo da izabere između sporazuma o taocima i nastavka mandata premijera. Ja sam mu obećao podršku (safety net) i održaću to obećanje", rekao je Lapid novinarima, ocijenivši da to nije lako reći, niti je to laka odluka.
On je za Netanjahua rekao da je "loš, neuspješni premijer", te da bi ga trebalo kriviti za katastrofu 7. oktobra, misleći na napad Hamasa iz Gaze na jug Izraela, ali da je sada najvažnija stvar dovođenje otetih ljudi kući.
Lapid je takođe jučerašnju Neetanjahuovu objavu o crvenim linijama prije obnove pregovora o prekidu vatre nazvao "destruktivnom, štetnom i iznad sveta nepotrebnom".
Izraelska delegacija predvođena šefom bezbjednosne službe je već u Kairu radi nastavka razgovora, prenijele su danas popodne agencije.
U zatočeništvu u Gazi je još oko 120 talaca otetih u napadu palestinskih ekstremista predvođenih Hamasom na jug Izraela 7.oktobra. U prvoj fazi prekida vatre oslobodile bi se žene, starije osobe i bolesni.
Uz to bi se pregovaralo o uslovima druge faze, kada bi se iz zatočeništva pustili i muškarci vojnici. U trećoj fazi bi se vratila tijela preminulih talaca.
(Beta)
Izraelska vojska pozvala je danas Palestince da se evakuišu iz nekoliko četvrti Gaza Sitija, na sjeveru Pojasa Gaze, prema takozvanim humanitarnim zonama na jugu i u centralnom dijelu te teritorije.
Pukovnik Avihaj Adrai, izraelski vojni portparol za arapski jezik, objavio je uz poziv listu četvrti koje je potrebno evakuisati.
Kako je naveo to su četvrti Sabra, Rimal, Tel al-Ava i Daraž.
Poziv na evakuaciju uslijedio je pošto je izraelska vojska pokrenula jutros novi napad na južne i zapadne djelove Gaza Sitija, dok nastavlja vojnu operaciju u istočnoj četvrti Šeđaija, prenose izraelski mediji.
Humanitarna zona se nalazi u Al-Mavasiju na jugu i u centralnom delu Deir al-Balahu.
Stanovnici su počeli da beže iz svojih domova i skloništa u istočnom djelu Gaza Sitija još protekle noći, kada su izbili žestoki sukobi sa palestinskim ekstremistima, javlja Asošijeted pres.
Ne zna se koliko ljudi je pobjeglo, ali su stanovnici rekli da se radi o hiljadama ljudi koji traže bezbjedno mjesto.
Sjeverni dio Pojasa Gaze bio je na udaru u prvim nedjeljama rata i Izrael je ranije rekao da je preuzeo kontrolu nad njim.
Nove naredbe za evakuaciju su najnoviji znak da se Hamas regrupiše u područjima za koje je saopšteno da su pod izraelskom kontrolom.
Stanovnici su rekli takođe da izraelski borbeni avioni žestoko bombarduju istočne i južne djelove Gaza Sitija. Kopnene borbe u četvri Šeđaija i okolini traju već dvije nedjelje.
"Pobjegli smo po mraku usred teških udara. To je moje peto preseljenje", rekla je Sajeda Abdel-Baki, majka troje djece koja se sklonila u domu rođaka.
Izraelska vojska je saopštila da izvodi kontraterorističke operacije u Gaza Sitiju posle obavještajnih informacija o aktivnosti ekstremista u njima.
U saopštenju nije navedeno u kojima djelovima grada vojska dejstvuje.
Fadel Naim, direktor bolnice Al-Ahli, koja je u blizini evakuisanog područja, rekao je da su pacijenti i njihovi pratioci pobjegli u panici.
Nije bilo naredbi za evakuaciju bolnice, ali su se "stotine pacijenata i pratilaca uspaničile i otišle u strahu od najgoreg", rekao je on.
Pacijenti u kritičnom stanju su evakuisani u druge bolnice na sjeveru Gaze.
Izraelska vojska je obnovila kopnenu ofanzivu u Šeđaiji u junu, primoravši 60 do 80 hiljada ljudi da odatle pobjegnu.
U međuvremenu se očekuje obnova razgovora o prekidu vatre ove nedjelje i nekoliko zvaničnika je reklo da je razaranje izazvano izraelskom devetomjesečnom ofanzivom izgleda navelo Hamas da ublaži svoje zahtjeve.
Ta islamistička organizacija je tokom vikenda, kako se čini, odustala od zahtjeva da Izrael obeća kraj rata kao dio svakog sporazuma o prekidu vatre.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je u nedjelju rekao da je vojni pritisak, uključujući dvomjesečnu ofanzivu u gradu Rafi na jugu, koja i dalje traje, ono što je navelo Hamas da uđe u pregovore.
Njegov kabinet je najavio da će izraelski pregovarači obnoviti u narednim danima razgovore o prekidu vatre sa Hamasom koji su bili u zastoju nedjeljama, signalizirajući napredak ka sporazumu o okončanju rata, ali je rečeno da jaz još uvek postoji između dvije strane.
(BETA)
Grupa koja predstavlja porodice izraelskih talaca zatočenih u Pojasu Gaze apelovala je danas na premijera Izraela Benjamina Netanjahua da odloži svoj govor u Kongresu SAD dok se ne potpiše sporazum o oslobađanju njihovih rođaka.
Netanjahu će, kako je planirano, govoriti na zajedničkoj sjednici Kongresa 24. jula.
Izrael i Hamas trenutno vode razgovore preko posrednika koji bi trebalo da dovedu do zaustavljanja rata, oslobađanje talaca koji se nalaze u zatočeništvu Hamasa, kao i puštanje na slobodu stotina palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora.
Pomenuta grupa je pozvala Netanjahua da da prioritet sporazumu, prije nego što otputuje u inostranstvo.
"Govor bez konkretne akcije da se zaključi sporazum i dovedu naši voljeni kući je prevremen", saopštila je grupa koja predstavlja porodice talaca, ocijenivši da je povratak svih talaca trenutno glavni prioritet.
Porodice talaca su sve nezadovoljnije Netanjahuom, jer smatraju da njegova vlada nije bila sposobna ili nije bila voljna, da vrati otete kućama.
Na protestima širom zemlje u nedjelju je zahtijevano da Netanjahu zaključi sporazum kojim bi se oslobodili taoci, a pozivalo se i na njegovu ostavku.
(BETA)
Očekuje se da če bova laburistička vlada Velike Britanije da odustane od pokušaja da odloži donošenje odluke Međunarodnog krivičnog suda (ICC) o izdavanju naloga za hapšenje Benjamina Netanjahua zbog navodnih ratnih zločina u Gazi, prenosi Gardijan.
Do ovakvog razvoja događaja došlo je nakon što je Kir Starmer, novi premijer Ujedinjenog Kraljevstva, rekao predsjedniku Palestinske uprave Mahmudu Abasu da vjeruje da Palestinci imaju neosporno pravo na palestinsku državu. Starmer je u nedjelju razgovarao sa Abasom o "ogromnom broju izgubljenih života" u Gazi.
Takođe je razgovarao sa Netanjahuom, premijerom Izraela, naglašavajući "jasnu i hitnu" potrebu za primirjem u Gazi.
"Dodao je da je takođe važno osigurati dugoročne uslove za rješenje sa dvije države, uključujući i to da bi trebalo osigurati da palestinska uprava ima finansijska sredstva za efikasno funkcionisanje", stoji u izvještaju razgovora.
Starmer je rekao da je situacija na sjevernoj granici Izraela, gdje se dešavaju razmjene vatre sa Hezbolahom iz Libana, vrlo zabrinjavajuća i da je ključna stvar da sve strane postupaju sa oprezom.
Laburistički zvaničnici su kazali da stranka i dalje vjeruje da ICC, sa sjedištem u Hagu, ima jurisdikciju nad Gazom. U podnesku ICC-u, koji je podnijela prethodna vlada, Velika Britanija je tvrdila da sud nema jurisdikciju nad izraelskim državljanima. Zahtjev Britanije da odloži donošenje odluke je upućen 10. juna u tajnosti, ali ga je ICC otkrio prije dvije sedmice.
Prethodno sudsko vijeće ICC-a je dalo Ujedinjenom Kraljevstvu rok do 12. jula da podnese puni prigovor, ali sada ne izgleda vjerovatno da će nova vlada to nastaviti, čime će se ukloniti potencijalno odlaganje odluke prethodnog sudskog vijeća ICC-a o zahtjevu za naloge za hapšenje.
Velika Britanija je u svom prigovoru dovela u pitanje da li ICC može narediti hapšenje izraelskih građana. Ministarstvo vanjskih poslova je tvrdilo da palestinske vlasti nemaju jurisdikciju nad izraelskim državljanima prema sporazumima iz Osla, i kao rezultat toga, nisu mogli prenijeti jurisdikciju na ICC.
ICC je 2021. presudio da, uprkos tome što Palestina nije suverena država, ICC ima jurisdikciju nad svim navodnim kršenjima Rimskog statuta, osnivačke povelje ICC-a, na Zapadnoj obali, Istočnom Jerusalimu i u Gazi.
Izraelske snage napale su grad Gazu rano 8. jula, šaljući kolone tenkova u srce grada iz različitih smjerova u, kako su stanovnici rekli, jednom od najtežih napada od 7. oktobra.
Iz Civilne hitne službe Gaze, koja je u rukama Hamasa, rekli su kako vjeruju da je na desetine ljudi ubijeno u istočnim područjima Gaze, a timovi hitne pomoći nisu mogli doći do njih zbog ofanziva u toku u predgrađima Tel Al-Hava, Sabra, Daradž, Rimal i Tufa.
Izraelska vojska je u saopštenju rekla da je pokrenula operaciju protiv militantne infrastrukture u Pojasu Gaze, te da je iz akcije izbacila više od 30 boraca koji su predstavljali prijetnju izraelskim trupama, piše Reuters.
U početnom haosu napada Hamasa 7. oktobra, izraelske oružane snage su primijenile takozvani Hanibal protokol, direktivu za upotrebu sile kako bi se spriječila otmica vojnika čak i po cijenu života talaca, navodi se u izvještaju koji je prenio Gardijan.
Izraelski dnevni list Harec je u nedjelju, devet mjeseci nakon napada u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a još 250 oteto u Pojas Gaze, objavio da je operativna procedura korišćena na tri vojne lokacije koje je Hamas napao, potencijalno ugrožavajući i civile.
Još jedna poruka upućena izraelskoj diviziji u Gazi u 11.22 sati, otprilike pet sati nakon početka napada, naredila je: "Nijedno vozilo ne može se vratiti u Gazu".
Izvor iz južne komande rekao je za list: "Svi su tada znali da takva vozila mogu prevoziti otete civile ili vojnike ... Svi su znali šta znači ne dozvoliti nijednom vozilu da se vrati u Gazu".
Harec je naveo da još nije jasno da li su civili ili vojnici povrijeđeni kao rezultat ovih naredbi, ili koliko njih, ali dokumenti i svjedočanstva vojnika, kao i srednjeg i višeg nivoa oficira Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), sugerišu da je praksa bila široko rasprostranjena 7. oktobra usred nedostatka jasnih informacija dok se IDF borio da odgovori na napad.
U odgovoru na izvještaj, portparol IDF-a je rekao da su u toku unutrašnje istrage o tome šta se dogodilo 7. oktobra i u prethodnom periodu. "Cilj ovih istraga je da se nauči i izvuku pouke koje bi se mogle koristiti u nastavku borbe. Kada ove istrage budu završene, rezultati će biti transparentno predstavljeni javnosti,“ navodi se u saopštenju.
Istraga Hareca je posljednje izvještavanje izraelskih medija koje baca svjetlo na neuspjehe u vojnoj obavještajnoj službi i operativnim odgovorima u vezi sa ofanzivom Hamasa, najsmrtonosnijim pojedinačnim napadom na izraelskom tlu od osnivanja države 1948. godine.
Izraelska kampanja u Gazi još uvijek nije postigla nekoliko svojih navedenih ciljeva. Više od 38.000 ljudi je ubijeno u izraelskim operacijama na palestinskoj teritoriji, prema lokalnom ministarstvu zdravlja, i skoro cjelokupno stanovništvo od 2,3 miliona je raseljeno iz svojih domova u katastrofalnoj humanitarnoj krizi.
Optužbe su se prvi put pojavile u januaru da je IDF možda koristio Hanibal protokol kako bi spriječio borce Hamasa da se vrate u Gazu s taocima. Iako je direktiva do sada korišćena samo u vezi sa vojnicima, visokoprofilni incident u kibucu Be’eri, u kojem je general brigade naredio tenku da ispali granate na kuću u kojoj su bili borci Hamasa i 14 Izraelaca, ubivši 13 talaca, izazvao je pitanja o operativnim procedurama koje uzrokuju civilne žrtve.
Izraelska vojska je vjerovatno ubila više od desetak svojih građana tokom napada 7. oktobra, navodi se u istrazi UN-a prošlog mjeseca.
Takođe u nedjelju, izraelski Kanal 12 je izvijestio da sofisticirani sistem ranog upozoravanja na granici s Gazom, razvijen od strane Jedinice 8200, dijela obavještajne direkcije IDF-a, nije bio pravilno održavan i poznato je da često nije funkcionisao. Dosije koji su predstavili oficiri Jedinice 8200 prije 7. oktobra detaljno je opisivao složene planove invazije Hamasa, uključujući napade na izraelske gradove i vojne položaje, scenarije s taocima i potencijalne ishode, navodi se u izvještaju.
U novembru su članice jedinice "posmatračica", koje su bile raspoređene na dvije tačke duž oboda Gaze, rekle da su pokušale da upozore svoje nadređene u brojnim prilikama na neuobičajene aktivnosti duž ograde na granici prije napada Hamasa, ali su bile ignorisane. Petnaest posmatračica je ubijeno 7. oktobra, a još šest je odvedeno kao taoci.
Bilo kakav sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze mora da omogući Izraelu nastavak borbi do ispunjenja ciljeva, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu, dok se očekuje nastavak pregovora na temelju američkog plana o okončanju devetomjesečnog rata.
Pet dana nakon što je Hamas prihvatio ključni dio plana, dva zvaničnika palestinske militantne grupe rekla su da čekaju odgovor Izraela na svoj najnoviji prijedlog.
Netanjahu je trebalo da održi konsultacije kasno u nedjelju o narednim koracima u pregovorima koji se tiču plana u tri faze koji je u maju predstavio američki predsjednik Džo Bajden, a kojem su Katar i Egipat posrednici, podsjeća Reuters.
Cilj plana je da se okonča rat i oslobodi oko 200 izraelskih talaca koji su i dalje u Pojasu Gaze.
Hamas je odustao od ključnog zahtjeva da Izrael obeća trajno primirje prije potpisa sporazuma.
Umjesto toga, rečeno je da će se to postići kroz pregovore u sklopu šestosedmične prve faze, rekao je u subotu izvor iz Hamasa Reutersu.
Međutim, Netanjahu je rekao da insistira na tome da sporazum ne smije da sprečava Izrael od novog započinjanja borbi sve do ispunjenja ratnih ciljeva.
Ti ciljevi su na početku rata definisani kao uništavanje Hamasovih vojnih i vladajućih sposobnosti, kao i vraćanje talaca.
"Plan koji je prihvatio Izrael i pozdravio predsjednik Bajden će da omogući Izraelu da vrati taoce bez narušavanja drugih ratnih ciljeva", rekao je Netanjahu.
Sporazum, dodao je, mora i da zabrani krijumčarenje oružja Hamasu putem graničnog prelaza između Pojasa Gaze i Egipta, te ne bi trebalo da dopusti hiljadama naoružanih militanata da se vrate na sjever Pojasa Gaze.
Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijam Berns trebao bi da se sastane sa katarskim premijerom i šefovima izraelskih i egipatskih obavještajnih službi u srijedu u Dohi, rekao je izvor upoznat sa situacijom.
Berns bi ove sedmice trebalo i da posjeti Kairo, uz izraelsku delegaciju, izvijestila je u nedjelju katarska televizija Al Qahera News TV.
U Gazi, palestinski zdravstveni zvaničnici su rekli da je juče barem 15 ljudi ubijeno u izraelskim napadima. Među njima i Ehab Al-Gusein, Hamasov zamjenik ministra rada čiji su supruga i djeca ubijeni u maju, kao i tri druge osobe koje su ubijene u napadu na školu pod okriljem crkve u koju su se sklonile porodice.
Izraelska vojska je rekla da je, nakon preduzimanja koraka da minimalizuje rizik od civilnih žrtava, pogodila militante koji su se skrivali u školi, kao i zgradu u blizini gdje se izrađivalo oružje.
U centralnom i sjevernim područjima Rafe, na južnoj granici Pojasa Gaze sa Egiptom, izraelski tenkovi su počeli da ulaze dublje u teren i vrše napade.
Zdravstveni zvaničnici su kazali da su tamo pronašli tijela troje Palestinaca ubijenih vatrenim oružjem u istočnom dijelu grada.
Oružano krilo Hamasa i Islamističkog džihada je navelo da su njihovi borci napali izraelske snage na nekoliko lokacija u Pojasu Gaze sa protivtenkovskim granatama i minobacačkim bombama.
Izraelska vojska je javila juče da je ubila 30 Palestinskih boraca u Rafi, a da je u borbama stradao jedan izraelski vojnik.
U borbama je, prema Ministarstvu zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa, poginulo najmanje 87.828 ljudi. U toj palestinskoj teritoriji živi oko 2,3 miliona ljudi.
(Radio Slobodna Evropa)
Juče, na dan kada se obilježava tačno devet mjeseci od početka rata u Gazi, demonstranti u Izraelu blokirali su autoputeve širom zemlje, zahtijevajući ostavku premijera Benjamina Netanjahua i prekid vatre da bi se vratili taoci koje Hamas drži u Pojasu Gaze.
U blizini granice sa Gazom, demonstranti su pustili 1.500 crnih i žutih balona u vazduh koji simbolizuju ukupan broj svih onih koji su ubijeni i oteti.
Jučerašnji "Dan remećenja" počeo je u 6:29 ujutro, u isto vrijeme kada su Hamasovi militanti lansirali prve rakete ka Izraelu u napadu 7. oktobra kojim je pokrenut rat. Demonstranti su blokirali glavne puteve i demonstrirali ispred domova izraelskih ministara.
Dugotrajni napori da se postigne primirje dobili su zamah posljednje nedjelje jer je Hamas odustao od ključnog zahteva da Izrael prekine rat. Ta grupa i dalje želi da posrednici garantuju trajni prekid vatre, dok Netanjahu obećava da će nastaviti borbu dok Izrael ne uništi vojne i upravljačke sposobnosti Hamasa.
Posrednici iz SAD, Egipta i Katara pojačali su napore u protekloj sedmici da posreduju za sporazum Izraela i Hamasa. Uz to je pokret Hezbolah rekao da će zaustaviti svoje napade iz Libana na Izrael ako dođe do prekida vatre u Gazi.
Kompromis koji je u subotu najavio Hamas, mogao bi da dovede do prve pauze u borbi od novembra i da uspostavi teren za dalje razgovore, iako sve strane i dalje upozoravaju da dogovor još nije gotova stvar.
Primirje bi počelo "potpunim" šestonedjeljnim prekidom vatre tokom kojeg bi taoci - stariji, bolesni i žene bili pušteni iz Gaze u zamjenu za stotine Palestinaca koji su u zatvorima Izraela.
Tokom ta 42 dana, izraelske snage bi se povukle iz gusto naseljenih oblasti Gaze i dozvolile povratak raseljenih u njihove domove u severnoj Gazi.
(BETA)
Bonus video:
