Pomoć Kijevu sigurna samo godinu

NATO lideri na samitu u Vašingtonu, koji je u sjenci predstojećih izbora u SAD, obećali vojni paket Ukrajini, ali je izostalo višegodišnje obavezivanje na kojem je insistirao Jens Stoltenberg

11512 pregleda 56 reakcija 9 komentar(a)
NATO lideri juče u Vašingtonu, Foto: Rojters
NATO lideri juče u Vašingtonu, Foto: Rojters

NATO saveznice će se obavezati da podrže Ukrajinu na “nepovratnom putu” ka evroatlantskim integracijama uključujući i članstvo u Alijansi i pozvati Kinu da prekine svaku podršku ratnim naporima Rusije protiv Kijeva, navodi se u nacrtu zajedničkog saopštenja u koji je Rojters imao uvid.

U nacrtu pripremljenom za samit u Vašingtonu povodom 75. godišnjice Alijanse navodi se da saveznici namjeravaju da Ukrajini obezbijede minimum 40 milijardi eura vojne pomoći u narednoj godini, ali ne uključuje višegodišnje obavezivanje koje je tražio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Takođe je upotrijebljen oštriji ton prema Kini, nazivajući je “odlučujućim faktorom” za ratne napore Rusije u Ukrajini i navodeći da Peking i dalje predstavlja sistemske izazove za evroatlantsku bezbjednost.

NATO samit
foto: REUTERS

Stoltenberg je kazao novinarima da on očekuje da se saveznici dogovore oko “značajnog” paketa za Ukrajinu i da prošire druga partnerstva naročito u Azijsko-pacifičkom regionu. Istakao je da će paket uključivati novu NATO komandu za Ukrajinu koja će pružiti bezbjednosnu pomoć i obuku, i dugoročno obećanje o nastavku i održivosti podrške Kijevu. Biće novih saopštenja o vojnoj pomoći, dodao je, uključujući vazdušnu odbranu i poteze kako bi se obezbijedila puna interoperabilnost između ukrajinskih i NATO snaga.

NATO članice su već najavile isporuku pet dodatnih patriot i drugih strateških sistema vazdušne odbrane za pomoć Ukrajini.

Prva serija američkih bombardera F-16 već se transportuje u Ukrajinu iz Danske i Holandije i letjeće ukrajinskim nebom ovog ljeta, izjavio je juče na marginama samita američki državni sekretar Entoni Blinken.

Reagujući na vijest o isporukama aviona F-16 Ukrajini, portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova je kazala da to pokazuje da SAD predvode “ratnu bandu” koja se bori protiv Rusije.

U nacrtu saopštenja, koje treba da odobre svih 32 NATO članice potvrđuje se da će “NATO biti u poziciji da proširi poziv Ukrajini da se pridruži Alijansi kada se oko toga dogovore saveznice i ispune uslovi”. Takođe se navodi da su saveznici NATO-a spremni da održavaju kanale komunikacije sa Moskvom radi smanjenja rizika i sprečavanja eskalacije.

Predsjednik SAD Džo Bajden obećao je u utorak u snažnom govoru da će braniti Ukrajinu od ruske invazije, u očiglednom naporu da iskoristi globalnu pozornicu kako bi pokazao pokaže saveznicima kod kuće i u inostranstvu da, uprkos brojnim pitanjima o njegovoj sposobnosti za obavljenje dužnosti, još uvijek može da predvodi.

Bajden je kazao da je NATO “snažniji nego ikada” i da Ukrajina može i da će zaustaviti Vladimira Putina “uz našu potpunu, kolektivnu podršku”.

Sukob sa Rusijom oko Ukrajine je na vrhu NATO agende, međutim samit je takođe pružio priliku liderima da se pozabave i drugim bezbjednosnim pitanjima, uključujući rat u Gazi i produbljivanje veza između Rusije, Irana, Kine i Sjeverne Koreje.

Američki predsjednički izbori u novembru mogu dovesti do snažne promjene u podršci Vašingtona Ukrajini i NATO-u. Republikanski kandidat Donald Tramp je doveo u pitanje količinu pomoći koju SAD šalju Ukrajini, kao i generalno pomoć saveznicima.

Zelenski juče u Vašingtonu uoči sastanka sa Kirom Starmerom
Zelenski juče u Vašingtonu uoči sastanka sa Kirom Starmeromfoto: REUTERS

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u utorak da ne može da predvidi šta bi Donald Tramp uradio ako ponovo postane predsjednik SAD, ali da čitav svijet, uključujući i Putina, iščekuje rezultate izbora. Zelenski je u Vašingtonu kazao da se nada da Tramp neće napustiti NATO i da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu u odbrani protiv ruske invazije. “Ne poznajem ga baš dobro”, rekao je Zelenski. Dodao je da je imao “dobre sastanke” sa njim tokom Trampovog prvog predsjedničkog mandata, ali da je to bilo prije ruske invazije 2022. godine. “Ne mogu vam reći šta će on uraditi ako postane predsjednik SAD. Ne znam”.

Dok je Bajden, koji se suočava sa pozivima da odustane od trke za Bijelu kuću, pokušavao da osvoji podršku saveznika i domaće javnosti, nekoliko visokih evropskih zvaničnika sastalo se Trampovim saradnicima u očiglednom pokazatelju da unutar vojne alijanse raste nervoza povodom ishoda izbora u novembru.

Lideri, ministri i visoki zvaničnici iz više evropskih vlada, naročito iz istočne Evrope i nordijskih država organizovali su sastanke sa Kitom Kelogom, bivšim šefom kabineta u Nacionalnom savjetu bezbjednostu i bivšim državnim sekretarom Majkom Pompeom, prenio je juče “Fajnenšl tajms”.

Sijarto: Povratak Trampa na čelo SAD je šansa za mir u Ukrajini

Mađarska na mogućnost povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću gleda kao na “šansu za mir” u Ukrajini, kazao je juče za Rojters mađarski šef diplomatije Peter Sijarto.

U intervjuu za Rojters, Sijarto je kazao da je cilj Mađarske okončanje rata kroz mirovne pregovore koji bi uključivali i Rusiju i Ukrajinu. “Smatram da je potreban veoma snažan spoljašnji uticaj kako bi oni makar pregovarali”, kazao je Sijarto. “Ko ima šansu za to u narednom periodu? To je samo predsjednik Tramp ako bude izabran”, dodao je.

Peter Sijarto
foto: REUTERS

Tramp tvrdi da bi on brzo okončao rat. On nije ponudio detaljan plan kako bi to ostvario, ali je Rojters prošlog mjeseca objavio da su savjetnici bivšem predsjedniku predočili plan za okončanje rata dijelom tako što bi buduću pomoć KIjevu uslovili tome da se Ukrajina uključi u mirovne pregovore. “Vidimo šansu za mir ako Tramp pobijedi. Vidimo šansu za dobre odnose Mađarske i SAD ako Tramp pobijedi”, kazao je Sijarto.

Sijarto se ranije juče sastao sa ukrajinskim ministrom inostranih poslova Dmitrom Kulebom koji je kasnije na mreži X objavio da inicijativa za okončanje rata ne smije biti zasnovana na ruskom narativu.

Sijarto je kazao da Mađarska ne vidi Rusiju kao prijetnju za NATO ili EU članice, ističući da su ruski lideri “racionalni” i da neće rizikovati direktni konflikt sa zapadom.

Mađarski premijer Viktor Orban posjetio je prošle nedjelje Moskvu u okviru, kako je kazao, mirovne misije. Ambasador SAD u Budimpešti Dejvid Presman, kazao je da je Orbanovi sastanci sa Putinom i Sijartove posjete Moskvi škode odnosima Mađarske sa saveznicima. “”Ovdje se ne radi o miru, već o profitu”, objavio je Presman na mreži X. Sijarto je kazao da je taj komentar “neprihvatljivo” miješanje jednog diplomate. “Ono što ambasador SAD radi u Budimpešti je politički aktivizam... On je lider opozicije”, kazao je.

Bonus video: