Emocionalno i fizičko zlostavljanje tokom 11 godina braka je dovelo Rani Miranti do toga da se pridruži borilačkom klubu gdje se obučava u borilačkim vještinama.
Miranti je jedna od sve većeg broja Indonežanki koje pohađaju časove samoodbrane jer je rodno zasnovano nasilje veliki izazov u toj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta sa muslimanskom većinom.
"Državna zaštita obično dolazi pošto se nasilje desi, a nikada ne znamo kada će doći", rekla je ta 38-godišnja samohrana majka troje djece. "Nažalost, kada dođe iznenada, niko ne može pomoći. Dakle, moramo imati sposobnosti samoodbrane", ukazala je ona.
Državna Komisija za nasilje nad ženama - "Komnas Perempuan" zabilježila je 289.111 slučajeva prošle godine, što je smanjenje od oko 12 odsto u odnosu na 339.782 u 2022. godini, kada je donijet Zakon o rodnom nasilju.
Međutim, Komisija je sugerisala da najnoviji podaci predstavljaju "vrh ledenog brijega" u nasilju zasnovanom na rodu. Sumnja se da je pravi broj slučajeva znatno veći, navodi se u godišnjem izvještaju "Komnas Perempuana" za 2023. objavljenom u martu.
Veliki broj slučajeva nije prijavljen zbog nekoliko faktora: ograničenog pristupa žrtvama uslugama za žalbe, slabog sistema dokumentacije slučajeva i visokog nivoa društvene stigme prema žrtvama nasilja, navodi se u izvještaju.
Parlament Indonezije je 2022. godine odobrio dalekosežan zakon koji utvrđuje kaznu za rodno nasilje i garantuje restituciju i druge pravne ljekove za žrtve i preživjele.
Zakon je donijet nedjelju dana pošto je indonežanski Visoki sud osudio na smrt direktora jednog islamskog internata jer je pet godina silovao najmanje 13 učenica i oplodio neke od njih. Djevojčice su imale između 11 i 14 godina i bile sistematski silovane, što je izazvalo negodovanje javnosti jer on nije ranije uhvaćen.
U julu, Izborna komisija Indonezije je smijenila svog predsjednika pošto ga je proglasila krivim za seksualni napad nakon žalbe jedne njene službenice. Bio je to posljednji u nizu visokoprofilnih slučajeva nasilja nad ženama u zemlji na arhipelagu s više od 277 miliona stanovnika.
S porastom broja slučajeva, sve više indonežanskih žena i djevojaka koje su se plašile fizičkog nasilja, okrenule su se alternativnim načinima da se obezbijede, uključujući časove samoodbrane i klubove.
Za Miranti čiji je muž više puta napadao i fizički zlostavljao, "Muai Thai" je najpogodnija samoodbrana jer joj pomaže da stekne više vještina, samopouzdanja i tehnika sprečavanja napada.
Noseći crveni hidžab i bokserske rukavice, učiteljica u islamskoj osnovnoj školi u Džakarti pokazala je svoju vještinu udaranja svom sparing partneru. To je dio njene rutine treninga na kursu mješovitih borilačkih vještina u Džakarti, gdje se upisala prije dvije godine pošto je odlučila da izađe iz nasilnog braka 2018.
Porijeklom s Tajlanda, "Muai Thai" je vrsta "kik-boksa" koji uključuje udarce koljenima i laktovima, stopalima i šakama.
"Sada imam način. ... Imam vještinu da uzvratim", rekla je Miranti. "Ali što je još važnije, naučila sam da izbjegavam situacije tako što sam svjesnija svog okruženja".
Mirantiina trenerka Rahimatul Hasana rekla je da je preplavljena sve većom potražnjom žena koje žele da uče borilačke vještine, posebno na privatnim treninzima, jer je teško naći instruktorke "Muai Thai".
"Mnoge se neće osjećati prijatno da ih treniraju muškarci ili će im trebati privatni čas kod kuće", dodala je ona.
Ona je rekla da je većina žena koje su pohađale njene časove samoodbrane stidljive, a neke su i ranije bile zlostavljane.
"Učenje fizičke samoodbrane ne samo da daje alate za kontrolu reakcija na negativne situacije, već može izgraditi i samopouzdanje za mentalnu odbranu", rekla je Hasana.
Njen suprug, profesionalni MMA borac Rizal Zulmi, rekao je da rastući trend žena koje uče borilačke vještine pokazuje nasilnicima i kriminalcima da "sve žene nisu lak plijen".
"Borilački sportovi su nedavno postali popularni među ženama", rekao je Zulmi, osvajač više od 30 medalja na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou.
Rangi Virantika Sudrajat, druga Indonežanka koja je pohađala časove MMA, rekla je da je fizički trening u borilačkim vještinama najviše doprinio njenim dužnostima ljekara opšte prakse u "Ljekarima bez granica".
Ta 31-godišnja doktorka radila je u nekoliko izbjegličkih logora u Pakistanu, Jemenu, Južnom Sudanu, Bangladešu i Sijera Leoneu. Ona je rekla da borilačke vještine ne samo da joj izgrađuju samopouzdanje i fizičku snagu, već služe i za upravljanje stresom.
Andi Jentrijani, glavna komesarka Državne komisije za nasilje nad ženama, pozdravila je to što sve više žena ide na časove samoodbrane.
Među evidentiranim vrstama nasilja u kući su pokušaji silovanja, bračno silovanje, prisilni abortus i incest. Većina žrtava su studentkinje od 18 do 24 godine, a većina prijavljenih počinilaca su njihovi bivši ili sadašnji muški partneri.
Skoro sve žrtve su bile mlađe i imale su niži nivo obrazovanja od počinilaca, što ukazuje da nasilje nad ženama često uključuje neravnotežu moći, rekla je Jentrijani.
Ona je rekla da je više ljudi prijavilo seksualno uznemiravanje 2023. godine, godinu dana po donošenju Zakona o rodnom nasilju. Njena komisija je prošle godine primila skoro 800 prijava o onlajn i fizičkom seksualnom uznemiravanju i 200 prijava silovanja.
"Mnogi u našem društvu još smatraju da su slučajevi seksualnog nasilja nešto sramotno i sramotno za žene žrtve", rekla je Jentrijani, te mnoge porodice odlučuju da to ne prijave. "I dalje često vidimo ućutkivanje žrtava, uključujući i nasilja nad ženama", dodala je ona.
Bonus video:
