Bajden se povukao iz predsjedničke trke, podržao Kamalu Haris

Američki predsjednik Džozef Bajden povukao se iz predsjedničke trke za novi mandat, prenosi agencija Rojters.

Ta agencija prenosi da je Bajden danas završio svoju kampanju za reizbor nakon što su njegove kolege iz Demokratske stranke izgubile vjeru u njegovu mentalnu oštrinu i sposobnost da pobijedi republikanskog protivkandidata Donalda Trampa.

Bajden je u postu na društvenoj mreži Iks poručio da će ostati u svojoj ulozi predsjednika i vrhovnog komandanta do isteka mandata u januaru 2025. godine i da će se obratiti naciji ove sedmice.

"Bila mi je najveća čast u životu da služim kao vaš predsjednik. I dok je moja namjera bila da tražim reizbor, vjerujem da je u najboljem interesu moje stranke i zemlje da se povučem i da se fokusiram na ispunjavanje svojih dužnosti predsjednika do kraja mog mandata", napisao je Bajden.

Bajden je na mreži Iks saopštio da podržava potpredsjednicu SAD Kamalu Haris da ga zamijeni u predsjedničkoj trci.

"Kolege demokrate, odlučio sam da ne prihvatim nominaciju i da svu svoju energiju usmjerim na dužnosti predsjednika do kraja svog mandata", napisao je on na Iksu.

Dodao je da je njegova prva odluka kao kandidata na izborima 2020. bila da izabere Kamalu Haris za potpredsjednicu, te da je to bila najbolja odluka koju je donio.

"Danas želim da pružim punu podršku da Kamala bude kandidatkinja naše stranke ove godine. Demokrate - vrijeme je da se okupimo i pobijedimo (Donalda) Trampa", napisao je.

Rojters je prethodno naveo da Bajden nije odmah podržao Haris da ga zamijeni kao kandidata.

Radio Slobodna Evropa navodi da Demokratska stranka sada treba da izabere novog kandidata koji će se u novembru sučeliti s republikanskim kandidatom Donaldom Trampom u trci koja je već obilježena napetostima, podjelama i pokušajem ubistva Trampa.

Do povlačenja iz izborne trke dolazi nakon mjeseci nagađanja o Bajdenovoj starosti i sposobnosti da služi još četiri godine, što je praćeno nizom gafova i, prema ocjenama iz njegove stranke, katastrofalnog nastupa u debati protiv Trampa.

Bajden (81) prethodno je insistirao na tome da je u najboljoj poziciji da porazi Trampa na predstojećim izborima 5. novembra, ali se suočio s pozivima iz vlastite stranke da se povuče.

Bajdenu je prije tri dana, jak udarac zadao poznati demokratski kongresmen Adam Šif iz Kalifornije, koji je rekao da je vrijeme da Bajden prepusti kormilo nekom drugom.

Glas Amerike piše da je odustajanjem od izborne trke, Bajden otvorio put za Haris da bude prva afromaerička predsjednička kandidatkinja u američkoj istoriji.

Taj medij navodi da još nije poznato da li će druge demokrate biti konkurencija Haris za stranačku nominaciju. Za sada, ona se smatra favoritom mnogih stranačkih zvaničnika.

Bajden je odustao od kandidature za drugi mandat nakon javnog i privatnog pritiska mnogih demokratskih članova Kongresa i partijskih zvaničnika, piše Glas Amerike.

Rojters: U nedjelju popodne rekao da se povlači, bio ljut na Pelosi

Rojters prenosi pozivajući se ba izvor upoznat sa slučajem da je Bajden do subote uveče planirao da ostane u predsedničkoj trci, ali da je danas popodne rekao višem osoblju da se povlači.

"Sinoć je poruka bila da se ide punom brzinom naprijed. Oko 1:45 danas, predsjednik je svom timu rekao da je promijenio mišljenje", rekao je izvor Rojtersu, želeći da ostane anoniman.

Taj medij navodi da je odluka zatekla mnoge službenike Bijele kuće, a nekolicina je izrazila šok da je predsjednik dao najavu dok se oporavljao od koronavirusa u svom domu u Rehobot Biču u američkoj državi Delaver.

Bajden je kašljući proveo vikend boreći se sa pritiskom demokrata da napusti trku, piše Rojters.

Posebno je bio ljut na bivšu predsjednicu Predstavničkog doma Nensi Pelosi, za koju su Bajdenovi savjetnici vjerovali da je organizovala kampanju pritiska ne bi li ga natjerala povuče.

Nekoliko sati prije šokantne objave, Bajdenova kampanja je demantovala izvještaje da predsjednik SAD planira da odustane.

Istorijski potez

Samo četiri dana uoči najave da izlazi iz trke, Bajden je treći put bio pozitivan na kovid, što ga je primoralo da skrati predizbornu posjetu Nevadi i vrati se kući u Delaver gdje je u izolaciji. Do sada ga je više od 30 demokratskih članova Kongresa pozvalo da odustane od trke.

Bajdenov potez je istorijski - prvi je aktuelni predsjednik koji je odustao od kandidature za drugi mandat od predsjednika Lindona Džonsona u martu 1968. godine, piše Glas Amerike.

Ako Haris bude kandidatkinja demokrata, bila bi prva crnkinja i Amerikanka azijskog porijekla koja se kandidovala za položaj predsjednice u zemlji koja je tokom više od dva vijeka demokratije izabrala jednog afroameričkog predsjednika i nikada predsjednicu, piše taj medij.

Kada je pobijedio Trampa 2020. godine, Bajden je bio najstariji američki predsjednik u istoriji. Tokom kampanje navodio je da je most do naredne generacije demokratskih lidera. Neki su to tumačili najavom da će služiti samo jedan mandat.

Međutim, odlučio je da se ponovo kandiduje, uvjeren da je jedini demokrata koji može ponovo da pobijedi Trampa.

Njegov tim nadao se da će snažnim nastupom u debati 27. juna ublažiti strahovanja demokrata u pogledu njegovih godina. Međutim, dogodilo se suprotno - poslije debate, oko 40 odsto demokrata smatralo je da bi trebalo da izađe iz trke, prema istraživanju Rojtersa i Ipsosa.

Prema nedavnoj anketi AP-a i Centra za javno istraživanje NORC, ta cifra je bila 65 procenata.

Donatori su počeli da se bune, a vodeće demokrate da poručuju Bajdenu da ne može da pobijedi. Bajden se u početku opirao pritisku, pričao sa članovima Kongresa i guvernerima, i dao niz TV intervjua. Međutim, to nije bilo dovoljno s obzirom na to da ankete pokazuju da se povećava Trampova prednost u državama koje će odlučivati pobjednika izbora 5. novembra.

U strahu da neće izgubiti samo u predsjedničkoj trci, već i da će pretrpjeti velike gubitke u Senatu i Predstavničkom domu, demokrate su počele da vrše sve veći pritisak na Bajdena da se povuče.

S druge strane, Tramp - koji je nedavno preživio atentat - formalno je prihvatio republikansku nominaciju na stranačkoj konvenciji protekle nedjelje, a stranka je bila jedinstvena u podršci bivšem predsjedniku. Međutim, Tramp je u Njujorku osuđen za pokušaje da zataška isplate jednoj porno glumici, a suočen je i sa još dvije krivične optužnice za pokušaje da prekroji izbornu volju 2020. godine.

Tokom stranačkih izbora, Bajden je osvojio više od 3.600 delegata koji bi trebalo da formalno biraju predsjedničkog kandidata na stranačkoj konvenciji u Čikagu u avgustu.

Ako Demokratska strana ne promijeni pravila, delegati čiju je podršku Bajden osvojio biće označeni kao "neopredijeljeni" na konvenciji, što znači da mogu da glasaju za njegovog nasljednika.

Reakcije lidera drugih država

Više lidera drugih država komentarisalo je Bajdenovu odluku da odustane od predsjedničke trke.

Premijer Velike Britanije Kir Starmer je poručio da je Bajden donio odluku baziranu na onome za šta vjeruje da je u najboljem interesu američkog naroda, prenosi agencija Rojters.

Premijer Norveške Jonas Gar Store poručio da poštuje odluku Bajdena da se ne kandiduje za reizbor, prenosi Rojters.

"To zaslužuje poštovanje", rekao je Store za nacionalnu televiziju NRK.

"Bajden je bio jedan od najistaknutijih američkih političara tokom nekoliko decenija i predsjednik koji je sproveo nekoliko važnih reformi", poručio je on.

Premijer Poljske Donald Tusk je na Iksu napisao: "Gospodine predsjedniče Džozefe Bajdene, mnogo puta ste donosili teške odluke koje su učinile Poljsku, Ameriku i svijet bezbjednijim, a demokratiju i slobodu jačim. Znam da ste se rukovodili istim principima kada ste saopštavali svoju najnoviju odluku, moguće i najtežu u svom životu."

Češki premijer Peter Fijala je takođe na Iksu napisao: "To je nesumnjivo odluka državnika koji je decenijama služio svojoj zemlji. To je odgovoran i lično težak korak, ali je utoliko vredniji. Držim palčeve za SAD da dobar predsjednik ispliva iz demokratskog takmičenja dva jaka i ravnopravna kandidata."

Rojters prenosi da je portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao da su izbori za četiri meseca, te da je to dug period u kome može mnogo toga da se promijeni.

"Moramo biti strpljivi i pažljivo pratiti šta se dešava. Prioritet za nas je specijalna vojna operacija", rekao je Peskov misleći na rat u Ukrajini koji Rusija naziva "specijalna vojna operacija".