Ako bude zvanično izabrana za predstavnicu demokrata, a potom i predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u novembru, Kamala Haris stupila bi na funkciju sa definisanom spoljnopolitičkom putanjom, piše portal Politiko, a prenosi N1.
U većini oblasti, Kamala Haris bi vjerovatno nastavila sa mnogim spoljnopolitičkim ciljevima aktuelnog predsjednika SAD predsednika Džozefa Bajdena.
Njena administracija bi vjerovatno ponudila snažnu podršku ukrajinskim ratnim naporima i nastavila inicijative za produbljivanje saveza u Aziji i Pacifiku, suočenim sa geopolitičkim usponom Kine, navodi Politiko.
I vjerovatno bi, dodaje Politiko, SAD nastavile da pružaju snažnu podršku Izraelu i drugim saveznicima na Bliskom istoku.
Ali kada je riječ o izraelskom ratu protiv Hamasa, Haris je, dodaju, zvučala kao da više saosjeća sa situacijom Palestinaca, što je stav koji bi mogao da omekša arapsko-američke glasače i druge koji su zabrinuti zbog Bajdenove podrške izraelskim ratnim naporima u Gazi.
Bajden se juče povukao iz trke za drugi predsjednički mandat i podržao Haris.
Rusija i Ukrajina
Kao i Bajden, Haris je snažna pristalica Ukrajine u njenoj odbrani od Rusije i očekuje se da će uglavnom nastaviti ovu politiku. U junu, Haris je predstavljala SAD na Samitu za mir u Ukrajini, gdje je imala šesti sastanak sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. Ona je izrazila snažnu podršku transatlantskoj saradnji na podršci Kijevu.
Haris je ove godine u intervjuu za NBC njuz rekala da Ukrajina može da nastavi da računa na podršku Vašingtona dok se rat nastavlja.
"Ukrajini je potrebna naša podrška. I mi ćemo je dati", navela je.
Na ovogodišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, Haris je takođe ponovila obećanje Bajdenove administracije da će podržavati Ukrajinu "koliko god bude potrebno".
Ona je takođe bila žestoki kritičar predsjednika Rusije Vladimira Putina, okrivljujući ga za smrt ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog ove godine. Ona je kritikovala ruske napade na ukrajinske civile kao "zločine protiv čovječnosti" i obećala da će vlasti u Moskvi pozvati na odgovornost.
Bliski istok
Po pitanju Izraela, Haris je kao senatorka izrazila podršku rješenju sa dvije države i podržala Abrahamov sporazum. Kao potpredsjednica, Haris je privatno govorila da Bajdenova administracija treba da zauzme jači stav protiv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, pošto se broj civilnih žrtava u Gazi povećavao.
Javno, Haris je pozivala na hitan privremeni prekid vatre u martu. Ona je izrekla najoštriji ukor protiv toga kako Izrael omogućava protok humanitarne pomoći u Pojas Gaze i opisala sukob kao „humanitarnu katastrofu“ za nevine civile.
Džoš Pol, bivši zvaničnik Stejt departmenta koji se bavi prenosom oružja američkim saveznicima, rekao je da Haris djeluje manje "uštogljena i nepopustljiva" od Bajdena u pogledu politike Izraela.
Ipak, priznao je, malo koji predsjednik SAD bi bio spreman da promijeni politiku prema Izraelu u kratkom roku.
"Imam oprezan i ograničen optimizam — ali i duboko osjećanje olakšanja što Demokratska stranka neće kandidovati za predsjednika SAD čovjeka koji nas je sve učinio saučesnicima u tolikoj i takvoj nepotrebnoj šteti", rekao je Pol.
Haris je podržala sporazum o zajedničkom sveobuhvatnom akcionom planu iz 2015. sa Iranom o obuzdavanju nuklearnog programa Teherana. I osudila je vojni udar u januaru 2020. kada je ubijen najviši iranski general Kasem Sulejmani i susponzorisala zakon koji nije izglasan o blokiranju daljih vojnih akcija protiv iranskih lidera i ciljeva.
Kada je ijreč o Saudijskoj Arabiji, Haris se pridružila struji koja se zalagala ograničavanju prodaje oružja i vojne pomoći Rijadu zbog uloge u jemenskom građanskom ratu i ubistva saudijskog novinara i kolumniste Vašington posta Džamala Kašogija.
A Haris je podržala zakon o komemoraciji genocida nad Jermenima, koji je bio izvor tenzija između Turske i Jermenije tokom jednog vijeka.
Azija
Haris će vjerovatno nastaviti oštru politiku Bajdenove administracije prema Kini ako bude izabrana za predsjednicu.
Kao senatorka, ona je kritikovala pristup bivšeg predsjednika SAD i kandidata Republikanaca za predsjednika SAD na izborima u novembru Donalda Trampa Pekingu, rekavši nekadašnjem potpredsjedniku Majku Pensu tokom potpredsjedničke debate 2020. da je Tramp "izgubio taj trgovinski rat" i da njegove tarife štete američkoj ekonomiji bez pnovnog promišljanja odnosa SAD i Kine.
"Ne radi se o povlačenju, već o tome da osiguramo da štitimo američke interese i da smo lider u pogledu pravila, za razliku od toga da slijedimo tuđa pravila", rekla je Haris u intervjuu za CBS prošle godine.
Haris je takođe otvoreno govorila o osjetljivim pitanjima koja potresaju odnose SAD i Kine. Redovno je radila na zakonodavstvu kao senatorka koja promoviše ljudska prava u Hong Kongu.
Tramp je potpisao dvopartijski zakon koji je predstavio sa senatorom Markom Rubiom koji promoviše ljudska prava u Hong Kongu i sankcioniše hongkonške zvaničnike umiješane u "podrivanje osnovnih sloboda i autonomije" na toj teritoriji.
Godinu dana kasnije, Haris je ko-sponzorisala Zakon o politici ljudskih prava Ujgura i pomogla da on postane zakon 2020. godine.
Njena administracija će vjerovatno nastaviti nezvaničnu podršku samoupravnom ostrvu, posebno u svjetlu sve većih kineskih vojnih prijetnji. U septembru 2022. rekla je "nastavićemo da podržavamo samoodbranu Tajvana, u skladu sa našom dugogodišnjom politikom".
Otkako je postala potpredsjednica, Haris je razgovarala i sa kineskim liderom Si Đinpingom i sa predsjednikom Tajvana Lai Čing-teom. Haris se nakratko sastala sa Sijem na marginama sastanka lidera APEC-a 2022. gdje ga je pozvala da "održi otvorene linije komunikacije kako bi odgovorno upravljali konkurencijom između naših zemalja", rekla je ona na društvenim mrežama.
Haris je upoznala Laija na inauguraciji predsjednika Hondurasa Ksiomare Kastra te iste godine prije nego što je Lai uspio da se kandiduje za predsjednika Tajvana u januaru.
Haris se usprotivila Trampovoj "ofanzivi šarma" prema sjevernokorejskom lideru Kim Džong Unu i kritikovala Trampovu administraciju da ne čini dovoljno da obuzda nuklearne prijetnje iz ove države.
Haris, čija je majka Indijka, takođe je redovno kritikovala indijsku vladu i sastajala se sa pripadnicima kašmirske dijaspore. Čini se da su se veze između Haris i vlade Narendre Modija izgladile, a Modi je pohvalio Haris tokom državne posjete Vašingtonu 2023. godine.
Devet kandidata za potpredsjednika Kamale Haris
Spekulacije o tome ko bi mogao da bude kandidat za potpredsjednika Kamale Haris počele su odmah nakon objave Džozefa Bajdena da se povlači iz predsjedničke trke, čak i prije nego što je Haris zvanično proglašena kandidatom Demokratske stranke.
Pojedine demokrate, kao što su Džo Šapiro, Grečen Vitmer ili Bob Brejdi brzo su i"splivali" na vrh te liste.
Kako piše Politiko, na osnovu neimenovanog izvora, guverner Kentakija Endi Bešir i Sjeverne Karoline Roj Kuper obojica se smatraju validnim kadidatima.
Demokratski strateg blizak Bijeloj kući rekao je da je senator Mark Keli (Distrikt Arizone) takođe u razmatranju.
"Postavlja se pitanje: ko može da pobijedi Trampa u njihovoj matičnoj državi?" rekao je demokratski strateg blizak Bijeloj kući za Politiko.
Strateg je primijetio da Keli, koji je lako dobio reizbor u državi u kojoj je Bajden vodio prije četiri godine, ima jedinstvenu biografiju, jer je letio na borbenim misijama u mornarici i komandovao Međunarodnom svemirskom stanicom kao astronaut.
Njegova supruga, bivša predstavnica Gabi Gifords, postala je heroj demokratskih organizacija koje se bore protiv nasilja vatrenim oružjem nakon što je bila žrtva nasilja na predizbornom skupu za svoj reizbor. U napadu je teško povrijeđena.
"Dobra stvar je što ona ima mnogo mnogo dobrih opcija", rekao je strateg o Haris.
Među njima su:
Guverner Pensilvanije Džoš Šapiro
Šapiro (51) je bio guverner od 2023. godine, a prije toga je bio generalni tužilac Pensilvanije od 2017. godine, komesar okruga i predstavnik države. Ako bi Haris izabrala Šapira, to bi moglo donijeti dodatne glasove iz nestabilne države koju demokrate očajnički moraju da zadrže ako žele da zadrže Bijelu kuću.
Šapiro je takođe obećao da će podržati Haris kao kandidata u nedjelju i pozvao članove svoje stranke da se ujedine iza nje.
"Poznajem Kamalu Haris skoro dvije decenije — oboje smo bili tužioci, obojica smo se zalagali za vladavinu zakona, oboje smo se borili za ljude i dali rezultate. Kamala Haris je patriota vrijedna naše podrške“, napisao je on na društvenoj mreži Iks.
Senator iz Arizone Mark Keli
Keli (60) je služio kao senator od 2020. godine, a prije toga je bila NASA-in astronaut i borbeni pilot mornarice. Oženjen je bivšom predstavnicom Gabi Gifords i predstavlja ključnu državu na izbornom bojnom polju.
Kao demokrata iz pogranične države, on ima više ovlašćenja da govori o pitanjima migracije – što je veliki plus jer republikanci napadaju Haris zbog toga što, nakon što ju je Bajden 2021. godine postavio kao nadležnu za pitanja granice, ona nije riješila probleme i preveliki ulazak kako ljudi, tako i narkotika iz Južne Amerike.
"Ne mogu biti sigurniji da je potpredsjednica Kamala Haris prava osoba da pobijedi Donalda Trampa i povede našu zemlju u budućnost. Ona ima moju podršku za nominaciju, a Gabi i ja ćemo to učiniti sve što možemo da je izaberemo kao predsjednicu Sjedinjenih Država", napisao je on na Iksu.
Guvernerka Mičigena Grelen Vitmer
Vitmer (52) je bila guvernerka od 2019. Prije toga je radila u Predstavničkom domu Mičigena i u Senatu Mičigena. Smatrana je potencijalnom nasljednicom 2028. otkako je pobijedila u guvernerskoj trci 2022. sa skoro 11 bodova više.
Mičigen je bio ključni dio Bajdenovog puta ka predsjedništvu 2020. godine, nakon što je bivši državna sekretarka Hilari Klinton za dlaku izgubila državu 2016.
"Predsjednik Bajden je sjajan javni službenik koji bolje od bilo koga zna šta je potrebno da se pobijedi Donald Tramp. Moj posao na ovim izborima će ostati isti: činiću sve što mogu da izaberem demokrate i zaustavim Donalda Trampa, osuđenog zločinca čija je agenda podizanja porodičnih troškova, zabrana abortusa širom zemlje i zloupotrebe moći“, napisala je ona na Iksu.
Guverner Kentakija Endi Bešir
Bešir (46) je izabran za guvernera 2019. i nedavno je ponovo izabran u novembru u pobjedi od pet poena, što je značajna pobjeda za demokrate u duboko crvenoj državi. Bešir je takođe izabran za državnog tužioca 2015. godine.
Bešir, koji ima umjerene stavove, takođe dolazi iz političke kraljevske porodice Kentakija. Njegov otac, Stiv Bešir, takođe je pobijedio kao demokrata u pretežno crvenoj državi kada je osvojio mjesto guvernera 2007. i 2011. godine.
"Iako njegova današnja odluka nije mogla biti laka, ona je u najboljem interesu naše zemlje i naše stranke. Želim da mu se zahvalim na njegovom vođstvu, ljubaznosti i uspješnom predsjedništvu tokom kog je obavio velike, važne stvari", rekao je Bešir na Iksu.
Guverner Sjeverne Karoline Roj Kuper
Kuper (67) je bio guverner Sjeverne Karoline od 2017. godine i spriječen je da se ponovo kandiduje zbog ograničenja mandata. Prije toga je 16 godina bio državni tužilac i služio je u Senatu i Domu Sjeverne Karoline. Viđen je kao dio sljedeće generacije demokratskih lidera.
Nakon što je Tramp osvojio Sjevernu Karolinu 2020. za manje od dva procentna poena, Bajdenova kampanja je krenula ka Sjevernoj Karolini u nadi da bi ona mogla ponovo da postane "kolebljiva" država.
Guverner Kalifornije Gevin Njusom
Njusom (56) je bio istaknuti sljedbenik Bajdena i guverner od 2019. godine. Prije toga je bio gradonačelnik San Franciska, a potom i guverner Kalifornije.
O Njusomu se često govori kao o potencijalnom predsjedničkom kandidatu, ali bi se suočio sa ogromnom preprekom kao kandidat Haris za njenog potpredsjednika iz jednog jednostavnog razloga: oboje su iz Kalifornije.
Prema 12. amandmanu, članovi Izbornog kolegijuma glasaju za predsjednika i potpredsjednika, ali oni ne smiju biti iz istih država. To znači da ako Haris izabre Njusoma za potpredsjednika, oni bi se odrekli svih 54 glasa Kalifornijskog elektorskog koledža.
"Predsjednik Bajden je bio izvanredan predsjednik koji stvara istoriju — lider koji se teško borio za radne ljude i dao zapanjujuće rezultate za sve Amerikance. On će ući u istoriju kao jedan od najuticajnijih i nesebičnijih predsjednika“, napisao je Njusom na Iksu.
Njusom je već podržao Haris.
Guverner Ilinoisa Džej Bi Pricker
Pricker (59) smatra se mogućim predsjedničkim kandidatom dijelom zbog svog položaja u stranci i sposobnosti da samostalno finansira kampanju.
Njegova porodica je osnovala hotelsko carstvo Hajata. On je u svom drugom mandatu kao guverner, a prije toga je bio aktivan u demokratskim krugovima za prikupljanje sredstava.
Pricker je godinama unazad oštro napadao Trampa.
U svojoj izjavi o Bajdenovom povlačenju, Pricker nije podržao Harisovu i umjesto toga se usredsredio na Trampa, rekavši:
"Donald Tramp je 34 puta osuđeni prestupnik, za koji je presuđeno da je počinio seksualni napad, rasista, homofob i mizoginista. Tramp se hvali oduzimanjem prava ženi na izbor, želi da otrgne zdravstvenu zaštitu od desetina miliona ljudi, predlaže ekonomske politike koje će koštati srednju klasu hiljade dolara godišnje i ugrožava fundamentalne američke ideale koji su nam dragi", naveo je on.
Guverner Merilenda Ves Mur
Mur (45) je postao prvi afroamerikanski guverner Merilenda 2023. godine i smatra se mogućim kandidatom za Bijelu kuću u budućnosti.
Mladi guverner takođe ima impresivnu biografiju kao autor bestselera Njujork Tajmsa, veteran i bivši izvršni direktor fondacije Robin Hud, organizacije za borbu protiv siromaštva.
"Predsjednik Bajden je posvetio svoj život i karijeru služenju američkom narodu. Njegovo nasljeđe vrijednog rada, posvećenosti, optimizma i snage oblikovalo je putanju naše nacije — i učinilo nas boljim kao narod i kao država", naveo je on na Iksu.
Sekretar za saobraćaj Pit Butidžidž
Još jedan bivši kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020, Pit Butidžidž je takođe formalno podržao Haris. On je u izjavi na Iksu napisao da je Haris "prava osoba da preuzme baklju, pobijedi Donalda Trampa i naslijedi Džoa Bajdena na mjestu predsjednika".
Butidžidž (42) ministar saobraćaja, bio je poznat među svojim pristalicama kao "gradonačelnik Pit" kao bivši gradonačelnik Saut Benda u Indijani. On je takođe prva otvoreno gej osoba u predsjedničkom kabinetu. Butidžidž je takođe služio u Avganistanu.
Bonus video:
