Potpredsjednica SAD Kamala Haris hvalila je juče predsjednika Džoa Bajdena za njegovu službu zemlji tokom njenog prvog javnog nastupa, nakon što je on iznenada u nedjelju odustao od kandidature za reizbor i podržao je kao svoju nasljednicu.
“Nasljeđe Džoa Bajdena tokom poslednjih tri godine je neuporedivo u modernoj istoriji,” kazala je Harisova na događaju u Bijeloj kući u čast studentima sportistima. “Svaki dan, naš predsjednik, Džo Bajden, bori se za američki narod i duboko smo, duboko zahvalni za njegovu službu našoj naciji.”
Ona nije posebno pomenula svoj novi status kao vodeće demokratske kandidatkinje za predsjednicu, nakon što joj je Bajden ustupio mjesto pod sve većim pritiskom svojih kolega iz Demokratske partije.
Zvaničnici kampanje i saveznici već su obavili stotine poziva u ime Harisove, pozivajući delegate da tokom predstojeće demokratske konvencije podrže njenu nominaciju za predsjednicu na izborima 5. novembra protiv republikanca Donalda Trampa.
Praktično sve istaknute demokrate, koje su smatrane mogućim protivnicima Harisove, stale su juče iza nje, uključujući guvernere Grečen Vitmer iz Mičigena, Gevina Njusoma iz Kalifornije i Endija Bešira iz Kentakija. Sinoć je podršku uputila i Nensi Pelosi, bivša predsjednica Predstavničkog doma i uticajna članica Demokratske partije za koju se vjeruje da je imala presudnu ulogu u Bajdenovoj odluci da se povuče iz trke.
“Moja entuzijastična podrška Kamali Haris za predsjednicu je zvanična, lična i politička,” navela je Pelosijeva u saopštenju. “Politički, nemojte se zavaravati: Kamala Harris kao žena u politici je briljantno pronicljiva - i imam potpuno povjerenje da će nas odvesti do pobjede u novembru.”
Harisova, koja je crnkinja i azijskog porijekla, stvorila bi potpuno novu dinamiku sa Trampom, koji ima 78 godina, nudeći oštar generacijski i kulturološki kontrast, ocjenjuje Rojters.
“Moj cilj je da osvojim i dobijem ovu nominaciju,” rekla je ona u saopštenju u nedjelju. “Učiniću sve što je u mojoj moći da ujedinim Demokratsku stranku - i našu naciju - da pobijedimo Donalda Trampa.”
Trampov izborni štab se već nedjeljama priprema za njen uspon i ona će vjerovatno biti predstavljena kao “kopilot” administrativnih politika koje su navodno izvor nezadovoljstva birača, kazali su izvorni britanske agencije.
Iz Trampovog štaba juče su poslali detaljnu kritiku njenog učinka u oblasti imigracije i u vezi sa drugim pitanjima, optužujući je da je liberalnija od Bajdena. Navodi se da je Harisova podržala ukidanje američke agencije za imigraciju i carine (ICE) i dekriminalizaciju prelaska granica, podržala takozvani Green New Deal i podstakla napore za “ukidanje sredstava policiji”.
Neke od tih stavova Haris je predočila dok se neuspješno borila za demokratsku predsjedničku nominaciju za izbore 2020. godine, ali to nisu stavovi koje je Bajdenova administracija usvojila.
Čip Felkel, republikanski strateg, upozorio je da će Trampov kampanja pogriješiti ukoliko bude djelovala pod pretpostavkom da je Harisova samo zamjenski kandidat za Bidena, i ukoliko ne uzme u obzir njen potencijal da privuče različite djelove biračkog tijela.
Harisova je nedelju veče, prema Rojtersovim izvorima, provela u telefonskim razgovorima sa guvernerom Pensilvanije Džošom Šapirom, potencijalnim kandidatom za potpredsjednika, liderom Demokratske strane u Donjem domu Hakimom Džefrisom i predstavnikom Stivenom Horsfordom.
Trump je juče dovodio u pitanje pravo demokrata da mijenjaju kandidate.
“Oni su ukrali trku od Bajdena nakon što je pobijedio na stranačkim izborima,” objavio je Tramp na svom sajtu Truth Social. Noć ranije, u izjavi za CNN, Tramp je kazao da će Kamalu Haris pobijediti lakše nego Bajdena.
Očekuje se da će Kamala Haris u velikoj mjeri pratiti Bajdenovu spoljnu politiku po pitanjima kao što su Kina, Iran i Ukrajina, ali bi mogla zauzeti čvršći stav prema Izraelu u vezi sa ratom u Gazi.
Bila je veoma glasna po pitanju prava na abortus, tema koja je važna za mlađe birače i liberalnije demokrate.
Njene pristalice vjeruju da bi ona mogla pokrenuti te birače, konsolidovati podršku Afroamerikanaca i donijeti oštre vještine u debati protiv Trampa.
Međutim, pojedine demokrate su izrazili zabrinutost zbog njene kandidature, djelimično zbog težine dugog istorijskog nasljeđa rasne i rodne diskriminacije u SAD, koje još uvijek nijesu izabrale ženu za predsjednicu u svojoj skoro 250-godišnjoj istoriji.
Istraživanja pokazuju da statistički Harisova ne stoji bolje od Bajdena u trci protiv Trumpa. U hipotetičkom direktnom okršaju, Harisova i Tramp su bili izjednačeni sa po 44 odsto podrške u anketi Rojters/Ipsos koja je sprovedena 15.-16. jula, odmah nakon pokušaja atentata na Trampa 13. jula.
Tramp je, prema istoj anketi, vodio u odnosu na Bajdena sa 43% prema 41%, mada razlika od 2 procentna poena nije bila značajna s obzirom na marginu greške ankete od 3 procentna poena.
Bajden do kraja mandata kao lider bez stvarne moći ili tvorac nasljeđa
Nakon odluke u nedjelju da se ne kandiduje za reizbor, Džo Bajden i dalje ima šest mjeseci na mjestu predsjednika SAD i vrhovnog komandanta, međutim postoji mogućnost da će ga određeni strani lideri otpisati kao predsjednika bez stvarne moći, piše britanski “Gardijan”.
Širom svijeta, šefovi vlada i visoke diplomate su se pripremali za promjenu američke politike pod potencijalnom administracijom Donalda Trumpa.
Međutim, pojedini analitičari ističu da bi odustajući od neuspješne kampanje Bajden mogao imati priliku da prenese svoje nasljeđe na sljedeću demokratsku administraciju - ako njegova stranka brzo uspije da se okupi oko kandidata koji može biti konkurentan u novembru.
“Zaista mislim da ova odluka stavlja Bajdena u jaču poziciju, jer je vjerovatnoća kontinuiteta politike u demokratskoj administraciji sada veća,” rekla je za “Gardijan” Kori Šake, direktorka studija spoljne i odbrambene politike na Američkom institutu za preduzetništvo.
Prošlonedjeljnoj Republikanskoj nacionalnoj konvenciji prisustvovao je veliki broj evropskih ambasadora koji su nastojali da se zbliže sa Trampovim saradnicima. Međutim, nakon Bajdenovog povlačenja, zamah bi mogao da se vrati ka centru, ističe britanski list.
“Strani lideri su se svi trudili da se sastanu sa bivšim predsjednikom Trumpom i ljudima bliskim njemu; sada će se boriti da se sretnu sa demokratskim izazivačima i otkriju ko bi mogao biti uticajan među njima,” rekla je Šake.
Američka izborna kampanja događa se u ključnom trenutku u globalnim dešavanjima sa velikim konfliktima u Ukrajini i Gazi, rivalitetom između SAD i Kine i dok su evropski saveznici uznemireni i zabrinuti zbog revanšističke Rusije i mogućnosti da Amerika sa Trampom na čelu okrene leđa kontinentu.
“Mislim da je do danas donošenje odluka u Jerusalimu, Moskvi, Pekingu ili Teheranu počivalo na uvjerenju da će sljedeći predsjednik SAD biti Tramp,” kazala je Konstanc Štelcenmiler, direktorka Centra za SAD i Evropu u Brukings Institutu.
Sada to više nije tako jasno, iako će mnogo zavisiti od toga da li kampanja Bajdenovog nasljednika iz redova Demokrata može brzo da uhvati korak.
Mišljenja su i dalje podijeljena i mnogo toga će zavisiti od narednih dana. Lijana Fiks, saradnica za Evropu pri Savjetu za spoljne odnose, rekla je da će Bajden biti viđen kao predsjednik bez stvarne moći, dodajući: “Strani lideri će ga percipirati kao nekoga ko odlazi: neće imati mnogo smisla pokušavati da se sa njim sada unapređuju bilo kakva politička pitanja.”
“Pitanje je da li će protivnici SAD poput Irana i Rusije pokušati da testiraju snagu i liderstvo SAD u ovom periodu tranzicije, povećavajući eskalaciju u Ukrajini ili putem Huta, na primjer,” istakla je ona.
Kremlj je juče bio oprezan u vezi sa mogućnošću kandidature Kamale Haris za predsjednicu SAD, saopštivši da potpredsjednica, osim neprijateljske retorike, nije imala primjetan doprinos odnosima sa Moskvom.
Bonus video:
