Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro rekao je danas da je tražio od Vrhovnog suda da proveri rezultat predsjedničkih izbora na kojima tvrdi da je pobijedio, što opozicija osporava, a iz svijeta su došli zahtjevi da se objelodane detaljni rezultati glasanja.
AP javlja da je Maduro rekao novinarima da je vladajuća stranka spremna da objelodani precizne rezultate glasanja, što do sada nije učinila iako su izbori održani za vikend.
AFP prenosi tvrdnje liderke venecuelanske opozicije Marije Korine Mačado da je u protestima zbog sporne pobjede Madura poginulo 16 ljudi.
Mačado je osudila "okrutnu i represivnu eskalaciju" kojoj je pribjegla Madurova vlast u Venecueli.
"Upozoravam svijet na okrutnu i represivnu eskalaciju režima, koja do danas proizvela više od 177 proizvoljnih pritvaranja, 11 prisilnih nestanaka i najmanje 16 ubistava u posljednjih 48 sati“, napisala je Mačado na društvenoj mreži Iks.
Po njenim riječima, "ovo je Madurov zločinački odgovor narodu Venecuele koji je izašao na ulice kao porodica, kao zajednica, da odbrani svoju suverenu odluku da bude slobodan."
"Ovi zločini neće ostati nekažnjeni", dodala je ona.
Maduro tvrdi da je pobijedio na izborima, iako njegov glavni izazivač Eduardo Gonzales, kao i Marija Korina Mačado, tvrde suprotno - da je Gonzales dobio dvije trećine, prenosi AP.
Lideri opozicije kažu da bi objelodanjivanje tih podataka pokazalo da je Maduro izgubio izbore.
Na Madura raste pritisak, iako mu je glavnokomandujući vojske izrazio lojalnost i rekao da će "silom" biti očuvani javni red i mir.
Nacionalni izborni savjet, lojalan Madurovoj Ujedinjenoj socijalističkoj partiji Venecuele, još nije izdao nijedan odštampani rezultat sa glasačkih mjesta, što je ranije uvijek radio.
Bliski Madurov saveznik, predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pridružio se danas drugim stranim liderima u pozivu vlastima Venecuele da objave detaljne rezultate glasanja. To su prethodnog dana učinili predsjednik SAD Džozef Bajden, ali i još jedan Madurov saveznik, predsjednik Brazila Luiz Injacio Lula da Silva.
Mačado kaže da raspored glasova koji je pribavila opozicija pokazuje da je Gonzales osvojio oko 6,2 miliona glasova nasuprot 2,7 glasova za Madura.
To je dramatična razlika u odnosu na izvještaj izborne komisije lojalne Maduru prema kojoj je Maduro osvojio 5,1 miliona glasova, a Gonzales 4,4 miliona.
Predsjednik Kolumbije Petro napisao je na društvenoj mreži Iks da postoje "ozbiljne sumnje u vezi sa venecuelanskim izbornim procesom koji može odvesti narod Venecuele u duboku nasilnu polarizaciju sa posljedicama u vidu trajne podjele".
"Pozivam vladu Venecuele da dozvoli da se izbori završe u miru, da se dozvoli transparentno prebrojavanje glasova, uz nadzor svih političkih snaga u zemlji i profesionalnu međunarodnu superviziju", dodao je Petro i predložio da Madurova vlada i opozicija postignu sporazum "koji omogućava maksimalno poštovanje za (političku snagu) koja izgubi izbore".
Sporazum bi se, po njegovim riječima, podnio Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Evropska unija je saopštila da neće priznati rezultate izbora bez nezavisne verifikacije.
Venecuela ima najveće rezerve sirove nafte na svijetu i nekada je bila najnaprednija ekonomija Latinske Amerike, ali se našla u slobodnom padu pošto je Maduro došao na vlast 2013. godine. Cijene nafte su opale, došlo je do nestašica najosnovnijih potrepština i inflacije od 130.000 odsto.
Izbili su socijalni neredi, a 7,7 miliona ljudi je pobjeglo iz zemlje, najviše u Kolumbiju. Američke sankcije na venecuelansku naftu samo su pogoršale situaciju, a stanovništvo, naročito omladina, pominje novi egzodus ako Maduro ostane na vlasti.
Ukoliko bi pobijedio, to bi Maduru bio treći uzastopni šestogodišnji mandat.
Bonus video:
