SAD su saopštile danas da izraelsko ukidanje diplomatskog statusa norveškim diplomatama pri Palestinskoj upravi ne predstavlja konstruktivnu mjeru, javio je AFP.
Visoki predstavnik EU Žozep Borelj snažno je osudio odluku izraelske vlade da ukine diplomatski status norveškim diplomatama koji rade sa Palestinskom upravom. "Njihov rad je u interesu svih koji rade za mir i stabilnost na Bliskom istoku", dodao je.
Govoreći o toj izraelskoj mjeri portparol Stejt departmenta Metju Miler rekao je da je Norveška dugo igrala važnu ulogu u razgovorima sa Palestinskom upravom i Izraelom, i dodao da SAD ocjenjuju da mjere čiji je cilj da ometaju tu ulogu "nisu posebno konstruktivne".
Miler je posebno istakao norvešku diplomatsku ulogu u pregovaranju istorijskih Sporazuma iz Osla 1993. godine, potpisanih u bašti Bijele kuće, i skorije u prikupljanju poreza za Palestinsku upravu.
Prema izraelskom naređenju biće ukinut diplomatski status za osam norveških diplomata koji rade u ambasadi Izraela, a posao im je vezan za Palestinsku upravu, saopštilo je izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Izraelska vlada pozvala se na nedavno priznanje države Palestine od strane Norveške, kao i njeno učestvovanje u pravnom postupku protiv izraelskih vođa pred Međunarodnim krivičnim sudom.
SAD kažu podržavaju formiranje palestinske države, ali da to treba da bude na kraju pregovora sa Izraelom.
Borelj je u saopštenju koje je prenijela Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) rekao da "snažno osuđuje tu neopravdanu odluku koja je protivriječna sa duhom Sporazuma iz Osla i nesrazmjerno remeti normalne odnose i saradnju sa Palestinskom upravom".
Rekao je da je dao nalog šefu EU delegacije u Tel Avivu da prenese stav EU izraelskoj vladi.
"Ovo nije bilateralno pitanje između Izraela i Norveške već pitanje od interesa za sve koji rade za mir i stabilnost na Bliskom istoku", rekao je Borelj u saopštenju.
On je dodao da je Norveška, kao predsjedavajuća Ad hok komitetu za vezu, koji uključuje Izrael i Palestinsku upravu, igrala važnu ulogu u bliskoistočnom mirovnom procesu i u podršci palestinskom stanovništvu.
"EU je potpuno solidarna sa Norveškom, neprocjenjivim partnerom u našim naporima da promovišemo mir, bezbjednost i prosperiet u regionu", zaključio je Borelj.
(BETA)
Izrael je objavio danas da ukida diplomatski status norveškom osoblju koje predstavlja Norvešku kod Palestinske uprave, ukazujući na "anti-izraelsko ponašanje" Osla, koji je sa svoje strane osudio "ekstremnu akciju" i pozvao na razgovor izraelsku predstavnicu u Norveškoj.
"Danas sam naredio prekid svakog predstavljanja u ime ambasade Norveške u Izraelu, naspram Palestinske uprave", rekao je izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac u saopštenju.
On je osudio "anti-izraelsko ponašanje" Norveške u odnosu na rat u Gazi, gdje se Izrael od 7. oktobra bori protiv islamističkog palestinskog Hamasa.
Kac se pozvao i na to što je Norveška priznala državu Palestinu 28. maja, kao i njeno učestvovanje u pravnom postupku protiv izraelskih vođa pred Međunarodnim krivičnim sudom.
U odvojenom saopštenju izraelsko ministarstvo je ukazalo na "ozbiljne izjave norveških visokih zvaničnka" protiv Izraela.
Norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Eeide je reagovao ukazujući na "ekstremnu akciju" koja će, kako je rekao " imati ozbiljne posljedice na vladu (premijera Benjamina) Netanjahua".
Eide je nešto kasnije objavio da je pozvao izraelsku predstavnicu u Norveškoj da protestuje zbog te odluke, i dodao da norveška vlada sad procjenjuje koje bi druge mjere mogla da preduzme.
Prema izraelskoj naredbi ukida se diplomatski status za osam norveških diplomata koji rade u ambasadi u Izraelu, a čiji zadaci su bili da predstavljaju Norvešku pred Palestinskom upravom.
U zvaničnoj noti upućenoj danas norveškoj ambasadi ministarstvo je ukazalo da im se diplomatski status ukida sedam dana od datuma njenog donošenja.
U noti se izražava osuda zbog politike i unilateralnih izjava Osla nakon napada Hamasa na Izrael.
Oslo je početkom avgusta podsjetilo da se teritorijalna nadležnost Međunarodnog krivičnog suda proteže na palestinske teritorije, i ocijenilo da sud treba da nastavi postupak pokrenut protiv vođa Izraela i Hamasa, u vezi rata u Gazi.
Noreška je u junu najavila povećanje finansiranja agencije UN za palestinske izbeglice (Unrwa), za 8,7 miliona evra.
Izrael pak optužuje da se Hamas infiltrirao unutar Unrwe, stub humanitarne pomoći u Gazi.
(BETA)
Vođa jemenskih Huti pobunjenika ponovio je danas da će biti osvete zbog izraelskog napada na luku Hodeida, koju kontroliše njegova grupa, i naglasio da je takav odgovor - neizbježan.
Uzvraćanje na napad od 20. jula koji je ciljao instalacije tog lučkog grada na Crvenom moru, kao odgovor na napad dronom koji je ubio jednog Izraelca u Tel Avivu, "neizbježno je i dogodiće se" rekao je Abdel Malek al-Huti u televizijskom obraćanju.
U izraelskom napadu na luku, prvom tog tipa, devet ljudi je poginulo u Jemenu i načinjena je šteta od oko 20 miliona dolara, prema zvaničniku luke.
Izjava vođe Huta data je usred rastućih tenzija na Bliskom istoku poslije ubistva vođe Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu, i ubistva vojnog vođe libanskog Hezbolaha Fuada Šukra u Bejrutu.
Vođa Huti pobunjenika rekao je da je vrijeme koje je proteklo od tih događaja "čista taktika".
Od novembra Huti su izvršili niz udara raketama i dronovima na brodove koje oni smatraju da su povezani sa Izraelom u Adenskom zalivu i Crvenom moru, važnoj komercijalnoj plovnoj ruti.
Smanjenje pomorskog saobraćaja je velika pobjeda, rekao je danas šef Huti pobunjenika i dodao da je 177 brodova do danas gađano u toj zoni.
Huti su takođe ispaljivali rakete na izraelske gradove, od kojih je većina presretnuta.
Huti objašnjavaju da napadaju Izrael u znak solidarnosti sa Palestincima u pojasu Gaze gdje se vodi rat između Izraela i palestinskog islamističkog Hamasa, pokrenut napadom Hamasa na izraelsko tlo 7. oktobra prošle godine.
(BETA)
Američka potpredsjednica Kamala Haris nije pristala na razgovor o uvođenju embarga na oružje Izraelu tokom razgovora sa palestinskim aktivistima, izvještava Rojters, pozivajući se na savjetnika demokratske kandidatkinje.
Pokret "Neopredijeljeni" je kasno u srijedu izjavio da je Haris "izrazila svoje simpatije i pokazala spremnost za sastanak sa liderima pokreta kako bi razgovarali o embargu na oružje" dok je vodila kampanju u Detroitu, rekao je savjetnik.
Savjetnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da Haris nije izrazila spremnost da razgovara o embargu na oružje. Ali portparol kampanje je rekao da je potpredsjednica poručila članovima muslimanske i palestinske zajednice da će nastaviti da sarađuje sa njima po pitanju rata, u kojem je od prošlog oktobra u Gazi poginulo gotovo 40.000 ljudi.
"Potpredsjednica je bila jasna: Uvijek će raditi na tome da Izrael bude u mogućnosti da se brani od Irana i terorističkih grupa koje Iran podržava. Potpredsjednica je fokusirana na obezbjeđivanje prekida vatre i dogovora o taocima koji su trenutno na stolu," rekao je portparol kampanje.
Izraelska vojska saopštila je da je u četvrtak izvela napad na područje gdje su se nalazile dvije škole u Gazi, tvrdeći da su u njima bili smješteni komandni centri Hamasa.
Vojska tvrdi da su ti centri korišćeni za izvođenje napada na izraelske trupe.
"Prije napada preduzeti su brojni koraci kako bi se smanjio rizik od povređivanja civila, uključujući upotrebu precizne municije, nadzor i dodatne obavještajne podatke", navodi se u saopštenju vojske.
"Školski kompleksi su korišćeni od strane terorista i komandanata Hamasa kao centri za komandovanje i kontrolu, odakle su planirali i izvodili napade protiv vojnika Izraelskih odbrambenih snaga i države Izrael", dodaje se u saopštenju, prenosi Gardijan.
Izraelski napadi usmrtili su najmanje 25 ljudi u Gazi, saopštili su palestinski zdravstveni radnici. Izraelske snage pojačale su napade širom Pojasa Gaze, usmrtivši najmanje 25 osoba, rekli su palestinski medicinski zvaničnici, u daljim sukobima sa militantima predvođenim Hamasom, dok se Izrael priprema za mogući širi rat u regionu, izvještava Rojters.
Izraelski vazdušni napadi pogodili su grupu kuća u kampu Al Burejž u centralnoj Gazi, usmrtivši najmanje 15 ljudi, dok su četiri osobe poginule u obližnjem kampu Al Nuseirat, rekli su medicinari. Nuseirat i Burejž su među osam istorijskih, gusto naseljenih kampova u toj enklavi, koje Izrael vidi kao uporišta naoružanih militanata.
Izraelski avioni su takođe bombardovali kuću u srcu grada Gaze na sjeveru, pri čemu je ubijeno pet Palestinaca, dok je drugi vazdušni napad u južnom gradu Kan Junisu usmrtio jednu osobu i ranio druge, prema zdravsvenih radnika
Naoružana krila Hamasa i Islamskog Džihada saopštila su da ispaljuju protivtenkovske rakete i minobacačke bombe na izraelske snage koje djeluju širom Gaze, uzrokujući smrtne slučajeve i povrede među njima.
Izraelska vojska saopštila je da je u posljednja 24 sata pogodila desetine vojnih ciljeva širom Gaze, uključujući lansirne rampe za rakete, izvještava Rojters.
Novi izvještaj Human Rights Watch-a navodi da su izraelski vojnici ubili najmanje sedam osoba i teško ranili dvoje, uključujući petogodišnje dijete, kada su napali kuću u Gazi u kojoj se sklonila palestinska porodica u decembru, izvještava Associated Press.
Njujorška organizacija za ljudska prava objavila je u četvrtak izvještaj zasnovan na intervjuima sa dva člana porodice Al Kalidi, koji su svjedočili napadu, i na video snimcima koje je objavila izraelska vojska, a koji pokazuju prisustvo vojnika u blizini kuće u vrijeme napada.
Članovi porodice su izjavili da u kući nije bilo militanata niti oružja, te da porodica nije imala veze sa bilo kojom oružanom grupom. Naveli su da su vojnici upali bez upozorenja, bacajući bombe i otvarajući vatru.
Među poginulima je bila i trudnica, dok se petogodišnje dijete liječi od teških povreda u Kataru.
Nije bilo odmah dostupnog komentara izraelske vojske, a Human Rights Watch je saopštio da vojska nije odgovorila na detaljna pitanja poslata u julu.
Izrael tvrdi da pokušava da izbjegne povređivanje civila dok nastoji da uništi Hamas nakon napada 7. oktobra, koji su pokrenuli tekuću vojnu ofanzivu. Međutim, izraelsko neumoljivo bombardovanje iz vazduha i kopnene operacije uništile su čitave palestinske porodice.
Svjetska centralna kuhinja (WCK), američka nevladina organizacija, saopštila je da je jedan palestinski član njihovog osoblja ubijen u Gazi u srijedu, četiri mjeseca nakon što je sedam njihovih zaposlenih poginulo u izraelskim napadima koji su izazvali široku osudu, izvještava Rojters.
WCK je identifikovao osobu kao Nadi Salouta, navodeći u objavi na društvenoj mreži X da je on bio "integralni član skladišnog tima od prvih dana naše reakcije u Rafi".
Organizacija je saopštila da još uvijek prikuplja detalje o incidentu, ali vjeruje da je bio van dužnosti u to vrijeme. On je ubijen u blizini Deir Al Balaha u centralnoj Gazi, dodali su.
Tri izraelska vazdušna udara pogodila su konvoj vozila sa humanitarnom pomoći koji je prolazio kroz Gazu 1. aprila, ubivši sedam članova WCK osoblja, uključujući državljane Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Britanije i Poljske.
Izrael je negirao optužbe da je namjerno ciljao humanitarne radnike.
Prema najnovijim podacima ministarstva zdravlja Gaze, više od 39.699 Palestinaca je ubijeno, a 91.722 je ranjeno u izraelskoj vojnoj ofanzivi u Gazi od 7. oktobra.
Zapadni saveznici osuđuju izjavu krajnje desničarskog ministra finansija Izraela Bezalela Smotriča da bi izgladnjivanje više od dva miliona Palestinaca u Pojasu Gaze "moglo biti pravedno i moralno" dok ne budu pušteni taoci zarobljeni u prošlogodišnjem napadu Hamasa na Izrael.
"U današnjem svijetu niko nam neće dozvoliti da izgladnjujemo dva miliona ljudi, iako bi to moglo biti pravedno i moralno dok oni ne vrate taoce", rekao je Smotrič u ponedjeljak na konferenciji podrške jevrejskim naseljima.
Smotrič, ključni partner premijera Benjamina Netanjahua, podržava ponovnu okupaciju Gaze, obnovu jevrejskih naselja uklonjenih 2005. godine i "dobrovoljnu migraciju" velikog broja Palestinaca sa te teritorije.
Evropska unija je u srijedu osudila njegove izjave, ukazavši da je "namjerno izgladnjavanje civila ratni zločin".
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj nazvao je izjavu Smotriča "više nego sramnom", rekavši da "još jednom pokazuje Smotričev prezir prema međunarodnom pravu i osnovnim principima čovječnosti".
Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami je napisao na društvenoj mreži X da "ne može biti opravdanja za riječi ministra Smotriča. Očekujemo da ih izraelska vlada povuče i osudi".
Ambasador Njemačke u Izraelu Štefen Zibert je rekao da je Smotričova izjava "neprihvatljiva i užasna. Princip međunarodnog prava i humanosti je da se zaštite civili u ratu i da im se omogući pristup vodi i hrani".
Rat koji je u toku, izazvan oktobra prošle godine Hamasovim napadom na jug Izraela, gurnuo je Gazu u humanitarnu katastrofu. Ogromna većina njenog stanovništva je preseljavana unutar te teritorije, a stotine hiljada žive u šatorima.
Humanitarne organizacije kažu da je Gaza u "visokom riziku" od gladi i da je isporuka hrane i druge pomoći ometena izraelskim ograničenjima, borbama i narušavanjem reda i zakona.
Izrael tvrdi da dozvoljava neograničenu humanitarnu pomoć i okrivljuje agencije Ujedinjenih nacija zbog loše dostave.
U izraelskoj ofanzivi na Pojas Gaze koja je i dalje u toku, poginulo je skoro 40.000 Palestinaca, po Ministarstvu zdravlja Gaze, a razaranje je ogromno.
(BETA)
Bonus video:
