Jedan od osnovnih demokratskih principa koji se podučava u svakom osnovnom kursu istorije SAD-a je: Ustav zabranjuje vladi da podržava zvaničnu religiju ili favorizuje jednu religiju nad drugima.
Međutim, potezi dviju država pod republikanskom upravom - zahtjev Luizijane da javne škole istaknu biblijskih Deset zapovijesti i naredba da javne škole u Oklahomi predaju Bibliju - ciljaju na ustavnu “klauzulu o uspostavljanju”, koju su sudovi dugo shvatali kao razdvajanje crkve i države.
Zakonodavci u 29 država predložili su najmanje 91 zakon koji promoviše religiju u javnim školama ove godine, prema podacima grupe “Amerikanci za razdvajanje crkve i države”, organizacije koja podržava tužbu protiv zakona Luizijane. Rašel Lejzer, izvršna direktorica ove grupe, izjavila je da su u 2023. ispratili 49 sličnih zakona.
Ovaj pokret je podstaknut protivljenjem konzervativaca onome što nazivaju liberalnim nastavnim programima, uključujući fokus na raznolikost i LGBT prava, kao i spremnošću Vrhovnog suda SAD-a da preinači presedane dok pomjera američko pravo udesno.
Republikanska državna tužiteljka Luizijane Liz Muril, čija kancelarija brani zakon o Deset zapovijesti na sudu, izjavila je u ponedjeljak da su zakonodavci, frustrirani nedostatkom discipline u školama, posegnuli za biblijskim načelima kako bi “započeli debatu o redu i miru”.
“To je osnovna poruka koja postoji u našim pravnim strukturama o tome za šta se zalaže Mojsije i za šta se zalažu Deset zapovijesti,” rekla je Muril na konferenciji za novinare.
Kada su ga pitali kako roditelji koji nisu religiozni mogu reagovati na zakon, republikanski guverner Luizijane Džef Landri je na konferenciji za novinare rekao da mogu reći svojoj djeci da ne gledaju postere sa Deset zapovijesti.
Konzervativci se nadaju da će pravni izazovi pružiti Vrhovnom sudu priliku da ponovo razmotri dugogodišnja ograničenja vjerskog izražavanja u javnim školama.
“Oni vide šta Vrhovni sud radi”, rekao je profesor prava Stiven Grin sa Univerziteta Vilamet u Oregonu, autor knjige “Razdvajanje crkve i države: Istorija”.
Nedjelju dana nakon što je Luizijana u junu postala prva država koja zahtijeva od škola da izlože Deset zapovijesti otkako je Vrhovni sud 1980. poništio sličan zakon u Kentakiju, nadzornik škola u Oklahomi, Rajan Volters, naredio je svim javnim školama da predaju Bibliju.
Prema Oklahominim smjernicama, nastavnicima će biti data kopija Biblije, a fokus će biti na njenom istorijskom kontekstu u zapadnom društvu i američkoj istoriji, njenom književnom značaju i uticaju na umjetnost i muziku. Nekoliko školskih okruga u Oklahomi odbilo je da izmijeni svoje nastavne planove kako bi se prilagodili ovoj promjeni politike.
Volters nije odgovorio na zahtjev za komentar.
U obje države, zvaničnici su rekli da su vjerski tekstovi važni za razumijevanje nastanka američke vlade. Ova tvrdnja eho je argumenata nekih hrišćanskih konzervativaca da su Sjedinjene Države osnovane kao hrišćanska zemlja, što je ideja koju mnogi istoričari smatraju netačnom.
Hrišćanski zakonodavci
Nacionalno udruženje hrišćanskih zakonodavaca (NACL), osnovano 2020. godine, koordinisalo je zakonodavnim naporima širom različitih država. Ono je proizvelo tri desetine “model” zakona za uvod u državne zakonodavne skupštine, uključujući jedan o Deset zapovijesti i drugi koji zahtijeva od škola da izlože znakove sa natpisom “U Boga vjerujemo”.
Republikanska predstavnica Luizijane Dodi Horton, sponzor zakona o Deset zapovijesti i članica udruženja, nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Sljedeće veliko bojno polje moglo bi biti Teksas, pod republikanskom upravom, koji je prošle godine usvojio prvi zakon u Sjedinjenim Državama koji dozvoljava javnim školama da zaposle sveštenike kao savjetnike. Slični zakoni su naknadno uvedeni u više od desetak država.
Teksaški odbor za obrazovanje odlučiće u novembru da li će odobriti novi nastavni plan za osnovne škole koji uključuje učenje iz Biblije. Republikanski zakonodavci Teksasa vjerovatno će obnoviti zakone koji zahtijevaju prikazivanje Deset zapovijesti u školama i omogućavanje javno finansiranih vaučera za plaćanje školarine u privatnim vjerskim školama.
U intervjuu prošlog mjeseca na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji, osnivač NACL-a, bivši senator države Arkanzas Džejson Repert, tvrdio je da religiozne vrijednosti nestaju iz javnog života u Americi, što ugrožava budućnost.
“Hrišćanska istorija i nasljeđe nacije su na mnogim mjestima srušeni”, rekao je Repert.
Ankete pokazuju da, iako se solidna većina Amerikanaca izjašnjava kao hrišćani, taj broj opada decenijama.
Konzervativni Vrhovni sud
Vrhovni sud je 1962. godine presudio da molitva pod pokroviteljstvom škole u javnim školama krši klauzulu o uspostavljanju. Ali sud, koji sada ima konzervativnu većinu od 6-3, se odlučio za široko tumačenje vjerskih prava u nekoliko važnih slučajeva u posljednjih nekoliko godina.
Tako je 2022. presudio da je javni školski okrug u državi Vašington prekršio ustavna prava hrišćanskog trenera srednjoškolskog fudbala koji je suspendovan jer je odbio da prestane da vodi molitve sa igračima na terenu nakon utakmica. Time je zanemaren presedan iz 1971. godine koji je definisao kako utvrditi da li neki zakon krši klauzulu o uspostavljanju.
Ova presuda je ohrabrila konzervativne hrišćane, kao i odluka suda nekoliko dana ranije kojom se ukidaju prava na abortus.
Sud je takođe olakšao vjerskim školama i crkvama da primaju javni novac; izuzeo porodične korporacije od obaveze pružanja osiguranja zaposlenima koje pokriva kontracepciju za žene iz vjerskih razloga; i podržao hrišćanskog pekara i hrišćanskog dizajnera web stranica koji su odbili da pružaju usluge za istopolne brakove.
Repert je promjenu stava suda o religiji u javnom životu nazvao “velikom prilikom.”
Ako se novi zakoni o religiji i javnim školama ospore na Vrhovnom sudu, sud će morati da odgovori na pitanja kao što su da li oni preferiraju neku denominaciju ili prisiljavaju ljude da učestvuju u religiji, rekao je profesor prava i religije Majkl Helfand sa Univerziteta Peperdin u Kaliforniji.
Prevod: S. Strugar
Bonus video:
