Predsjednička kandidatkinja vladajućih demokrata Kamala Haris ima veću podršku birača od njenog republikanskog rivala Donalda Trampa u tri ključne američke savezne države koje bi mogle presudno da utiču na ishod predstojećih izbora, pokazalo je novo istraživanje.
Prema istraživanju lista Njujork tajms i Sijena koledža, sprovedenom od 5. do 9. avgusta, uz marginu greške od 4,2 do 4,8 odsto, potpredsjednicu SAD Kamalu Haris podržava 50 odsto vjerovatnih glasača u Pensilvaniji, Mičigenu i Viskonsinu, dok je 46 odsto za Trampa, bivšeg šefa države (2017-2021).
Kad je riječ o registrovanim biračima, u Pensilvaniji je Haris tri odsto ispred Trampa, u Mičigenu zaostaje za njim dva odsto, dok u Viskonsinu ima pet odsto prednosti. Za demokrate je naročito značajno da je rejting potpredsjednice SAD u Pensilvaniji porastao za 10 odsto u posljednjih mjesec dana.
Prema ocjeni Njujork tajmsa, prošlonedjeljno istraživanje je najnoviji pokazatelj da je došlo do preokreta u korist Demokratske stranke otkako se 81-godišnji predsjednik SAD Džo Bajden 21. jula povukao iz trke za Bijelu kuću i podržao Kamalu Haris.
Istraživanja sprovedena u posljednjih godinu dana pokazivala su da su Tramp i Bajden, koji je tada bio očekivani predsjednički kandidat demokrata, ili izjednačeni ili da je republikanac u blagoj prednosti.
Iako je nova trka - između Kamale Haris (59) i Trampa (78) - tek na početku, što znači da su moguće promjene u stavovima birača, demokrate su sada u znatno boljoj poziciji nego prije mesec dana u Pensilvaniji, Mičigenu i Viskonsinu, državama koje su u prethodnim izbornim ciklusima imale presudan uticaj na ishod izbora.
Te tri države iz takozvanog "pojasa rđe" (Rust Belt) biće ključne i na izborima 5. novembra, budući da bi Kamala Haris, ako pobijedi u svakoj od njih, gotovo izvjesno postala prva predsjednica SAD.
Za razliku od drugih demokratskih država, u SAD ne pobjeđuje nužno kandidat sa najviše glasova na nivou cijele zemlje, već onaj koji "skupi" najmanje 270 od 538 elektora, privremenih delegata koji se u decembru sastaju (elektorski koledž) da formalno izaberu predsjednika. Budući da je taj čin formalnost, pobjednik je poznat odmah poslije izbora.
U svakoj od 50 saveznih država bira se onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD (broj članova u Predstavničkom domu plus dva senatora), dok Distrikt Kolumbija, što je zvaničan naziv za glavni grad Vašington, daje tri člana elektorskog koledža. Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski.
Budući da je pobjednik takoreći već poznat u 43 savezne države i u Distriktu Kolumbija, jer je biračko tijelo čvrsto naklonjeno ili Kamali Haris ili Trampu, ishod izbora faktički odlučuju takozvane "kolebljive države" (swing states) ili "države bojna polja" (battleground states), u kojima nekada pobjeđuju demokrate, a drugi put republikanci.
Broj "kolebljivih država" varira od izbora do izbora, a na ovogodišnjim ih ima svega šest, pokazuju istraživanja javnog mnjenja. Uz pomenute tri države iz "pojasa rđe" - Pensilvaniju (19 elektora), Mičigen (15) i Viskonsin (10), "poprišta bitke" biće i Nevada (6), Arizona (11) i Džordžija (16), u kojima se veće šanse daju Trampu.
Ako bi uspjela da pobijedi u sve tri "kolebljive države" iz "pojasa rđe", koji je taj neformalni naziv dobio zbog propadanja nekada moćnog industrijskog sektora poslije 1980. godine, Kamala Haris bi imala 270 elektora, što je dovoljno za pobjedu na izborima (države u kojima je njena pobjeda izvesna donose 226 elektora).
Tramp je 2016. postao predsednik pijre svega zahvaljujući pobjedi u te tri tradicionalno demokratske države, u kojima je tadašnju kandidatkinju demokrata Hilari Klinton pobijedio sa manje od jedan odsto razlike. U Mičigenu je imao 0,23 odsto (10.704 glasa) više od Hilari Klinton, u Pensilvaniji 0,72 odsto (44.292), a u Viskonsinu 0,77 odsto (22.748).
Na izborima 2020. godine, demokrata Bajden je pobijedio Trampa jer je uspio da osvoji i Viskonsin (sa 0,6 odsto razlike) i Mičigen (2,8 odsto) i Pensilvaniju (1,2 odsto).
Pojedini posmatrači kao "kolebljivu državu" na ovogodišnjim izborima navode i Sjevernu Karolinu, u kojoj se bira 16 elektora, ali u njoj Tramp ima znatno veće šanse od Kamale Haris, prve žene afroameričkog i azijskog porekla koja je kandidatkinja za najvišu funkciju u SAD.
Prošlonedjeljno istraživanje Njujork tajmsa i Sijena koledža sprovedeno je u nedjelji kada je Haris za potpredsjedničkog kandidata odabrala guvernera Minesote Tima Volca, nekadašnjeg profesora u srednjoj školi, sa kojim je odmah obišla pet "kolebljivih država", uključujući Pensilvaniju, Mičigen i Viskonsin.
Ipak, kandidatkinja demokrata ne može u potpunosti da bude zadovoljna prošlonedjeljnim istraživanjem Njujork tajmsa i Sijena koledža jer je ono pokazalo i da građani imaju više povjerenja u Trampa kada je reč o upravljanju ekonomijom i imigracijom, što su dva od tri ključna pitanja za birače na predstojećim izborima.
Sa druge strane, Haris ima 24 odsto prednosti u odnosu na Trampa kada je riječ o odnosu prema abortusu. Birači i po pitanju demokratije imaju više povjerenja u Haris nego u Trampa, kome predstoje krivični sudski procesi po optužbama za pokušaj poništavanja rezultata izbora 2020. i za pobunu 6. januara 2021. u Vašingtonu.
Pitanje imigracije je ključno u Arizoni, jednoj od šest "kolebljivih država" koja ima dugačku granicu sa Meksikom. To pitanje je važno biračima, iako je broj prelazaka preko granice posljednjih meseci pao sa rekordno visokog nivoa.
Tramp često napada politiku potpredsjednice SAD prema imigraciji i njene rezultate u toj oblasti, i obećava "najveću operaciju deportacije" imigranata u istoriji SAD ako se vrati u Bijelu kuću, navodi Bi-Bi-Si.
U Arizoni je vođena i žustra rasprava o pitanju abortusa, pošto su republikanci u toj saveznoj državi pokušali da ponovo uvedu gotovo potpunu zabranu prekida trudnoće, staru 160 godina. Pitanje abortusa je postalo polarizujuće širom SAD od 2022. kada je Vrhovni sud poništio istorijsku presudu kojom su žene stekle ustavno pravo na abortus.
U Mičigenu, saveznoj državi sa najvećim udjelom Amerikanaca arapskog porekla, važno pitanje je odnos prema ratu koji Izrael od oktobra vodi protiv palestinskog Hamasa u Pojasu Gaze. Budući da je podrška te etničke grupe Bajdenu bila dovedena u pitanje zbog njegove podrške Izraelu, Haris je kampanju počela oštrijim tonom prema toj državi nego aktuelni šef države. Tramp poziva Izrael da "brzo završi" vojnu operaciju protiv Hamasa u Pojasu Gaze.
U Nevadi je Tramp djelom u prednosti i zbog toga što je ekonomski oporavak u toj državi poslije pandemije korona virusa sporiji nego u drugim delovima SAD. Nevada ima treću najveću stopu nezaposlenosti u SAD (5,1 odsto), poslije Kalifornije i Distrikta Kolumbija, a Tramp obećava vraćanje nižih poreza i deregulacije.
Pensilvanija je prva po rastu inflacije u SAD, što će biti problem za Kamalu Haris, koju Tramp nastoji da poveže sa ekonomskom politikom Bajdenove administracije.
Bonus video:
