Tri pripadnika mirovne misije Ujedinjenih nacija (UN) u Libanu UNIFIL su danas lakše ranjena eksplozijom u južnom Libanu kod granice Izraela, gdje svakodnevno razmjenjuju vatre libanski Hezbolah i izraelske snage, saopštile su UN.
Izvori misije UN-a su rekli AFP-u da je eksplozija vjerovatno posljedica obližnjeg napada iz vazduha čiji ciljnisu bile te mirovne snage.
Libanska novinska agencija ANI je danas prenijela da su "izraelski neprijateljski borbeni avioni" napali selo Dajra, jedan kilometar od mesta Jarine i da ima ranjenih.
Ministarstvo zdravlja Libana je danas saopštilo da je jedna osoba poginula, a jedna ranjena "u izraelskom napadu iz vazduha" na grad Čeba na jugu Libana.
"Libanske brigade otpora", grupa povezana sa Hezbolahom, saopštile su da je jedan od njihovih boraca "mučenički ubijen", ne navodeći gdje. Taj islamistički pokret je saopštio da je kao odmazdu lansirao rakete "kaćuša" na vojnu bazu na sjeveru Izraela.
Šef misije UN-a u Libanu Žan-Pjer Lakroa je početkom avgusta ocijenio da je uloga UN-a na izraelsko-libanskoj granici "važnija nego ikada", a sve je jače strahovanje od opšteg rata na Bliskom istoku .
Lakroa je rekao da su snage UN-a "jedini kanal veze između izraelske strane i raznih komponenti libanske strane, poput Hezbolaha".
Mandat misije UNIFIL, koja ima 10.000 vojnika, ističe krajem avgusta, ali bi Savjet bezbjednosti UN-a trebalo da ga obnovi.
Tokom rata u Pojasu Gaze, kojeg je Izrael pokrenuo 7. oktobra u znak odmazde za napad Hamasa na izraelsko tlo istog dana, prekogranična razmjena vatre između Hezbolaha i Izraela je skoro svakodnevna. Posljedica su najmanje 582 mrtva u Libanu, uglavnom boraca, ali i najmanje 128 civila, po podacima AFP-a.
U Izraelu i sirijskoj Golanskoj visoravni koju je okupirao Izrael ubijena su 22 vojnika i 26 civila, saopštile su izraelske vlasti.
(BETA)
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je danas međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Hamas, a ne na izraelsku stranu, za prekid vatre u Gazi, uoči sastanka sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, koji je večeras stigao u Tel Aviv.
Blinken, koji dolazi u devetu posjetu Izraelu od početka rata u Gazi 7. oktobra, namjerava da se založi za postizanje sporazuma o okončanju više od deset mjeseci razornog sukoba i izbegne njegovo produženje poslije prijetnje napada Irana i njegovih saveznika protiv Izraela.
On će se sastati sa Netanjahuom u sjutra ujutru, a takođe će se sastati sa njegovim ministrom odbrane Joavom Galantom i izraelskim predsjednikom Isakom Hercogom, prije nego što će u utorak otputovati u Kairo, rekao je jedan američki zvaničnik u njegovoj pratnji.
Dok ostaju duboke razlike između Izraela i Hamasa u pogledu prekida vatre, Netanjahu je danas pozvao da se "usmeri pritisak na Hamas", a ne "na izraelsku vladu", osuđujući "tvrdoglavo odbijanje" palestinskog islamističkog pokreta da se zaključi sporazum o primirju u Gazi.
"Postoje stvari u kojima možemo biti fleksibilni i u kojima ne možemo biti", dodao je izraelski premijer, na kojeg raste pritisak na međunarodnom planu i u njegovoj zemlji da se okonča rat u Gazi, izazvan napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra.
"Zbog toga, pored ogromnih napora da vratimo naše taoce, ostajemo čvrsti na principima ključnim za bezbjednost Izraela", rekao je Netanjahu.
Blinken je rekao da bi "različite tačke blokiranja koje su ranije postojale mogle da budu prevaziđene".
SAD, koje su upravo odobrile prodaju oružja svom izraelskom savezniku u vrijednosti od 20 milijardi dolara, podnijele su u petak novi kompromisni predlog poslije dvodnevnih razgovora u Dohi između američkih, katarskih i egipatskih posrednika sa Izraelom.
Izraelski pregovarači rekli su da su "umjereni optimisti" na kraju pregovora koji bi trebalo da budu nastavljeni sljedeće nedjelje u Kairu.
Ali Hamas, koji nije učestvovao u pregovorima, optužio je Izrael da je dodao "nove uslove", uključujući održavanje svojih snaga na granici Gaze sa Egiptom i "pravo veta" na palestinske zatvorenike koji će vjerovatno biti razmijenjeni za taoce u Gazi.
"Novi američki predlog prihvata uslove (izraelskog) okupatora i ne ide ka sporazumu", rekao je neimenovani zvaničnik Hamasa za AFP.
Palestinski pokret odbija dalje pregovore i želi primjenu plana koji je krajem maja najavio američki predsjednik Džozef Bajden.
Taj plan predviđa u prvoj fazi šestonedjeljno primirje praćeno izraelskim povlačenjem iz gusto naseljenih oblasti Gaze i oslobađanje talaca kidnapovanih 7. oktobra, a u drugoj fazi, potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze.
(BETA)
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zatražio je danas da se izvrši veći pritisak na palestinski pokret Hamas, tokom pregovora o primirju u Pojasu Gaze.
"Hamas do sada istrajava u svom odbijanju i čak nije poslao svog predstavnika na pregovore u Dohi. Stoga pritisak treba da bude usmjeren na Hamas i (njegovog lidera Jahju) Sinvara, a ne na izraelsku vladu", rekao je Netanjahu.
Izraelski premijer je to rekao uoči još jedne posjete šefa američke diplomatije Entonija Blinkena Izraelu.
(BETA)
Saudijski medij Ašark objavio je danas navodno nove detalje najnovijeg predloga sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju izraelskih talaca iz Gaze koji su SAD podnijele u petak u Dohi, prenose izraelski mediji.
Ašark se pozvao na neimenovani izvor Hamasa i objavio detalje koji su nešto drugačiji od onih objavljenih sinoć u izraelskim medijima na hebrejskom jeziku.
Američki predlog, po izvoru Hamasa, uključuje smanjeno prisustvo izraelske vojske duž takozvanog Koridora Filadelfija, na granici Pojasa Gaze i Egipta, ali ne i povlačenje kako je ranije nagoviešteno.
Palestinska uprava, koja sada vlada drugom palestinskom teritorijom na Zapadnoj obali, vratila bi se da upravlja graničnim prelazom Rafa, između Gaze i Egipta, uz "izraelsko nadgleganje", mada nije navedeno kakvo bi to nadgledanje bilo.
Izrael će biti u mogućnosti da nadgleda i povratak raseljenih ljudi u njihove domove na sjeveru Gaze i prelaženje Koridora Necarim. Nije navedeno kako će se taj povratak nadgledati.
Na osnovu originalnog predloga od 27. maja, od Izraela bi se zahtijevalo povlačenje iz područja Necarim u prvoj šestonedjeljnoj fazi sporazuma.
Veliki broj palestinskih zatvorenika, oslobođenih u zamjenu za izraelske taoce, bio bi protjeran u inostranstvo.
Izrael bi imao pravo da stavi veto na najmanje 100 palestinskih zatvorenika čije oslobađanje Hamas zahteva.
Od te zemlje se neće očekivati povlačenje iz Gaze, kako što je predviđeno predlogom Hamasa od 2.jula.
O stalnom primirju bi se razgovaralo tek u drugoj fazi prekida vatre, a ako Hamas ne pristane na izraelske uslove izraelska vojska će obnoviti vojne operacije u Gazi.
U drugoj fazi će se takođe razgovarati o rekonstrukciji Gaze i ukidanju blokade, zavisno od ishoda prve, javlja saudijski medij, a prenosi Tajms ov Izrael.
SAD su u petak poslije dvodnevnih razgovora posrednika, u glavnom gradu Katara Dohi, dale predlog za premošćavanje jaza između Izraela i Hamasa u sporazumu o prekidu vatre, u ratu koji traje više od deset mjeseci.
U razgovoru posrednika SAD, Egipta i domaćina Katara učestvovala je izraelska delegacija, ali ne i Hamas.
Predstavnici te palestinske islamističke organizacije su bili u kontaktu sa posrednicima, a Hamasovi zvaničnici sumnjaju da je sporazum blizu.
Kabinet premijera Izraela Benjamina Netanjahua je međutim izrazio "oprezni optimizam" u vezi mogućnosti postizanja sporazuma.
(BETA)
Takozvana humanitarna zona u Pojasu Gaze u kojoj su palestinski civili bezbjedni od vojnih operacija izraelske vojske smanjila se na svega 11 odsto te palestinske teritorije, saopštila je danas Agencija UN za palestinske izbjeglice (UNRWA).
U nizu objava na mreži X UNRWA je osudila nedavne naredbe izraelske vojske za evakuaciju, ocijenivši da su izazvale "haos i strah" među raseljenima.
Veličina i lokacija "bezbjednih područja" koje je odredila izraelska vojska (IDF) u Gazi, stalno se mijenjaju u zavisnosti od širenja vojnih operacija protiv ekstremističkih organizacija.
UNRWA je u petak saopštila da je izraelska vojska obuhvatila oko 84 odsto teritorije Gaze naredbama za evakuaciju, od početka rata protiv Hamasa 7. oktobra prošle godine.
Površina Gaze je 365 kvadratnih kilometara, duga je 41, a široka od šest do 12 kilometara.
U subotu je izraelski vojni portparol Avihaj Adrai pozvao civilno stanovništvo da se evakuiše iz izbjegličkog logora Mugazi u centralnoj Gazi i premjesti u područje koje je Izrael odredio kao "bezbjednu zonu" dalje na jugu.
Naredba je izdata poslije sličnih instrukcija u petak za stanovnike sjevernog dijela Kan Junisa, na jugu Pojasa Gaze i Deir al-Balaha u centru, podsjećaju izraelski mediji.
Palestincima je naređeno da se evakuišu iz kvartova koji su ranije smatrani humanitarnim zonama u druge bezbjedne zone na obali poslije obavještajnih dojava da je Hamas razvio terorističku infrastrukturu u te kvartove.
(Beta)
U izraelskim napadima širom Pojasa Gaze ubijeno je protekle noći 19 ljudi, uključujući jednu ženu i njeno šestoro djece, u vrijeme kada državni sekretar SAD Entoni Blinken putuje u region u pokušaju da se sklopi sporazum o prekidu vatre poslije višemjesečnih pregovora.
Rano jutros je u izraelskom bombardovanju pogođena kuća u centralnom gradu Deir al-Balahu, saopštila je bolnica Mučenika Al-Akse.
U gradu Džabalija na sjeveru pogođena su dva stana u stambenoj zgradi i poginula su dva muškaraca, jedna žena i njena ćerka objavilo je tamošnje Ministarstvo zdravlja.
U još jednom udaru na centralnu Gazu ubijeno je četvoro ljudi, rečeno je u bolnici Avda.
Kasno sinoć poginulo je četvoro ljudi iz iste porodice, uključujući dvije žene, u udaru kraj južnog grada Kan Junisa, po podacima bolnice Naser.
Izrael tvrdi da cilja samo ekstremiste i za smrt civila optužuje Hamas jer ta ekstremistička organizacija skriva borce, oružje, ulaze u tunele i rakete u stambenim područjima.
U višemjesečnom izraelskom bombardovanju ubijene su čitave porodice i hiljade djece ostalo je bez roditelja.
U ratu je do sada ubijeno više od 40.000 Palestinaca, raseljena velika većina od 2,3 miliona stanovnika Gaze i izazvana humanitarna katastrofa. Sada se upozorava na glad i izbijanje dječje paralize.
U napadu na jug Izraela 7. oktobra, kojim je izazvan rat, ubijeno je oko 1.200 ljudi na jugu Izraela i otet 251 talac, od kojih je oko 110 i dalje zatočeno u Gazi.
(Beta)
Udaru u Bejrutu u kojem je ubijen komandir Hezbolaha Fuad Šukr 30. jula prethodio je poziv telefonom da se popne iz kancelarije na drugom spratu na sedmi, gdje je stanovao i gdje je bio lakša meta.
To je objavio Volstrit džornal pozivajući se na jednog zvaničnika te proiranske ekstremističke organizacije.
Zvaničnik je rekao američkom listu da Hezbolah u saradnji s Iranom istražuje bezbjednosne propuste i vjeruje da su superiornije izraelske tehnološke mogućnosti nadmudrile nadzorni sistem.
Volstrit džornal je procijenio da je Šukr živio i radio u istoj zgradi, kako bi što manje vremena provodio napolju.
On se krio od kada je pomogao u planiranju otmice leta 847 aviona TWA iz Atine u SAD 1985. godine.
Susjedi su rekli da su čuli njegovo ime, ali da ga nikada nisu vidjeli i da je bio poput duha.
U izraelskom udaru pretposlednjeg dana jula ubijen je Šukr, njegova supruga, dvije druge žene i dva djeteta.
Bio je to odgovor na smrtonosni raketni napad Hezbolaha na grad Maždal Šams na okupiranom Golanu u kojem je ubijeno 12 djece i mladih, podsjećaju izraelski mediji.
Nekoliko sati poslije ubistva Šukra u eksploziji u Teheranu je ubijen lider palestinskog Hamasa Ismail Hanije.
I Hezbolah i Iran su zaprijetili da će se osvetiti Izraelu, koji nije ni potvrdio, ni porekao umiješanost u ubistvo Hanijea.
Šukr je pomagao u komandovanju prekograničnim napadom na sjever Izraela 2006. godine kada je ubijeno osam i oteta dva izraelska vojnika što je izazvalo jednomjesečni rat u Libanu.
Poslije tog rata vjeruje se da je Šukr organizovao širenje raketnog arsenala Hezbolaha od 15.000 na 150.000 što čini tu organizaciju najbolje naoružanom u regionu.
Američki list piše da je život Šukra bio tako tajan da su libanski mediji o njegovoj smrti izvjestili objavljujući fotografije pogrešnog čovjeka.
Šukr je tražen u SAD zbog organizovanja bombaškog napada u kojem je ubijen 241 pripadnik američkih bezbjednosnih snaga u barakama marinaca SAD u Bejrutu 1982. godine, prije nego što je Hezbolah zvanično osnovan.
(Beta)
Desetine hiljada ljudi okupilo se širom Izraela na demonstracijama pozivajući na prekid vatre u ratu Hamasa i Izraela i nove izbore u vrijeme kada su podstaknute nade da je sporazum o tome nadomak.
U Tel Avivu su se sinoć demonstranti, uključujući i rođake talaca zatočenih u Pojasu Gaze, okupili na takozvanom Trgu talaca zahtijevajući da se vrate članovi njihovih porodica i da premijer Benjamin Netanjahu i njegov pregovarački tim postignu sporazum prije nego što bude kasno.
Govoreći na demonstracijama Ilaj David, čiji je brat 23-godišnji Evijatar David talac u Gazi, poručio je Netanjahuu i pregovoračima da je došlo vrijeme da se odmah osigura povratak svakog taoca.
Neki demonstranti su istakli svoje zahtjeve za sporazumom provokacijama poput osobe sa Netanjahuovom maskom na licu koja se nagnula nad drugom osobom, a koja je predstavljala mrtvog i okrvavljenog taoca uz transparent na kojem je pisalo "Dodao sam klauzule, talac je umro. Žao mi je".
To je bila aluzija na nove zahtjeve koje je Netanjahu postavio tokom pregovora i čime je sporazum odložen.
Visoki zvaničnik administracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena rekao je u petak novinarima da posrednici iz SAD, Katara i Egipta vjeruju da konačni predlog koji je podnio Vašington na razgovorima u glavnom katarskom gradu Dohi premošćuje sav preostali jaz između Izraela i palestinske islamističke organizacije.
Mor Šaham, čiji je brat Tal Šaham, ostao zatočen nakon oslobađanja šestoro drugih članova njegove porodice podsjetio je na jevrejsku tradiciju da "onaj koji spase jedan život, kao da je spasio čitav svijet".
On je istakao potrebu za hitnošću i rekao da ni jedan izraelski građanin ne vjeruje da taoci imaju još vremena i da sporazuma mora biti sada.
"'Sada' nije slogan kao 'totalna pobjeda', to je plan akcije, jedini koji postoji. Netanjahu potpiši sporazum sada", rekao je brat jednog taoca.
Vjeruje se da je 111 od 251 taoca koje je otio Hamas u napadu na jug Izraela 7. oktobra prošle godine još uvijek zatočeno u Gazi, uključujući 39 za koje je izraelska vojska potvrdila da nisu više živi.
Hamas je pustio 105 civila tokom sedmodnevnog primirja krajem novembra, a četvoro ih je oslobođeno prije toga.
Sedmoro živih su oslobodili izraelski vojnici, a 24 tijela ubijenih je pronađeno, uključujući trojice otetih koje je greškom ubila vojska dok su pokušavali da pobjegnu od svojih otmičara.
Ispitivanja javnog mnjena pokazuju da 63 odsto Izraelaca podržava sporazum o taocima, a da se samo 12 odsto protivi.
(Beta)
Bonus video:
