Operacije humanitarne pomoći Ujedinjenih nacija (UN) u Gazi obustavljene su u danas nakon što je Izrael kasno sinoć izdao novi nalog za evakuaciju grada Deir Al-Balaha u središnjem dijelu Pojasa Gaze, rekao je visoki zvaničnik UN-a.
On je rekao da UN danas nijesu stanju isporučiti pomoć, s obzirom na uslove u kojima se nalaze.
“Ne napuštamo (Gazu) jer nas ljudi tamo trebaju. Trudimo se udovoljiti potrebama stanovništva, ali i potrebi za sigurnošću osoblja UN-a“, kazao je neimenovani zvaničnik.
Isti izvor je rekao da je osoblje UN-a na terenu dobilo naredbu da pokuša pronaći način da nastavi s radom.
(MINA)
Izraelske snage uhapsile su najmanje 15 Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali tokom racija od sinoć, prenosi Gardijan.
Okupirana Zapadna obala, koju Palestinci žele kao srž buduće nezavisne države zajedno sa Gazom, suočila se sa porastom nasilja od početka rata prošle godine, uz veliku represiju izraelskih snaga bezbjednosti, koje su izvršile hiljade hapšenja.
Najmanje 40.435 Palestinaca je ubijeno, a 93.534 ranjeno u izraelskim napadima na Gazu od 7. oktobra, saopštilo je ministarstvo zdravlja Gaze u ponedjeljak.
Ministarstvo je saopštilo da je 33 Palestinaca ubijeno, a 66 ranjeno u posljednja 24 sata.
Takođe je navelo da su hiljade drugih mrtvih osoba vjerovatno zatrpane pod ruševinama u enklavi.
Izraelske naredbe za evakuaciju prisilile su mnoge porodice i pacijente da napuste bolnicu Al Aksa, glavnu medicinsku ustanovu u Deir Al Balahu, gdje su se stotine hiljada stanovnika i raseljenih ljudi sklonile iz straha od bombardovanja, prenosi Gardijan.
Bolnica se nalazi blizu područja obuhvaćenog naredbom za evakuaciju.
Organizacija Ljekari bez granica (MSF) saopštila je juče da je eksplozija otprilike 250 metara od bolnice Al Aksa, koju podržava MSF, izazvala paniku.
"Zbog toga MSF razmatra mogućnost privremenog obustavljanja njege rana, dok pokušava da održi hitne medicinske tretmane", saopšteno je iz ove organizacije.
Od oko 650 pacijenata, u bolnici je ostalo samo 100, od kojih je sedam na odjeljenju intenzivne njege, navodi se u saopštenju ministarstva zdravlja Gaze.
Svjedoci i dopisnici agencije Frans Pres izvjestili su o vazdušnim napadima i granatiranju u Gazi tokom noći.
Medicinski radnici su rekli da je vazdušni napad na kuću u Gazi ubio najmanje pet osoba, dok su dvojica spasilaca za AFP izjavila da bi još žrtava moglo biti zakopano u ruševinama u naselju Al Rimal.
"Ispod ruševina još uvijek ima žrtava i djelova tijela, većinom žena, muškaraca i starijih osoba koje su spavale kada je zgrada pogođena", rekao je vozač hitne pomoći Husein Muhajsen.
Prema podacima ministarstva zdravlja u enklavi, više od 40.000 Palestinaca je poginulo u ratu.
Izrael je izgubio svoju moć odvraćanja jer nije uspio da predvidi vrijeme i mjesto "ograničenog i kontrolisanog" Hezbolahovog napada, napisao je portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova, Naser Kanani, u objavi na društvenoj mreži X.
"Mit o nepobjedivosti izraelske vojske odavno je postao prazna parola. Izraelska teroristička vojska izgubila je svoju efikasnu ofanzivnu i odvraćajuću moć i sada mora da se brani od strateških udara", napisao je Kanani, prenosi Gardijan.
Izraelske odbrambene snage (IDF) upotrijebile su 100 borbenih aviona koji su tokom sedam sati u nedjelju gađali više od 40 ciljeva unutar Libana. Hezbolah, libanska militantna grupa koju podržava Iran, lansirao je stotine raketa i dronova na Izrael.
Lider Hezbolaha, Hasan Nasralah, umanjio je značaj izraelskih vazdušnih napada i predstavio Hezbolahov vazdušni napad, koji je bio osmišljen kao osveta za ubistvo visokog komandanta prošlog mjeseca, kao uspješan.
Napadi izraelske vojske ubili su najmanje sedam Palestinaca danas, prema izvorima iz zdravstva, prenosi Gardijan. Dvije osobe poginule su u Deir Al Balahu, dvije u školi u kampu Al Nuseirat, a tri u Rafi, gradu u blizini granice sa Egiptom.
Izrael je kasno sinoć izdao nove naredbe za evakuaciju Deir Al Balaha, grada u centralnom dijelu Pojasa Gaze. Izrael tvrdi da borci Hamasa djeluju u tom području. Opština Deir Al Balah je saopštila da su izraelske naredbe o evakuaciji raselile oko 250.000 ljudi.
Savasn Abu Afeš rekla je Rojtersu da su ona i njena djeca sada već 11 puta raseljeni.
"Ostavila sam polovinu svoje djece iza sebe, blizu mog namještaja, a sada sam sa svojim mlađima i kćerkom, samo nam Bog može pomoći... Nemam novca za prevoz, ići ću pješke do područja 17 gdje je moja porodica. Uzela sam svoju djecu, a troje ih je ostalo iza. Nemam pojma gdje", kazala je ona.
Većina od 2,3 miliona stanovnika Gaze je raseljena više puta od početka rata. Čak i u područjima označenim kao sigurne zone, često se izvještava o žrtvama izraelskih napada.
Humanitarne agencije kažu da su preostale humanitarne zone, koje čine mali procenat ukupne površine pojasa Gaze, već pretrpane i da ne mogu primiti nove pridošlice.
U međuvremenu, arapski BBC je analizirao satelitske snimke i utvrdio da vode na djelovima mediteranske obale Gaze počinju da postaju smeđe, zbog velikog izliva kanalizacije uz obalu Deir Al Balaha.
"To je zbog povećanja broja raseljenih ljudi, a mnogi su priključili svoje cijevi na sistem za odvodnju kišnice", rekao je Abu jazan Ismael Sarsur, šef kriznog štaba Deir Al Balaha za arapski BBC.
Učestali izraelski vazdušni napadi rezultirali su kolapsom infrastrukture za upravljanje otpadnim vodama u Gazi, navodi UN, uz upozorenja humanitarnih agencija da protok neprečišćenih otpadnih voda predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje.
Najviši diplomata Evropske unije Žozep Borelj zatražiće sankcije protiv dvojice izraelskih krajnje desničarskih ministara, dok se EU bori da spasi svoj kredibilitet na Bliskom istoku.
Na sastanku 27 ministara vanjskih poslova EU u četvrtak, Borelj će iznijeti argumente za sankcije protiv Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotriča, dvojice krajnje desničarskih ministara čije su zapaljive izjave i ponašanje izazvali međunarodnu osudu, prenosi Gardijan.
Ben-Gvir, izraelski ministar nacionalne bezbjednosti, izazvao je bijes nedavnom posjetom džamiji Al Aksa, takođe poznatoj kao Hramska gora, mjestu koje je sveto i za muslimane i za Jevreje. Ovaj ultranacionalistički ministar, koji nastoji da poremeti pregovore o primirju, rekao je da je otišao da se moli, kršeći status kvo koji dozvoljava samo muslimanima da se mole, dok drugi mogu samo da posjete to mjesto.
Ben-Gvir je takođe više puta pozivao na obustavu pomoći i isporuke goriva Gazi, stav koji je ponovio ranije ovog mjeseca.
Smotrič, izraelski ministar finansija, izazvao je bijes ranije ovog mjeseca kada je rekao da bi moglo biti "opravdano i moralno" izgladnjivati dva miliona ljudi u Gazi kako bi se oslobodili preostali izraelski taoci, koji su oteti u napadima Hamasa na Izrael 7. oktobra.
Kao očigledan odgovor na ove izjave, Borrelj je 11. avgusta tvitovao: "Dok se svijet zalaže za prekid vatre u Gazi, ministar Ben-Gvir poziva na obustavu isporuke goriva i pomoći civilima. Kao i zlokobne izjave ministra Smotriča, ovo je podsticanje na ratne zločine. Sankcije moraju biti na dnevnom redu EU".
Nekoliko dana kasnije, reagujući na dalje napade izraelskih naseljenika na selo na Zapadnoj obali, Borelj je potvrdio svoju namjeru da predloži sankcije EU "protiv podstrekača nasilja među naseljenicima, uključujući neke članove izraelske vlade".
Očekuje se da će Borrelj, koji je više puta pozivao izraelsku vladu da zaustavi eskalaciju napada naseljenika, zatražiti sankcije na sastanku ministara vanjskih poslova u Briselu u četvrtak. Neće biti formalnog predloga, a zvaničnici EU očekuju da će Mađarska i Češka Republika - dvije najvjernije saveznice premijera Benjamina Netanjahua među EU članicama - uložiti veto.
Ipak, izvori iz EU smatraju da vrijedi to predložiti, djelimično i kao pokušaj da se popravi narušeni međunarodni kredibilitet bloka u vezi sa ratom između Izraela i Gaze.
"Cilj je zaista osuditi ponašanje izraelskih ministara i pokazati da EU nastoji da zadrži kredibilitet i da nemamo dvostruke aršine", rekao je jedan izvor.
Za razliku od rata u Ukrajini, gdje je blok (izuzev Mađarske) pokazao značajno jedinstvo, stavovi o sukobu između Izraela i Gaze često su se oštro razlikovali. Države članice EU glasale su za, protiv i uzdržano na rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a koje su pozivale na hitno humanitarno primirje u Gazi prošlog oktobra i na masovnu isporuku pomoći tom području u decembru.
Osim što su pokazale podjele unutar EU, glasovi protiv i uzdržani glasovi u takođe su svrstali zemlje EU u drugačiji tabor u odnosu na mnoge zemlje Bliskog istoka, Azije, Afrike i Južne Amerike, što je podstaklo optužbe za dvostruke aršine u poređenju sa snažnim osudama rata Rusije protiv Ukrajine.
Gardijan navodi da je zato Borelj zabrinut zbog načina na koji je EU percipirana širom svijeta.
Oko 60 međunarodnih organizacija za zaštitu novinara uputile su danas apel Evropskoj uniji (EU) da suspenduje sporazum sa Izraelom, nakon skoro 11 mjeseci napada na slobodu medija i stradanja novinara u ratu sa Hamasom.
Od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra prošle godine, vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua je preduzela niz mjera "da ograniči slobodu medija, a što je dovelo do uspostavljanja režima cenzure", navodi se u apelu Komiteta za zaštitu novinara, Reportera bez granica, organizacije Human Rights Watch i Evropske federacija novinara.
Te organizacije zahtjevaju od šefa diplomatije EU Žozepa Borelja i komesara za trgovinu Valdisa Dombrovskisa da suspenduju sporazum s Izraelom koji se posebno odnosi na trgovinu.
Zahtjevaju se takođe i "ciljane sankcije protiv odgovornih" za kršenje ljudskih prava, navodi agencija Frans pres.
Od 7. oktobra, više od 100 palestinskih novinara, dvoje Izraelaca i troje Libanaca poginulo je u sukobu u Gazi.
(BETA)
Iran ne nastoji da poveća tenzije na Bliskom istoku, rekao je njegov ministar spoljnih poslova Abas Arakči svom italijanskom kolegi Antoniju Tajaniju, dodajući da će njegova odmazda za ubistvo Ismaila Hanijea, šefa Hamasa u Teheranu biti "definitivna i proračunata".
(Rojters)
U govoru ranije u nedjelju lider Hezbolaha Hasan Nasralah je umanjio značaj izraelskih vazdušnih napada i predstavio Hezbolahov vazdušni napad, koji je bio namijenjen osveti za ubistvo visokog komandanta prošlog mjeseca, kao uspješan.
Nasralah je rekao da je Hezbolah koristio svoje Kaćuša rakete (320 njih prema zvaničnim saopštenjima) kako bi odvratio izraelski sistem protivvazdušne odbrane Gvozdena kupola od masovnih napada dronovima. Dodao je da su svi dronovi uspješno lansirani i ušli u izraelski vazdušni prostor, ali nije rekao koliko ih je stiglo do meta, prenosi Gardijan.
Generalni sekretar Hezbolaha je tvrdio da je libanska šiitska milicija odlučila da ne odgovori na ubistvo svog komandanta Fuada Šukra krajem jula napadima na izraelske civile ili infrastrukturu, već da se fokusira isključivo na vojne mete.
Dodao je da Hezbolahov arsenal navođenih projektila nije korišten i da nije oštećen izraelskim vazdušnim napadima, te da se može koristiti u budućnosti. Uticaj nedjeljnog napada biće procijenjen prije nego što se donese odluka o daljim akcijama u znak osvete za Šukra.
"Ako se rezultati ne pokažu dovoljnim, odgovorićemo drugi put", rekao je Nasralah u televizijskom obraćanju.
Dok su Netanjahu i Nasralah ostavili otvorenu mogućnost daljih razmjena preko izraelsko-libanske granice, Rojters je citirao dvojicu neimenovanih diplomata koji su rekli da su obje strane bile u kontaktu kako bi potvrdile da svaka smatra razmjenu "završenom" i da nijedna ne želi eskalaciju sukoba.
Izraelski ministar vanjskih poslova, Izrael Kac, takođe je naglasio da njegova zemlja ne želi veći sukob, iako će "djelovati u skladu s razvojem situacije na terenu".
Vojni analitičari u Izraelu vjeruju da se neki generali izraelske vojske i ministar odbrane Joav Galant zalažu za dalje napade na vojne položaje Hezbolaha nakon naizgled uspješnog napada u nedjelju.
Galant je rekao oficirima da je Hezbolah bio izbačen iz ravnoteže preventivnom akcijom Izraela nekoliko minuta prije nego što je libanska milicija trebalo da pokrene napad raketama i dronovima.
"Destabilizovali smo Hezbollah, i njihova operacija je propala. Hiljade raketa su uništene, precizni projektili su pogođeni na nekoliko tačaka, desetine dronova su uništene, i uopšteno, u pitanju je vrlo uspješan rezultat. Neprijatelj je planirao da lansira stotine raketa. Preventivna akcija je značila da više od pedeset odsto, možda i dvije trećine njih, nije lansirano", rekao je Galant, prenose izraelske novine Harec.
On je istakao je da se Izrael nalazi na "strateškom raskršću" između mogućih pregovaračkih rješenja za sukob u Gazi i konfrontacije sa Hezbolahom u Libanu.
"Moramo koristiti pregovore da omogućimo oslobađanje talaca, i kroz oslobađanje talaca, otvoriti mogućnost stvaranja rješenja na sjeveru, a kasnije i smirivanja regije", rekao je ministar odbrane.
U međuvremenu, on je dodao da Izrael "djeluje vojno i priprema se kao da neće doći do rješenja, i spremni smo u svakom trenutku za rat na sjeveru, šta god da dođe“.
"Međutim, to nije put koji preferiramo, i još uvijek dajemo šansu mogućnosti da se ovo riješi kroz sporazum", zaključio je Galant.
Razgovori o razmjeni taoca i prekidu vatre u Pojasu Gaze nastaviće se narednih dana na nižim nivoim, nakon što je runda pregovora na visokom nivou u Kairu završena u nedjelju bez konačnog sporazuma.
Kako prenosi AP, neimenovani američki zvaničnik je kazao da nije bilo rezultata razgovora u Kairu koji je trebalo da dovedu do prekida vatre i dogovora o taocima, kako bi se barem privremeno okončao desetomjesečni rat Izraela i Hamasa u Gazi.
Američki zvaničnik je naveo da će "radni timovi" nižeg nivoa ostati u Kairu kako bi se sastali sa posrednicima Sjedinjenih Američkih Država, Katara i Egipta u nadi da će rešiti preostale nesuglasice.
Prema njegovim riječima, runda razgovora koja je održana od četvrtka do nedjelje u Kairu bila je "konstruktivna".
U razgovorima su učestvovali i predstavnici CIA-e Vilijam Berns i Dejvid Barneu, šef izraelske obaveštajne agencije Mosad, dok su delegaciju Hamasa informisali egipatski i katarski posrednici, jer taj militantni pokret nije direktno učestvovao u pregovorima.
(MINA)
Palestinski radikalni pokret Hamas je u nedjelju saopštio da odbacuje nove izraelske uslove iznesene u pregovorima o prekidu vatre u Gazi, unoseći dodatnu sumnju u šanse za napredak u najnovijim pokušajima koje podržavaju SAD za okončanje 10-omjesečnog rata.
Višemjesečni razgovori nisu uspjeli da donesu sporazum o okončanju razorne izraelske vojne kampanje u Pojasu Gaze ili oslobađanju preostalih talaca koje je Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom – zarobio u napadu te grupe 7. oktobra na Izrael koji je pokrenuo rat.
Glavne tačke spora u tekućim pregovorima kojima posreduju SAD, Egipat i Katar uključuju prisustvo Izraela u takozvanom Filadelfijskom koridoru, uskom dijelu teritorije dugačkom 14,5 kilometara duž južne granice Pojasa Gaze s Egiptom.
Hamas je saopštio da je Izrael odustao od obaveze da povuče trupe iz tog koridora i iznio druge nove uslove, uključujući provjeru raseljenih Palestinaca prilikom njihovog povratka u najnaseljeniji sjeverni dio enklave kada primirje počne.
"Nećemo prihvatiti razgovore o povlačenju od onoga što smo dogovorili 2. jula ili novim uslovima", rekao je u nedjelju zvaničnik Hamasa Osama Hamdan za televiziju te grupe Al-Aksa.
Hamas je u julu prihvatio američki predlog za početak pregovora o oslobađanju izraelskih talaca, uključujući vojnike i muškarce, 16 dana poslije prve faze sporazuma za okončanje rata u Gazi, rekao je Rojtersu visoki izvor Hamasa.
Hamdan je takođe rekao da je Hamas predao posrednicima svoj odgovor na najnoviji predlog, rekavši da su priče SAD o skorom dogovoru laž.
Delegacija Hamasa otišla je u nedjelju iz Kaira poslije razgovora s posrednicima, rekao je visoki zvaničnik Izat El-Rešik, dodajući da je grupa ponovila svoj zahtjev da svaki sporazum mora da predviđa trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Pojasa Gaze.
U izraelskim operacijama u Pojasu Gaze poslije napada Hamasa 7. oktobra ubijeno je više od 40.000 ljudi, navode lokalne zdravstvene vlastima pod kontrolom Hamasa.
(Radio Slobodna Evropa)
Bonus video:
