Evropski lideri juče su uglavnom odbacili upozorenje Vladimira Putina da bi Zapad ušao u direktni rat s Rusijom ako bi dozvolio Kijevu da gađa rusku teritoriju zapadnim raketama dugog dometa, dok je iz Bijele kuće saopšteno da te prijetnje “ozbiljno shvataju”.
SAD i Velika Britanija razmatraju, u saradnji s drugim saveznicima, mogućnost da Kijevu omoguće napade na vojne ciljeve unutar Rusije pomoću britanskih raketa “storm shadow”, koje mogu pogoditi ciljeve do 250 kilometara od mjesta lansiranja.
Ruski predsjednik je u četvrtak izjavio da bi bilo kakva zapadna odluka da Kijev koristi oružje dugog dometa protiv ciljeva unutar Rusije dovela NATO u “rat” s Moskvom. “Ovo bi na značajan način promijenilo samu prirodu sukoba”, rekao je Putin, dodajući da će Rusija donijeti “odgovarajuće odluke na osnovu pretnji s kojima ćemo se suočiti.”
Američki saveznici Ukrajine već dugo odbijaju da daju ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom zeleno svjetlo da koristi balističke rakete dugog dometa protiv snaga Kremlja unutar Rusije, plašeći se da bi Moskva tada mogla da eskalira rat odgovarajući na neki cilj unutar NATO-a, poput ključnog centra za snabdijevanje oružjem u poljskom gradu Žešovu.
Međutim, dinamika se dramatično promijenila, prije svega zahvaljujući velikoj pošiljci iranskih raketa Rusiji, za koje britanske vlasti procjenjuju da će pružiti ključnu vatrenu podršku Putinu, baš u trenutku kada njegova vojska napreduje u istočnoj Ukrajini.
Iz Kremlja je juče saopšteno da je Putin uputio jasnu poruku Zapadu o posljedicama s kojima će se suočiti ako dozvoli Kijevu da napada rusku teritoriju zapadnim dalekometnim raketama. “Izjava predsjednika Putina je veoma važna. Izuzetno je jasna, nedvosmislena i ne ostavlja prostora za dvostruka tumačenja. Nemamo sumnje da je ova izjava stigla do onih kojima je bila namijenjena”, izjavio je portparol Kremlja, Dmitrij Peskov.
Međutim, evropski lideri su juče umanjili značaj prijetnji ruskog predsjednika.
“Neophodno je veoma ozbiljno shvatiti sva dešavanja u Ukrajini i na ukrajinsko-ruskom frontu, ali ne bih pridavao pretjeran značaj najnovijim izjavama predsjednika Putina”, rekao je poljski premijer Donald Tusk. “One prije pokazuju tešku situaciju u kojoj se Rusi nalaze na frontu”, dodao je.
Britanski premijer Kir Starmer takođe je reagovao na Putinovo upozorenje: “Rusija je započela ovaj sukob. Rusija je ilegalno izvršila invaziju na Ukrajinu. Rusija može odmah okončati ovaj sukob. Ukrajina ima pravo na samoodbranu.”
Putin je najnoviju prijetnju uputio uoči jučerašnjeg susreta Starmera i predsjednika SAD Džoa Bajdena u Vašingtonu. Prije sastanka iz Bijele kuće je saopšteno da ne planiraju promjenu politike u vezi s Ukrajinom i upotrebom oružja dugog dometa.
“Nema promjene u našem stavu o obezbjeđivanju kapaciteta dugog dometa za napade Ukrajine unutar Rusije”, rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost, Džon Kirbi. Komentarišući Putinovo upozorenje Kirbi je kazao da to “nije retorika koju nijesmo čuli ranije od njega”, ali je dodao “on je očigledno pokazao sposobnost za agresiju... tako da, da, ove komentare shvatamo ozbiljno”.
Njujork tajms je juče, pozivajući se na evropske zvaničnike, objavio da bi Vašington mogao odobriti upotrebu raketa dugog dometa protiv meta u Rusiji pod uslovom da to oružje nije iz SAD.
Jedan izvor agencije Rojters je naveo da bi odluka o tome može li Kijev da koristi britanske rakete mogla biti donijeta na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, koja počinje 24. septembra.
Jedan visoki diplomata iz istočne Evrope, koji je želio da ostane anoniman, kazao je za “Gardijan” da ne bi trebalo biti nikakvih ograničenja u vezi s upotrebom oružja. “Prema međunarodnom pravu, jedna zemlja ima pravo da brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet protiv agresije druge zemlje onako kako smatra da je prikladno”, rekao je diplomata. “Sama činjenica da vojna podrška Ukrajini dolazi s ograničenjima zapravo je problem”.
Izvor je dodao: “Svjedoci smo sve većih ruskih napada na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, sve više hibridnih akcija protiv saveznika i sve više dronova i raketa koje ulaze u vazdušni prostor NATO-a na istočnom krilu - Letonija, Poljska, Rumunija.”
Kanada je juče, takođe, saopštila da podržava Ukrajinu u korišćenju dalekometnog naoružanja kako bi “spriječila i ometala kontinuiranu sposobnost Rusije da uništava ukrajinsku civilnu infrastrukturu”. Premijer Džastin Trudo je rekao novinarima da Putin pokušava da destabilizuje međunarodni poredak zasnovan na pravilima i dodao: “Zato su Kanada i drugi nedvosmisleni u stavu da Ukrajina mora pobijediti u ovom ratu protiv Rusije.” N. B.
Rusija protjeruje britanske diplomate
Ruska obavještajna služba FSB saopštila je juče da je ukinula akreditacije šest britanskih diplomata u Moskvi nakon što ih je optužila za špijunažu i sabotažu, što ukazuje na bijes Kremlja zbog onoga što vidi kao ključnu ulogu Londona u pomoći Ukrajini.
Britanija je opisala optužbe kao “potpuno neutemeljene”, navodeći da se zapravo radi o osveti nakon što je Velika Britanija u maju protjerala ruskog atašea i oduzela diplomatski status za nekoliko ruskih nekretnina.
FSB je saopštio da posjeduje dokumenta koja pokazuju da je britansko odjeljenje za istočnu Evropu i Centralnu Aziju u Londonu koordiniralo “eskalaciju političke i vojne situacije” i bilo zaduženo za obezbjeđivanje strateškog poraza Rusije u ratu protiv Ukrajine. “Otkriveni podaci daju osnovu da se aktivnosti britanskih diplomata upućenih u Moskvu od strane ovog odjeljenja smatraju prijetećim za bezbjednost Ruske Federacije”, navodi se u saopštenju FSB-a.
London tvrdi da su ruske optužbe protiv njenih diplomata neosnovane.
“Ruske vlasti su prošlog mjeseca opozvale diplomatsku akreditaciju šest britanskih diplomata u Rusiji, nakon što je britanska vlada preduzela mjere kao odgovor na aktivnosti usmjerene od strane ruske države širom Evrope i u Velikoj Britaniji”, rekao je portparol britanskog ministarstva spoljnih poslova u saopštenju. “Nećemo se izvinjavati zbog zaštite naših nacionalnih interesa.”
Bonus video:
