Bijela kuća uoči susreta Bajdena i Starmera: Ne očekuje se promjena stava o Ukrajini i oružju dugog dometa

Sjedinjene Američke Države (SAD) ne planiraju da u petak objave novu politiku o Ukrajini i njenoj upotrebi raketa dugog dometa, saopšteno je iz Bijele kuće.

"Nema promjene našeg stava o obezbjeđivanju kapaciteta za napade dugog dometa koje bi Ukrajina koristila unutar Rusije. Ne očekujem neku značajnu najavu u tom pogledu", rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi uoči sastanka predsjednika SAD Džozefa Bajdena sa britanskim premijerom Kirom Starmerom u petak u Bijeloj kući

Bajden i Starmer sastaju se u svjetlu pojačanog pritiska Ukrajine da se ublaže ograničenja za korišćenje oružja dugog dometa za napade na Rusiju, koje su obezbijedile SAD i Britanija.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u četvrtak da bi ukrajinska upotreba oružja dugog dometa dovela NATO u rat sa Moskvom.

Kirbi je u petak rekao da SAD ozbiljno shvataju Putinovo upozorenje, ali da to nije njihov novi stav.

"To je retorika koju smo ranije od njega čuli. Očigledno je pokazao da je sposoban za agresiiju i zbog toga te izjave shvatamo ozbiljno", rekao je Kirbi.

Ukrajinski zvaničnici obnovili su svoje molbe da im bude odobreno da koriste rakete dugog dometa koje je obezbijedio Zapad protiv ciljeva dublje unutar Rusije tokom ovonedjeljne posjete Kijevu američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i ministra spoljnih poslova Velike Britanije Dejvida Lemija.

Blinken je rekao da "ne sumnja" da će Bajden i Starmer razgovarati o tome tokom svoje posjete, napominjući da su se SAD prilagodile i "prilagođavaće se po potrebi" kako se strategija Rusije na bojnom polju promijenila.

Jezik je sličan onome što je Blinken govorio u maju, malo prije nego što su SAD dozvolile Ukrajini da koristi oružje koje je obezbijedila Amerika na teritoriji Rusije. Udaljenost je uglavnom ograničena na prekogranične mete za koje se smatra da predstavljaju direktnu prijetnju, usljed zabrinutosti zbog dalje eskalacije sukoba.

Pored Blinkena, i Bajden je ranije takođe nagovijestio da bi donošenje odluke o promjeni moglo biti u toku. U razgovoru sa novinarima ranije ove nedjelje o tome da li je spreman da ublaži ograničenja oružja Ukrajini, on je odgovorio: "Sada to rješavamo".

Putin je u četvrtak upozorio da bi dozvoljavanje udara dugog dometa "značilo da su zemlje NATO-a, SAD i evropske zemlje u ratu sa Rusijom... Ako je to tako, onda, imajući u vidu promjenu same suštine ovog sukoba, donijećemo odgovarajuće odluke na osnovu pretnji koje će nam se stvoriti".

Njegove primjedbe bile su u skladu sa narativom koji Kremlj aktivno promoviše od početka rata u Ukrajini, optužujući zemlje NATO za de fakto učešće u sukobu i prijeteći odgovorom.

Ranije ove godine, Putin je upozorio da bi Rusija mogla da obezbijedi oružje dugog dometa drugima za napad na zapadne ciljeve kao odgovor na to što saveznici iz NATO dozvoljavaju Ukrajini da upotrijebi svoje oružje za napad na rusku teritoriju, rekavši da bi to "označilo njihovo direktno učešće u ratu protiv Ruske Federacije i zadržavamo pravo da postupimo na isti način".

Starmer je, odgovarajući na komentare ruskog lidera u četvrtak, rekao na putu za SAD da Britanija ne traži nikakav sukob sa Rusijom.

"Rusija je započela ovaj sukob. Rusija je ilegalno izvršila invaziju na Ukrajinu. Rusija bi mogla odmah da okonča ovaj sukob", rekao je Starmer novinarima. "Ukrajina ima pravo na samoodbranu i očigledno smo u potpunosti podržavali pravo Ukrajine na samoodbranu — kao što znate, pružamo im mogućnost obuke".

"Ali mi ne tražimo nikakav sukob sa Rusijom — to nam nije ni najmanje namjera", rekao je Starmer.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vršio je pritisak na američke i savezničke vojne vođe da idu mnogo dalje. On tvrdi da SAD moraju dozvoliti Ukrajini da gađa ruske vazdušne baze i lansirne lokacije daleko od granice, pošto je Rusija pojačala napade na ukrajinsku električnu mrežu i komunalne usluge uoči predstojeće zime.

Zelenski takođe želi više naoružanja dugog dometa iz SAD, uključujući taktičke raketne sisteme ATACMS, za udare u Rusiji.

ATACMS ne bi bio odgovor na glavnu prijetnju sa kojom se Ukrajina suočava od ruskih kliznih bombi velikog dometa, koje se ispaljuju sa više od 300 kilometara udaljenosti, izvan dosega ATACMS-a, rekao je potpukovnik Čarli Dic, portparol Pentagona.

Američki zvaničnici takođe ne vjeruju da imaju dovoljno raspoloživih sistema naoružanja da bi Ukrajini obezbijedili broj koji bi suštinski promijenio uslove na terenu, rekao je jedan od američkih zvaničnika.

Tokom sastanka savezničkih ministara odbrane prošle nedjelje, ministar odbrane Lojd Ostin rekao je da ne vjeruje da će obezbjeđivanje sistema oružja dugog dometa Ukrajini promeniti igru u iscrpljujućem ratu. On je napomenuo da je Ukrajina već bila u stanju da vrši udare unutar Rusije sopstvenim sistemima unutrašnje proizvodnje, uključujući dronove.

"Ne vjerujem da će jedna sposobnost biti odlučujuća i ostajem pri tom komentaru", rekao je Ostin.

"Za sada, politika se nije promijenila", rekao je u četvrtak general-major Pat Rajder, sekretar za štampu Pentagona.

Starmer je rekao da je u posjeti Vašingtonu na "strateškim sastancima da bi razgovarali o Ukrajini i Bliskom istoku". To je drugi premijerov sastanak sa Bajdenom otkako je njegova vlada lijevog centra izabrana u julu.

To se događa nakon što se Britanija prošle nedjelje odvojila od SAD obustavivši neki izvoz oružja u Izrael zbog rizika da bi ono moglo biti iskorišćeno za kršenje međunarodnog prava. Obje zemlje su umanjile svoje razlike oko ovog pitanja.

Sastanak Bajdena i Starmera takođe dolazi uoči ovomjesečnog godišnjeg sastanka globalnih lidera u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Sastanak u Ovalnoj kancelariji bio je djelimično zakazan kako bi se dvojici lidera pomoglo da uporede stavove o ratu u Ukrajini, zastojima u naporima da se postigne sporazum o prekidu vatre u Gazi i drugim pitanjima uoči sastanka UN.

Bijela kuća je takođe nastojala da stavi veći naglasak na vezu između rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku koji je nastao nakon što su militanti Hamasa koje podržava Iran u Gazi pokrenuli napade na Izrael 7. oktobra.

Bajdenova administracija je ove nedjelje saopštila da je Iran nedavno isporučio Rusiji balističko oružje kratkog dometa za upotrebu protiv Ukrajine, što je transfer zbog kog su zvaničnici Bijele kuće zabrinuti da će Rusiji omogućiti da koristi više svog arsenala za ciljeve daleko izvan ukrajinske linije fronta dok koristi iranske bojeve glave za ciljeve bližeg dometa.

Zauzvrat, američka administracija navodi da se Rusija zbližava u odnosima sa Iranom, uključujući pružanje nuklearne i svemirske tehnologije.

"Ovo je očigledno duboko zabrinjavajuće", rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi o transferu projektila. "I to svakako govori o načinu na koji ovo partnerstvo ugrožava evropsku bezbjednost i kako ono ilustruje destabilizujući uticaj Irana koji sada seže daleko izvan Bliskog istoka".