Novom šefu NATO-a, Marku Ruteu, biće potrebne sve vještine pravljenja koalicija koje je usavršio kao holandski premijer kako bi održao zapadni savez na okupu usljed rata u Ukrajini, straha od sljedećeg poteza Moskve i političke neizvjesnosti u Vašingtonu.
Rute je danas preuzeo funkciju generalnog sekretara Sjevernoatlantskog saveza (NATO) od Norvežanina Jensa Stoltenberga, što je prvi put u posljednjih deset godina da je došlo do promjene na čelu NATO-a.
Mnogo toga sada zavisi od Ruteove sposobnosti da postigne konsenzus unutar saveza koji broji 32 članice. Sposobnost NATO-a da zaštiti skoro milijardu ljudi pod svojom okriljem zavisi ne samo od vojne moći, već i od političkog jedinstva, ocjenjuje agencija Rojters.
Rute se suočava s mnogim izazovima: mogućim povratkom Donalda Trampa, koji je skeptičan prema NATO-u, na funkciju predsjednika Sjedinjenih Država - najmoćnije članice saveza - kao i sa zahtjevima istočnoevropskih saveznika za dodatnim pojačanjima u cilju zaštite od Rusije, te molbama Ukrajine, koja nije članica, za dodatnu vojnu pomoć.
Rute je u jučerašnjim komentarima umanjio zabrinutost unutar transatlantskog saveza u vezi sa predsjedničkim izborima u najmoćnijoj članici NATO-a, rekavši novinarima u sjedištu NATO-a: “Nijesam zabrinut”. “Radio sam četiri godine sa Donaldom Trampom. On je bio taj koji nas je tjerao da trošimo više (na odbranu), i postigao je uspjeh - jer smo sada na mnogo višem nivou potrošnje nego što smo bili kada je on stupio na funkciju”, rekao je Rute.
Zvaničnici i diplomate NATO-a očekuju da će Rute zadržati Stoltenbergove prioritete - pridobijanje podrške za Kijev, podsticanje zemalja NATO-a da troše više na odbranu i održavanje angažmana SAD u evropskoj bezbjednosti.
Nakon što je 14 godina bio na čelu holandske vlade kao najdugovečniji premijer u istoriji Holandije, Rute (57) ima veliko iskustvo na svjetskoj sceni.
Međutim, mada je lično pristupačan, ponekad je otvoreno kritikovao druge vlade, tražeći od Mađarske da poštuje prava LGBTQ zajednice ili napusti Evropsku uniju, i dovodeći u pitanje vladavinu prava u Rumuniji i Bugarskoj.
Na novom poslu, Rute će morati da koristi vještine koje je razvio kao graditelj koalicija i menadžer koji je vodio četiri holandske vlade. “Činjenica da je toliko iskusan u pronalaženju načina kako da ostvari napredak, u pravljenju kompromisa, ubeđivanju i povezivanju s ljudima – mislim da će mu to biti veoma, veoma korisno”, rekla je za Rojters Kajsa Olongren, bivša holandska ministarka odbrane koja je služila pod Ruteom.
Olongren i drugi opisuju Ruteov stil vođenja kao izuzetno posvećen i praktičan, što bi moglo predstavljati šok za hijerarhijsku organizaciju poput NATO-a. “Nikada neće pomisliti: Oh, pa, ovo mogu ostaviti za sjutra” rekla je Olongren.
Ona je dodala da Rute može da kombinuje ljubaznost sa čvrstim porukama, poput situacije kada je protivurječio Trampu tokom konferencije za novinare uživo ili kada je dugo držao ruku ruskog predsjednika Vladimira Putina tokom posjete Amsterdamu da je Putin bio primoran da vidi demonstrante sa zastavama duginih boja.
Istočni pristup
Rute je sazreo kao međunarodni političar 2014. godine, nakon što je malezijski avion na letu MH17 oboren ruskim raketnim sistemom iznad istočne Ukrajine, pri čemu je poginulo svih 298 putnika i članova posade, uključujući 196 holandskih državljana. On je obećao da će privesti pravdi odgovorne za taj zločin.
Na novom poslu, Rute će biti pod pritiskom članica NATO-a iz istočne Evrope da pokaže da razumije njihovu potrebu za većom zaštitom od Rusije i da može da im pruži ono što traže.
“Jedan od testova za njega biće: Kakve su ambicije NATO-a u odnosu na istočno krilo, a posebno u vezi sa jačanjem istočnog krila?” rekao je za Rojters Peter Bator, koji je do ranije ove godine bio slovački ambasador pri NATO-u.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, NATO je udvostručio broj vojnika raspoređenih u istočnim članicama na oko 10.000, uz dodatne snage tih zemalja. Takođe tvrdi da bi stotine hiljada dodatnih vojnika moglo brzo biti raspoređeno.
Međutim, istočne zemlje žele više trupa i naoružanja - posebno protivvazdušnih sistema, što znači da je potrebno ubijediti zapadne članice da preusmjere više svojih resursa na istok.
Budući da NATO donosi odluke konsenzusom, moć generalnog sekretara zavisi od osmišljavanja politika i ubjeđivanja nacionalnih lidera da ih podrže.
Oana Lungesku, bivša portparolka NATO-a, rekla je za britansku agenciju da je posao generalnog sekretara “ne samo da dođe do najmanjeg zajedničkog imenitelja, već i da gura savez naprijed”.
“Tu dolazi do izražaja magija između uloge sekretara i uloge generala”, dodala je Lungesku, koja sada radi u odbrambenom institutu RUSI.
Više ulaganja u odbranu
Zvaničnici i diplomate NATO-a kažu da bi Rute možda morao da suzbije svoju tipično holandsku opsesiju fiskalnom štedljivošću. Na samitu EU u junu, Rute se sukobio s drugim liderima kada su se on i njemački kancelar Olaf Šolc snažno protivili zajedničkom zaduživanju za finansiranje odbrambene potrošnje.
Poljski premijer Donald Tusk rekao je da su drugi lideri “glasno podsjetili” Rutea da će uskoro postati šef NATO-a i da bi trebalo da učini sve kako bi osigurao da vlade ne štede na odbrani.
NATO procjenjuje da će 23 od 32 članice ispuniti cilj o izdvajanju 2 odsto BDP-a za odbranu ove godine - dok Holandija tek sada dostiže cilj koji je postavljen prije deset godina.
Mnogi NATO zvaničnici tvrde da će biti potrebna dodatno povećanje potrošnje na odbranu - možda na 2,5 odsto BDP-a ili više - za dodatne trupe i oružje za sprovođenje obimne revizije odbrambenih planova saveza.
“To je izazov za njega - da ubijedi države članice da investiraju više u sopstvenu odbranu i mnogo brže, da nabave kapacitete mnogo bolje od postojećih”, kazao je Bator.
Bonus video:
