OPEC ima dovoljno rezervnog naftnog kapaciteta da nadoknadi potpuni gubitak iranskih zaliha ukoliko Izrael onesposobi postrojenja te zemlje, ali bi ta grupa proizvođača imala problema ukoliko bi Iran uzvratio napadima na instalacije svojih susjeda u Zalivu, piše Rojters.
Iran je u utorak ispalio stotine raketa na Izrael kao odgovor na izraelske napade. Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da je Iran napravio veliku grešku i da će platiti za to, dok je Iran zaprijetio snažnim odgovorom ukoliko Izrael uzvrati.
Opcije Izraela uključuju ciljanje iranskih naftnih postrojenja, između ostalih strateških lokacija, objavio je u srijedu američki portal Aksios, pozivajući se na izraelske zvaničnike. Iran je član OPEC-a sa proizvodnjom od oko 3,2 miliona barela dnevno, što čini oko tri odsto svjetske proizvodnje.
Iranski izvoz nafte je porastao ove godine na skoro najviši nivo za nekoliko godina, dostižući 1,7 miliona barela dnevno, uprkos američkim sankcijama. Kineske rafinerije kupuju većinu njegove nafte. Peking kaže da ne priznaje jednostrane američke sankcije.
“Teoretski, ako bismo izgubili svu iransku proizvodnju, što nije naš osnovni scenario, OPEC+ ima dovoljno rezervnih kapaciteta da nadoknadi šok”, rekla je Amrita Sen, suosnivačica kompanije Energy Aspects.
OPEC+, koji uključuje OPEC i saveznike poput Rusije i Kazahstana, smanjuje proizvodnju posljednjih godina kako bi podržao cijene zbog slabe globalne potražnje, tako da ta grupa raspolaže milionima barela rezervnog kapaciteta.
U slučaju eskalacije, iranski saveznici bi mogli pokrenuti napade na proizvođače nafte na Bliskom istoku, naročito Saudijsku Arabiju
Smanjenja proizvodnje od strane članica OPEC+ trenutno iznose 5,86 miliona barela dnevno. Analitičari procjenjuju da Saudijska Arabija može povećati proizvodnju za tri miliona barela dnevno, a Ujedinjeni Arapski Emirati za 1,4 miliona, navodi Rojters.
Članice OPEC+ su se sastale u srijedu kako bi razgovarale o poštovanju dogovorenih smanjenja. Rojters je prenio da nisu razmatrali izraelsko-iranski sukob.
“Jedino što je pomenuto u vezi sa geopolitičkom situacijom i sukobom bila je nada da neće doći do eskalacije”, rekao je Rojtersu izvor iz OPEC+ upoznat sa diskusijama.
Iako OPEC ima dovoljno rezervnog kapaciteta da nadoknadi gubitak iranskih zaliha, većina tog kapaciteta je u regionu Zaliva i potencijalno ranjiva ako dođe do dalje eskalacije sukoba, rekao je analitičar UBS-a Đovani Staunovo.
“Efektivno dostupni rezervni kapacitet mogao bi biti mnogo manji ukoliko dođe do novih napada na energetsku infrastrukturu zemalja u regionu”, rekao je, dodajući da bi Zapad možda morao da posegne za strateškim rezervama u slučaju ozbiljnih poremećaja.
Izrael do sada nije napadao iranska naftna postrojenja. Analitičari nafte i stručnjaci za bezbjednost rekli su da bi Izrael mogao ciljati iranska rafinerijska postrojenja i naftnu luku na ostrvu Karg, koja rukuje sa oko 90 odsto iranskog izvoza sirove nafte.
U Rojtersovoj analizi se navodi da je tokom iransko-iračkog rata 1980-ih, Bagdad redovno napadao tankere oko ostrva Karg i prijetio uništavanjem naftnog terminala.
“Iran i njegovi saveznici bi potencijalno mogli ciljati energetske operacije u drugim djelovima regiona kako bi internacionalizovali troškove ako trenutna kriza eskalira u potpuni rat”, rekla je Helima Kroft iz RBC Capital Markets.
Napadi dronovima 2019. koje su izveli iranski saveznici na saudijska postrojenja za preradu nafte privremeno su isključili 50 odsto proizvodnje sirove nafte kraljevine.
“U slučaju eskalacije, iranski saveznici bi mogli pokrenuti napade na proizvođače nafte na Bliskom istoku, naročito Saudijsku Arabiju”, rekao je Tamaš Varga iz PVM-a.
Političko zbližavanje Rijada i Teherana od 2019. godine je pomoglo smirivanju regionalnih tenzija, ali su odnosi i dalje problematični, ističe Rojters.
Cijene nafte su se kretale u uskom rasponu od 70 do 90 dolara po barelu posljednjih godina, uprkos ratu između Rusije i Ukrajine i sukobima na Bliskom istoku.
Povećanje proizvodnje u Sjedinjenim Državama pomoglo je da se smanji rizik od rasta cijena na naftnim tržištima, izjavio je Ret Benet, izvršni direktor kompanije Black Mountain, koja posluje u Permskom basenu u SAD.
Rojters navodi da SAD proizvode 13 odsto svjetske sirove nafte i skoro 20 odsto globalne proizvodnje naftnih derivata, u poređenju sa 25 odsto globalne proizvodnje sirove nafte OPEC-a i oko 40 odsto od strane OPEC+.
“Ova raznovrsnost zaliha iz domaćih izvora u SAD, u kombinaciji sa zdravim rezervnim kapacitetima unutar OPEC-a, dovodi do toga da se tržište osjeća zaštićenim od drastičnih poremećaja u snabdijevanju, bez obzira na stalne sukobe na Bliskom istoku”, rekao je Benet.
Širi sukob na Bliskom istoku, međutim, sa velikim uticajem na proizvodnju, neminovno bi doveo do rasta cijena nafte, navodi se u Rojtersovoj analizi.
To bi povećalo troškove goriva. Povezani rast cijena benzina mogao bi nanijeti štetu kampanji potpredsjednice SAD Kamale Haris u trci za predsjedničke izbore 5. novembra protiv republikanskog kandidata Donalda Trampa, ocjenjuje agencija.
“SAD će vjerovatno pokušati da podstaknu Izrael na umjereniji odgovor, želeći da izbjegnu značajnu eskalaciju tenzija”, rekao je Voren Paterton iz ING-a.
Bonus video:
