Nemoguće je da NR Kina bude naša domovina, kaže predsjednik Tajvana

Lai Čing-te odbacuje tvrdnje Pekinga o suverenitetu, rekavši da je to ostrvo zemlja koja se zove Republika Kina, koja vuče svoje porijeklo od revolucije 1911. i koja je zbacila posljednju carsku dinastiju

7498 pregleda 0 komentar(a)
Lai Čing-te, Foto: Reuters
Lai Čing-te, Foto: Reuters

Nemoguće je da Narodna Republika Kina postane domovina Tajvana, jer Tajvan ima starije političke korijene, rekao je 5. oktobra predsjednik tog ostrva Lai Čing-te.

Laija, koji je preuzeo dužnost u maju, Peking osuđuje kao "separatistu".

On odbacuje tvrdnje Pekinga o suverenitetu, rekavši da je to ostrvo zemlja koja se zove Republika Kina, koja vuče svoje porijeklo od revolucije 1911. godine i koja je zbacila posljednju carsku dinastiju.

Republička vlada je pobjegla na Tajvan 1949. nakon što je izgubila građanski rat sa komunistima Mao Ce Tunga koji su osnovali Narodnu Republiku Kinu, koja i dalje tvrdi da je ostrvo njihova "sveta" teritorija.

Govoreći na koncertu uoči proslave Dana državnosti Tajvana 10. oktobra, Lai je napomenuo da je Narodna Republika 1. oktobra proslavila 75. godišnjicu postojanja, a za nekoliko dana će biti 113. rođendan Republike Kine.

"Apsolutno je nemoguće da Narodna Republika Kina postane 'otadžbina' naroda Republike Kine. Naprotiv, Republika Kina može biti domovina naroda Narodne Republike Kine jer je starija od 75 godina", dodao je Lai uz aplauz.

On je rekao i da je "jedno od najvažnijih značenja ovih proslava da moramo zapamtiti da smo suverena i nezavisna zemlja".

Kineska kancelarija za poslove sa Tajvanom nije odgovarala na pozive za komentare van radnog vremena.

Kineski predsjednik Si Đinping, u govoru uoči nacionalnog dana svoje zemlje, ponovio je stav da je Tajvan njena teritorija.

Posljednjih godina Kina je pojačala vojni i politički pritisak na to ostrvo sa demokratskom vladom.

Prošlog mjeseca, Lai je rekao da, ako se pretenzije Kine na Tajvan odnose na teritorijalni integritet, onda bi ona takođe trebalo da preuzme zemlju od Rusije iz vremena posljednje kineske dinastije u 19. vijeku.

Bonus video: