Iduće sedmice biće objavljeni ovogodišnji dobitnici Nobelovih nagrada za postignuća koja su svijet učinila boljim mjestom, što predstavlja tračak optimizma usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, rata u Ukrajini i posljedica klimatskih promjena.
Sezona Nobelovih nagrada počinje u ponedjeljak objavom dobitnika za medicinu, a u petak će biti poznat laureat najprestižnije među njima, nagrade za mir. Stručnjaci kažu da njenog dobitnika nikad nije bilo teže predvidjeti.
Švedski filantrop Alfred Nobel testamentom je 1895. godine stvorio nagradu za one koji su "čovječanstvu donijeli najveću dobrobit".
No, s obzirom na tmurno stanje u svijetu, moguće je da ove godine niko ne dobije nagradu za mir, smatra čelnik stokholmskog instituta za istraživanje mira Den Smit.
On smatra da je možda vrijeme da se pošalje poruka. "Iako mnogo ljudi veoma naporno radi, rezultata nema te je potrebno da se više svjetskih vođa probudi i shvati da smo u krajnje opasnoj situaciji'", rekao je.
"Sada imamo 50 oružanih sukoba širom svijeta. Njihova smrtonosnost dramatično se povećala tokom protekle dvije decenije", dodao je.
"Dostojan kandidat"
Moguće je da Norveški odbor priredi potpuno iznenađenje, uključujući i to da nitko ne dobije nagradu, što se dogodilo 19 puta u istoriji, posljednji put 1972.
"Uvjeren sam da će i ove godine biti dostojnog kandidata za nagradu za mir", rekao je sekretar sekretarijata Olav Njolstad za AFP.
Nagrada je prošle godine otišla zatvorenoj iranskoj aktivistkinji Narges Mohamadi zbog borbe protiv ugnjetavanja žena u Iranu.
Ove je godine predato ukupno 286 nominacija, ali sekretarijat njihova imena drži u tajnosti, prenosi Hina.
S obzirom na egzistencijalni rizik koji za čovječanstvo predstavljaju sitemi naoružanja koji mogu autonomno djelovati bez ljudske kontrole, nekoliko stručnjaka je kao mogućeg dobitnika istaklo Kampanju za zaustavljanje robota ubica.
Poznato je da se na popisu nalaze neki akteri uključeni u zbivanja na Bliskom istoku, poput agencije Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice (UNRWA), palestinske grupe za ljudska prava Al-Hak, njenog izraelskog pandana B'Tselema i Međunarodnog suda pravde (ICJ).
Kako je 2024. obilježena ratom između Izraela i Hamasa, trećom godinom sukoba u Ukrajini i krvoprolićem u Sudanu koje je raselilo više od 10 miliona ljudi, moguće je da će se sekretarijat usresrediti na humanitarce koji pomažu da se umanji patnja civila.
Generalni sekretar UN-a?
"UNRWA bi mogla biti takav kandidat. Obavlja izuzetno važan posao za palestinske civile koji pate zbog rata u Gazi", kazao je za Rojters šef norveškog instituta za istraživanje mira Henrik Urdal.
Međutim, dodao je da bi dodjela nagrade toj agenciji bila kontroverzna s obzirom na izraelske optužbe da su neki njeni zaposleni učestvovali u napadu Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023, što je prouzrokovalo rat u Gazi.
Tajanstveni petočlani sekretairjat, kojeg imenuje norveški parlament, takođe bi se mogao usresrediti na potrebu za jačanjem svjetskog poretka izgrađenog nakon Drugog svjetskog rata i njegove vodeće institucije, Ujedinjenih nacija.
To bi moglo značiti da bi nagrada mogla otići generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterešu, a možda i ICJ-u, rekao je Asle Sven, istoričar koji proučava Nobelovu nagradu za mir.
"Gutereš je glavni simbol UN-a, a najvažniji zadatak ICJ-a je osigurati da se međunarodno humanitarno pravo poštuje na svjetskom nivou", kazao je Sven za Rojters.
Nobelova nagrada za književnost, čiji će dobitnik biti poznat 10. oktobra, takođe svake godine izaziva nagađanja.
Nekoliko stručnjaka vjeruje da će kineska spisateljica Can Ksue biti ovogodišnji izbor švedske akademije, a najbolje izglede joj daje i nekoliko stranica za klađenje.
"Mislim da će (nagradu dobiti) žena iz jezičnog područja izvan Europe", kazao je Bjorn Viman, urednik za kulturu švedskih dnevnih novina Dagens Nyheter.
Posljednji kineski pisac koji je dobio nagradu bio je Mo Jan 2012. godine.
Relativno nepoznati
Ipak, bez javno dostupnog užeg izbora, uvijek je teško predvidjeti kako "diše" akademija.
Imena koja se pojavljuju u stokholmskim literarnim krugovima uključuju australijskog romanopisca Geralda Murnanea, britanskog Salmana Rušdija, antigvansko-američku spisateljicu Jamajku Kinkejd, kanadsku pjesnikinju En Karson, mađarskog autora Lasla Krasnahorkaja, Rumunja Mirčea Kartareskua, kenijskog pisca Ngugija va Tiongoa i Japanca Harukija Murakamija.
Prošle godine je nagradu osvojio norveški dramatičar Jon Fose. Akademija sada posvećuje pažnju relativno nepoznatim umjetnicima.
Bonus video:
