Slika Kloda Monea, koju su nacisti oteli od jednog jevrejskog para tokom Drugog svjetskog rata, vraćen je potomcima te porodice, objavili su zvaničnici, prenosi Gardijan.
Adalbert "Bela" i Hilda Parlagi kupili su umjetničko djelo, pod nazivom "Bord de Mer", na aukciji u Austriji 1936. godine. Nakon što je nacistička Njemačka anektirala Austriju 1938. godine, Parlagijevi su morali da pobjegnu, ostavljajući svoje stvari u skladištu.
Nacisti su 1940. godine zaplijenili njihovu imovinu, uključujući sedam drugih umjetničkih djela, a jedan nacistički trgovac umjetninama kupio je ovo. Moneova slika, koja datira iz otprilike 1865. godine, "nestala" je 1941. godine, saopštio je FBI u saopštenju za javnost.
Bela Parlagi je tragao za svojim ukradenim umjetninama poslije Drugog svjetskog rata sve do svoje smrti 1981. godine. Njegov sin je takođe pokušao da pronađe porodične umjetnine, bez uspjeha, sve do svoje smrti 2012. godine.
Agenti FBI-a su 2021. godine počeli da istražuju ukradeni pastel nakon što je Komisija za opljačkanu umjetnost u Evropi kontaktirala vlasti u vezi sa njim. Komisija je saznala da je jedan trgovac umjetninama u Nju Orleansu došao u posjed slike 2017. godine i prodao ga privatnim kolekcionarima dvije godine kasnije.
Pastel je bio na prodaju u jednoj galeriji u Hjustonu, Teksas, 2023. godine. Agenti FBI-a i detektivi njujorške policije kontaktirali su vlasnike slike – koji nisu znali njeno porijeklo – i objasnili im da je opljačkana.
Vlasnici su dobrovoljno predali sliku vlastima i odrekli se prava na vlasništvo. Djelo je vraćeno unukama Parlagijevih, Helen Lu i Fransoaz Parlagi.
"To je čin pravde što je vraćen", izjavila je Ee Veber, kopredsjedavajuća Komisije za opljačkanu umjetnost u Evropi. "Ima veliko sentimentalno značenje za porodicu", dodala je.
Džejms Denehi, pomoćnik direktora FBI-a u Njujorku, rekao je da su njegovi agenti "počašćeni" što su pomogli u povratku umjetnine.
"Iako je ovaj Mone nesumnjivo vrijedan, njegova prava vrijednost leži u onome što predstavlja za porodicu Parlagi. To je veza sa njihovom istorijom, voljenima i naslijeđem koje je gotovo bilo izbrisano. Emocije povezane s povratkom nečega što je tako brutalno oduzeto ne mogu se mjeriti u dolarima – to je neprocjenjivo", izjavio je Denehi u saopštenju za javnost.
Oko 20 odsto umjetničkih djela u Evropi opljačkano je od strane nacista, prema podacima Nacionalnog arhiva. Svjetska organizacija za restituciju jevrejske imovine i Konferencija o materijalnim zahtjevima Jevreja protiv Njemačke objavile su izvještaj u martu, koji pokazuje da je 24 zemlje "napravilo mali ili nikakav napredak" u vraćanju umjetnina ukradenih tokom Holokausta.
Izvještaj procjenjuje da više od 100.000 od 600.000 "slika i mnogih drugih miliona knjiga, rukopisa, religijskih predmeta i drugih kulturnih objekata" ukradenih tokom Holokausta još uvijek nije vraćeno.
Dvadesetak zemalja koje su zaostale u naporima za povratak nacističkih umjetnina, uključujući Rusiju i Tursku, među više su od 40 nacija koje su 1998. godine podržale Vašingtonske principe o umjetnosti koju su konfiskovali nacisti. Ovi principi su zamišljeni tako da podstaknu vraćanje opljačkane umjetnosti i kulturnih djela.
Bonus video:
