Najnovije ankete predstojećih američkih predsjedničkih izbora pokazuju veoma neizvjesnu trku između dva kandidata, Kamale Haris i Donalda Trampa, posebno u sedam kolebljivih država (swing state).
Prema anketama oba kandidata su manje više izjednačena, ali kao kolebljiva država koja bi najviše moglda da utiče na ishod izbora nameće se Pensilvanija, piše danas u analizi istraživačko-izdavačkog centra Demostata.
Demostat analizira šta za konačni rezultat Haris i Trampa znači pobjeda ili poraz u Pensilvaniji.
"Sve se svodi na borbu u sedam kolebljivih država, morate pobijediti u četiri od sedam, osim u slučaju da pobijedite u Pensilvaniji, Džordžiji i Sjevernoj Karolini onda će to biti dovoljno za konačnu pobjedu", ovako je formulisao scenario puta do pobjede visoki funkcioner republikanske partije Majkl Vatli (Michael Whatley).
Sedam država su Arizona, Džordžija, Mičigen, Nevada, Sjeverna Karolina, Pensilvanija i Viskonsin.
Sedam dana uoči najvažnijijh svjetskih izbora najveća pažnja usmjerena je na rezultat u sedam kolebljivih država i to najprije na onih dva do tri odsto neopredijeljenih (kolebljivih) birača čija će odluka po svemu sudeći biti presudna za pobjedu u ovom trenutno egal odnosu, piše Demostat.
Posljednja anketa You Gov America pokazuje strukturu tih neopredijeljenih birača (više je među njima žena, crnih i hispano birača, onih sa nižim primanjima sl.) koji su po dosadasnjim istraživanjima bliži Kamali Haris.
Skoro sve ankete bave se percepcijom građana o sposobnostima predsjedničkih kandidata da rješavaju najvažnija društvena, politička i ekonomska pitanja. Većina ispitanika i dalje daje prednost Kamali Haris kada je u pitanju rješavanje pitanja zdravstvene zaštite, abortusa, klimatskih promjena, dok je Tramp u prednosti kod tema ilegalne migracije i inflacije. Kada su u pitanju ekonomija, radna mjesta i spoljna politika kandidati imaju podijeljenu podršku.
Ako Kamala Haris izgubi Pensilvaniju, to bi bio značajan udarac u njenoj trci za Bijelu kuću, s obzirom na to da Pensilvanija nosi 19 elektorskih glasova i često odlučuje o ishodu predsjedničkih izbora. Međutim, postoje druge kolebljive države gdje bi Haris mogla da nadoknadi taj gubitak.
Demostat je napravio scenario za pobjedu oba kandidata ukoliko izgube Pensilvaniju.
Za Kamalu Haris bi gubitak Pensilvanije vjerovatno bio nenadoknadiv, piše Demostat, navodeći da bi ona morala da ga nadoknadi sa velikim brojem elektorskih glasova iz drugih kolebljivih država.
Demostat se bavi različitim mogućim scenarijima.
1. Mičigen i Viskonsin – te države su, zajedno s Pensilvanijom, bile dio takozvanog "Blue Wall" (Plavi zid), koji je godinama bio čvrsto na strani demokrata, ali ga je Tramp probio 2016. godine. Haris bi morala da pobijedi u obje da bi nadoknadila gubitak Pensilvanije. Mičigen ima 15, a Viskonskin deset elektorskih glasova.
2. Arizona (11 elektorskih glasova) i Nevada (šest elektorskih glasova) su države gdje demografske promjene idu u korist demokrata, posebno među latinoameričkim biračima. Ako Haris uspije da zadrži Arizonu, koju je aktuelni demokratski predsjednik Džozef Bajden osvojio 2020. godine, to bi moglo djelimično da ublaži gubitak Pensilvanije.
3. Dzordžija – Ako Haris izgubi Pensilvaniju, osvajanje Džordžije (16 elektorskih glasova) postaje još važnije. Ova država je prešla na stranu demokrata 2020, zahvaljujući tada većoj izlaznosti afroameričkih i mladih birača.
4. Sjeverna Karolina – (16 elektorskih glasova) je tradicionalno republikanska, ali postaje sve kolebljivija zbog demografskih promjena. Kod rukovodstva republikanaca prisutan je strah zbog afere njihovog kandidata za guvernera Robinsona. Ako Haris pobijedi, to bi moglo kompenzovati gubitak Pensilvanije.
Da bi nadoknadila gubitak Pensilvanije, Haris bi morala da se fokusira na osvajanje Mičigena, Viskonsina, Džordžije, Arizone i možda Sjeverne Karoline. Bilo koji od tih scenarija zahtijeva dodatnu finiš fokus kampanju u nekoliko kolebljivih država, a osvajanje Sjeverne Karoline ili Džordžije bilo bi od suštinske važnosti.
Dakle, uz pobjedu u državama Plavog zida, Mičigenu i Viskonsinu, biće joj neophodna pobjeda u jednoj od dvije zapadne i jednoj od dvije južne kolebljive države, ocjenjuje Demostat, ali dodaje da pobjeda u te četiri države neće biti dovoljna, ukoliko Tramp osvoji Pensilvaniju, Džordžiju i Sjevernu Karolinu.
Za Trampa gubitak Pensilvanije takođe predstavlja veliki izazov i kako bi nadoknadio taj gubitak mora da pobijedi u ćetiri druge kolebljive države.
1. Viskonsin i Mičigen – Tramp je pobijedio u ovim državama 2016, ali ih je izgubio 2020. Ako ponovo osvoji Viskonsin (deset elektorskih glasova) i Mičigen (15 elektorskih glasova), time bi mogao nadoknaditi gubitak Pensilvanije.
2. Džordžija – Tramp je izgubio Džordžiju 2020. godine, a to je tradicionalno bila republikanska država. Povratak Džordžije (16 elektorskih glasova) u ruke republikanaca mogao bi kompenzovati gubitak Pensilvanije.
3. Sjeverna Karolina – Tramp je pobijedio u Sjevernoj Karolini 2020. godine i ta država (16 elektorskih glasova) ostaje važno uporište. Ako Tramp uspije da zadrži Sjevernu Karolinu, mogao bi neutralisati eventualni gubitak Pensilvanije.
4. Arizona – (11 elektorskih glasova) je bila veliko iznenađenje 2020. godine kada je prešla u ruke demokrata. Tramp bi morao da uloži značajne napore da je povrati kako bi nadoknadio gubitak Pensilvanije.
Ako izgubi Pensilvaniju, Tramp bi se morao fokusirati na osvajanje Viskonsina, Mičigena, Džordžije i Sjeverne Karoline. Povratak Arizone takođe bi bio ključan, s obzirom na to da bi time nadoknadio veliki dio izgubljenih elektorskih glasova, piše Demostat.
Američki izbori se ne odlučuju popularnim glasom već elektorskim glasovima u svakoj od 50 saveznih država.
Bonus video:
