Nelagoda ispunjava američke birače u vezi sa predsjedničkim izborima zbog strahovanja da bi poslije njih moglo da uslijedi političko nasilje, kao i pokušaji poništavanja izbornih rezultata, pokazuju zaključci ankete koju su sproveli agencija Asošijeted pres i Centar za istraživanje javnog mnjenja.
Uz to, zabrinjavaju ih i posljedice svega toga po američku demokratiju.
Prema nalazima istraživanja, građani su zabrinuti zbog, kako je navedeno, krhkosti američkog demokratskog sistema – četiri godine nakon neutemeljenih tvrdnji bivšeg američkog predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trampa o neregularnosti izbora 2020, kao i nasilja koje ih je propratilo.
Četvoro od deset registovanih birača navelo je da je izuzetno ili veoma zabrinuto zbog nasilnih pokušaja poništavanja izbornih rezultata nakon prethodnih izbora.
Jedno od troje glasača navelo je da ih brinu pokušaji lokalnih ili državnih izbornih zvaničnika da zaustave potvrđivanje ishoda glasanja. Relativno mali broj njih, jedna trećina ili manje ukazali su da nisu zabrinuti zbog toga.
Donald Tramp nije prekinuo sa narativom da 2020. nije reizabran zbog nedokazane izborne krađe, navodeći da će u 2024. izgubiti isključivo ukoliko glasanje bude, kako navodi, namješteno.
Njegovi saradnici i Republikanski nacionalni komitet (RNC) su uoči glasanja podnijeli tužbe, koje se tumače kao potencijalni uvod u postizbirne pravne izazove, ukoliko bude poražen na biralištima.
Mnogi birači smatraju da Tramp ne bi priznao poraz
Trampova nastojanja da pobije volju glasača i ostane na vlasti uprkos porazu 2020. dio anketiranih birača navodi na stav da ponovo neće željeti da prizna - ako izgubi od demokratske kandidatkinje Kamale Haris.
Devet od deset anketiranih smatra da je poraženi na izborima obavezan da se saglasi sa rezultatima kada svaka od država okonča prebrojavanje glasova i budu riješeni pravni sporovi.
Među njima je i oko osam od deset anketiranih republikanaca.
Međutim, svega jedna trećina glasača očekuje da će Tramp prihvatiti rezultate ako izgubi. Demokrate i republikanci imaju različite stavove u vezi sa tim: oko dvije trećine republikanskih glasača smatra da bi Tramp popustio, u poređenju sa svega jednim od deset demokrata.
U vezi sa Kamalom Haris nema takvih zabrinutosti - skoro osam od 10 glasača uvjereno je da će prihvatiti rezultate u slučaju poraza, uključujući solidnu većinu republikanaca.
Podijeljenost demokrata i republikanaca o tome ko bi oslabio demokratiju
Članovi obje stranke zabrinuti su za sudbinu demokratije u zavisnosti od ishoda novembarskih izbora. Oko polovine anketiranih vjeruje da bi Tramp, u slučaju pobjede, donekle ili u potpunosti oslabio demokratiju u Sjedinjenim Državama.
Četvoro od deset birača iznijelo je takav stav u vezi sa Kamalom Haris.
Takođe, anketa je pokazala i duboku ideološku podijeljenost Amerikanaca.
Gotovo osam od deset republikanaca smatra da bi još jedan Trampov mandat mnogo ili donekle oznažio demokratiju. Sličan procenat demokrata opredijelio se za identičan odgovor na to pitanje kada se radi o kandidatkinji Haris.
Skoro devet od deset anketiranih birača jedne od stranaka ukazalo je da će kandidat protivničke partije vjerovatno donekle oslabiti demokratiju u slučaju izbora.
Napad na Kapitol kao linija podjele
Birači imaju podijeljena mišljenja i u vezi sa događajima 6. januara 2021, kada je napadnut Kongres – sjedište američke zakonodavne vlasti.
Anketa pokazuje mnogo veću vjerovatnoću da će demokrate i nezavisni glasači, upadljivo višše od republikanaca, znatnu ili priličnu odgovornost za to pripisati Trampu.
Stavovi o tome nisu i jedini u kojima se birači dijele po ideološkim stavovima. Većina republikanaca smatra i da Bajden 2020. nije legitimno izabran. Gotovo sve anketirane demokrate i skoro sedam od 10 nezavisnih birača vjeruju u legitimnost Bajdenovog izbora.
Podjele karakterišu i druge teme
Predsjednička kampanja, uoči novembarskih izbora, istakla je aspekt američkog političkog sistema, za koji pojedini vjeruju da je nedemokratski – upotrebu Elektorskog koledža za potvrdu pobjede predsjedničkog mandata, a ne glasove građana.
Donald Tramp i Kamala Haris su kampanje koncentrisali na sedam, takozvanih neopredijeljenih država, u kojima živi svega 18 odsto stanovništva Sjedinjenih Država.
Gotovo da polovina anketiranih kao problematično vidi to što bi predsjednik mogao biti pobjednik na osnovu glasova Elektorskog koledža, ali da istovremeno osvoji manje glasova građana u odnosu na svog protivkandidata.
I ta tema ukazuje na partijsku podjelu: skoro da dvije trećine demokrata to smatra velikim problemom, naspram jedne trećine republikanaca.
U anketi sprovedenoj od 11. do 14. oktobra učestvovale su 1.072 odrasle osobe. Anketa je dizajnirana da bude reprezentativna za populaciju Sjedinjenih Država. Margina greške iznosila je plus ili minus 4,2 procentna poena.
Bonus video:
