Osporavanje rezultata predstojećih predsjedničkih izbora u SAD i postizborne tenzije definitivno su moguć scenario, naročito u ključnim saveznim državama i pogotovo ako ne pobijedi kandidat opozicionih republikanaca Donald Tramp, ocijenila je danas u Beogradu američka ekspertkinja za komunikacije Sara Vočer.
U razgovoru sa novinarima i istraživačima povodom izbora 5. novembra, Vočer je rekla da je sada još veće nepovjerenje američkih građana u izborni proces nego 2020. godine, kada su tadašnji predsjednik Tramp i njegovi brojni sljedbenici uporno tvrdili da je pokraden.
Vočer, izvršna direktorka međunarodne konsultantske firme za komunikacije Global vojs, kazala je da su tvrdnje o izbornoj prevari naročito raširene na nivou saveznih država i da mogu da dovedu do previranja u danima poslije izbora, na kojima se Tramp (78) za Bijelu kuću bori protiv kandidatkinje vladajućih demokrata Kamale Haris (60).
Navela je da su analitičari saglasni da su SAD podijeljene više nego ikada prije i da je polarizacija u zemlji snažna.
"Većina birača je čvrsto opredijeljena. Tome doprinosi i Trampova polarizujuća retorika, koja se ogleda u principu 'ili si sa mnom, ili si protiv mene', čega nije bilo u ranijim izbornim ciklusima, prije njegovog ulaska u politiku", rekla je Vočer.
Ona je kazala da se u kampanji uočava zastrašivanje i optuživanje za navodne zloupotrebe zvaničnika angažovanih u izbornom procesu, kao i širenje teorija zavjere, poput one da će na izborima glasati milioni ljudi koji nisu državljani SAD, a žive u toj zemlji.
Pravo glasa na predsjedničkim izborima imaju jedino državljani SAD, bez obzira da li žive u zemlji ili inostranstvu. Međutim, Tramp i njegovi saveznici često neosnovano tvrde da su demokrate dozvolile migrantima da uđu u SAD kako bi glasali na izborima 5. novembra.
Vočer, nekadašnja novinarka koja je izvještavala za CNBC i Vol strit džurnal, navodi da ima mnogo pritisaka i zastrašivanja, ali i da su bezbjednosne mjere znatno strože oko objekata povezanih sa izbornim procesom nego 2020. godine, naročito u takozvanim "kolebljivim državama", koje presudno utiču na ishod izbora.
Za razliku od drugih demokratskih država, u SAD ne pobjeđuje nužno kandidat sa najviše glasova na nivou cijele zemlje, već onaj koji "skupi" najmanje 270 od 538 elektora, privremenih delegata koji se u decembru sastaju da formalno izaberu predsjednika. U svakoj od 50 saveznih država bira se onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD, dok Distrikt Kolumbija (glavni grad Vašington) daje tri člana elektorskog koledža. Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski.
To znači da ishod izbora zavisi od "kolebljivih država" (swing states, battleground states), u kojima nekada pobeđuju demokrate, a drugi put republikanci, odnosno u kojima pobjednik nije unapred poznat. Na predstojećim izborima ima sedam "kolebljivih država" - Pensilvanija (19 elektora), Mičigen (15), Viskonsin (10), Nevada (6), Džordžija (16), Sjeverna Karolina (16) i Arizona (11).
Vočer je ukazala da je ishod izbora neizvjestan, jer je trka u tri ključne savezne države (Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin) toliko tijesna da niko ne može da zna ko će u njima pobijediti. Dodala je da je "velika vjerovatnoća" da pobjednik izbora neće biti poznat u izbornoj noći.
Da bi ušla u Bijelu kuću, Kamala Haris mora da pobijedi Trampa i u Pensilvaniji i u Mičigenu i u Viskonsinu, budući da bivši šef države (2017-2021) važi za favorita u Džordžiji, Sjevernoj Karolini i Arizoni. U Nevadi je trka veoma tijesna, kao i u tri ključne savezne države.
Kad je riječ o medijima, Vočer je rekla da se šest od deset Amerikanaca informiše na društvenim mrežama, prije svega na Tiktoku, Telegramu, Instagramu, Fejsbuku i Iksu, navodeći da na njima postoji "enornma količina dezinformacija".
"Pred ovogodišnje izbore cirkuliše mnogo više dezinformacija nego uoči glasanja 2020. godine, a i tada ih je bilo previše", kazala je Vočer i dodala da dezinformacije po pravilu šire oni koji su naklonjeni desnici, odnosno Trampu.
Navela je da se uz rusko miješanje, koje je bilo prisutno i u prethodnim izbornim ciklusima u SAD, sada primjećuje i kinesko i iransko.
"Tehnike koje se koriste su sofisticiranije nego prije. Između ostalog, oni kupuju američke influensere, šire različite dezinformacije, lažno se predstavljaju kao američki mejnstrim mediji, a koriste i tehniku mikrotargetiranja", rekla je Vočer, upotrebivši termin za analizu digitalnih tragova pojedinaca radi kreiranja i prenošenja poruka koje odražavaju njihove preferencije.
Ukazujući na značaj onlajn medija, Vočer je navela da su i Tramp i Haris u kampanji davali intervjue istaknutim influenserima.
"To je problem jer influenseri nisu novinari, oni nisu obučeni za taj posao, ne reaguju kada sagovornik izgovori nešto što predstavlja dezinformaciju. Zapravo, davanje intervjua influenserima predstavlja odličnu priliku za političare da šire dezinformacije od kojih imaju koristi", kazala je Vočer.
Kad je riječ o finansiranju kampanje, Vočer je rekla da je količina novca doniranog predsjedničkim kandidatima 2020. bila mnogo veća nego 2016. godine, a da se sada očekuje novi rast, iako u ovom trenutku nije poznato koliki.
Procjenjuje se, kazala je Vočer, da je izborni štab Kamale Haris skupio nešto više novca od Trampovog. Ona je, međutim, ukazala da količina prikupljenog novca nema uticaj na ishod izbora - Hilari Klinton je 2016. skupila više novca od Trampa, ali je izgubila.
"Kamala Haris i Donald Tramp imaju različite strategije prikupljanja sredstava. Haris dobija male donacije od velikog broja donatora, dok Tramp dobija puno novca od malog broja donatora", rekla je Vočer.
Vočer je navela da je ulazak Trampa u politiku 2016. godine donio promjenu kad je riječ o prikupljanju sredstava, jer je on počeo da nagrađuje donatore pozicijama u administraciji, što prije njega niko nije radio.
Dodala je da je skorašnje istraživanje pokazalo da osam od deset Amerikanaca misli da donatori imaju uticaj na kandidate kojima poklanjaju novac.
Vočer je istakla još jednu novinu - da je milijarder Ilon Mask, jedan od velikih Trampovih donatora, aktivno uključen u njegovu kampanju. Navela je da to ranije nije bio slučaj i da veliki donatori nisu bili vidljivi u kampanji.
Govorila je i o Maskovoj svojevrsnoj "lutriji" - poklanjanju po milion dolara dnevno nasumično izabranim registrovanim glasačima u Pensilvaniji, do dana izbora. Više pravnih stručnjaka ukazalo je na potencijalnu nezakonitost tog poteza.
"Nije jasno da li je Mask prekršio zakon. Zanimljivo je saopštenje Ministarstva pravde SAD da bi Maskov potez mogao da predstavlja kršenje federalnog zakona. Ali može se reći da je on time prekršio političke norme", rekla je Vočer.
Bonus video:
