Budući da se usljed pobjede Donalda Trampa na izborima u Sjedinjenim Državama pojačava mogućnost razgovora za okončanje rata u Ukrajini, Kijev se bori kako bi izgradio najbolju moguću poziciju za svaku vrstu pregovora, uključujući obezbjeđivanje dodatnog oružja i otpor na frontu.
Jedan visoki ukrajinski zvaničnik kazao je za Rojters da će narednih četiri do pet mjeseci biti presudni, nagovještavajući kako Trampov povratak u Bijelu kuću usmjerava pažnju Kijeva na moguću završnicu rata. Tramp, koji će 20. januara položiti zakletvu, rekao je da će brzo okončati rat, ali nije objasnio kako.
“Ova zima je kritična tačka... Nadam se da se rat bliži kraju. Sada ćemo definisati početne pozicije za obje strane u pregovorima”, rekao je za britansku agenciju zvaničnik koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme.
Zvaničnici čekaju da vide koga će Tramp izabrati za ključne pozicije u oblasti bezbjednosti i odbrane kako bi dobili naznake o tome kakvu će politiku voditi prema Ukrajini. Isključio je bivšeg državnog sekretara Majka Pompea, koga u Kijevu vide kao proukrajinskog.
Republikanski senator SAD Bil Hagerti, Trampov saveznik i jedan od glavnih kandidata za poziciju državnog sekretara, kritikovao je finansiranje Ukrajine od strane SAD u nedavnom intervjuu za CBS.
“Američki narod želi da se suverenitet zaštiti ovdje, u Americi, prije nego što potrošimo svoja sredstva i resurse na zaštitu suvereniteta druge zemlje”, rekao je Hagerti.
Kremlj je juče odbacio izvještaje da je Tramp u proteklim danima razgovarao s Vladimirom Putinom kao “čistu fikciju.”
Izvor agencije Rojters u nedjelju je kazao da je Tramp nedavno razgovarao s Putinom i da mu je poručio da ne eskalira rat u Ukrajini, što je prvo objavio”Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore.
Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, juče je kazao da se takav poziv nije dogodio. “Ovo je potpuno netačno. To je čista fikcija, lažna vijest”, rekao je novinarima. “Nije bilo razgovora”. “Ovo je najočigledniji primjer kvaliteta informacija koje se sada objavljuju, ponekad čak i u prilično uglednim publikacijama”, dodao je on.
Na pitanje da li Putin planira kontakt s Trampom, Peskov je rekao: “Zasada nema konkretnih planova.”
Na pitanje o navodnom razgovoru između Trampa i Putina, Stiven Čung, Trampov direktor za komunikacije, izjavio je: “Ne komentarišemo privatne razgovore predsjednika Trampa s drugim svjetskim liderima.”
Rusija na ukrajinskom frontu napreduje najbržim tempom od 2022, uprkos velikim gubicima, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je juče da se snage Kijeva bore protiv skoro 50.000 neprijateljskih vojnika u ruskoj oblasti Kursk.
Ruska vojska je okupila snage od 50.000 vojnika, uključujući i sjevernokorejske trupe, kako bi započela napad s ciljem povratka teritorije koju je Ukrajina zauzela u Kurskoj oblasti Rusije, kazali su za “Njujork tajms” američki i ukrajinski zvaničnici.
Prema američkoj procjeni Rusija je uspjela da sakupi ove snage bez povlačenja vojnika sa istoka Ukrajine, glavnog prioriteta na bojnom polju, što Moskvi omogućava da vodi borbe na više frontova istovremeno.
Ukrajina je prošle nedjelje saopštila da je imala sukobe sa nekim od oko 11.000 sjevernokorejskih vojnika koji su raspoređeni u Kurskoj oblasti Rusije. Ti vojnici nose ruske uniforme i Moskva ih je opremila, ali će se vjerovatno boriti u posebnim jedinicama, rekli su za “Tajms” američki zvaničnici iz oblasti odbrane.
Suočene s manjkom ljudstva, ukrajinske snage izgubile su dio teritorije koju su zauzele tokom avgustovske ofanzive u Kursku, za koju je Zelenski rekao da bi mogla poslužiti kao adut u pregovorima.
Nakon što je u srijedu imao, kako je rekao, “odličan” telefonski razgovor s Trampom, Zelenski je sjutradan izjavio da je uvjeren da bi brzi kraj rata podrazumijevao značajne ustupke Kijeva.
“Ako bude samo brzo, to znači gubitke za Ukrajinu. Samo još ne razumijem kako bi to moglo biti drugačije. Možda mi nešto ne znamo, ne vidimo”, rekao je Zelenski.
Takođe je kritikovao ideju o prekidu vatre bez prethodnog dobijanja čvrstih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, koje bi spriječile Rusiju da kasnije pokrene još veći napad.
“To je veoma zastrašujući izazov za naše građane: prvo prekid vatre, pa ćemo vidjeti. Ko ste vi? Umiru li vaša djeca?” rekao je Zelenski, očigledno se obraćajući mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, koji je predložio prekid vatre.
Putin je u junu iznio svoje uslove za okončanje rata: Ukrajina bi morala da odustane od svojih NATO ambicija i povuče trupe sa cijele teritorije četiri regiona koje Rusija smatra svojim, što Kijev vidi kao čin kapitulacije.
Ukrajinska javnost je skeptična prema tome da je Rusija zaista zainteresovana za pregovore, ali njen glavni zahtjev, ako do njih dođe, jeste da Ukrajina dobije odgovarajuće bezbjednosne garancije, izjavio je Anton Grušetski, izvršni direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja KIIS.
Zvaničnik iz Kijeva izjavio je da nakon Trampove pobjede, djeluje “manje vjerovatno” da će Ukrajina dobiti pozivnicu za NATO, te je priznao da postoji rizik da bi Tramp mogao smanjiti pomoć.
“Nadam se da će Bajdenova administracija pokušati da izbjegne ovaj rizik ubrzavanjem tempa svoje pomoći”, rekao je zvaničnik.
Drugi ukrajinski zvaničnik izrazio je skepticizam da će Bajden obezbijediti nešto značajno za Ukrajinu, poput ukidanja ograničenja na napade dugog dometa.
“Ko je sada Bajden? Izgubio je mnogo kredibiliteta. Nadam se da će biti dovoljno hrabar da učini nešto. Ali nemam velika očekivanja. Bilo bi sjajno. Veoma smo zahvalni na njegovoj pomoći. Uradio je mnogo, mnogo više nego što smo očekivali”, rekao je zvaničnik.
Bonus video:
